{"id":38938,"date":"2024-01-09T12:40:01","date_gmt":"2024-01-09T12:40:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38938"},"modified":"2024-01-14T15:17:19","modified_gmt":"2024-01-14T15:17:19","slug":"sergej-filipovic-rasprava-moze-biti-i-konstruktivna-osvrt-na-priloge-kolege-hamersaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38938","title":{"rendered":"Sergej Filipovi\u0107: Rasprava mo\u017ee biti i konstruktivna \u2013 osvrt na priloge kolege Hamer\u0161aka"},"content":{"rendered":"\n

U prvom svom tekstu u vezi s polemikom oko povla\u010denja\/zabrane ud\u017ebenika Za\u0161to je Povijest va\u017ena? 4<\/em>, pisao sam o putu do zabrane ud\u017ebenika, jo\u0161 uvijek nedostupnom ili nepostoje\u0107em \u0161irem mi\u0161ljenju AZOO-a na osnovu kojeg je ud\u017ebenik povu\u010den iz gimnazija i analizi kolege Ante Nazora. Tako\u0111er sam, kako bih pokazao da i drugi ud\u017ebenici sadr\u017ee \u010dinjeni\u010dne i gre\u0161ke metodi\u010dko-didakti\u010dke prirode, analizirao dio jednog poglavlja ud\u017ebenika Povijest 4<\/em>. Na kraju sam iznio svoj stav protiv povla\u010denja\/zabrane ud\u017ebenike te pozvao da iz svega proiza\u0111e ne\u0161to konstruktivno.[1]<\/a> U ovom drugom tekstu osvr\u0107em se na tekstove kolege Filipa Hamer\u0161aka[2]<\/a>, tako\u0111er objavljene na portalu Historiografija.hr, \u010dime se navedeni autor pridru\u017eio polemici koju su svojim tekstovima ve\u0107 obogatili kolegica Snje\u017eana Koren[3]<\/a> i kolega Branimir Jankovi\u0107[4]<\/a>, kao i drugi povjesni\u010dari i udruge svojim priop\u0107enjima.<\/p>\n\n\n\n

Odmah na po\u010detku \u017eelim re\u0107i da podr\u017eavam ovako argumentirano raspravljanje o ud\u017ebeniku u smislu tekstova kolege Hamer\u0161aka, slagali se oko zaklju\u010daka ili ne. Navedeno je dosad bilo izostalo, odnosno kritika se svela na etiketiranje, vrije\u0111anje i hajku, \u0161to nije na\u010din komunikacije, a \u0161to je kolega Hamer\u0161ak i sam spomenuo u prvom dijelu svog teksta. Sramotno je da odre\u0111eni portali pi\u0161u gotovo u maniri RTS-a s po\u010detka devedesetih, s hu\u0161ka\u010dkim \u010dlancima svaki dan. Isto tako, ispod su svake razine i komentari koji vrije\u0111aju kolegu Nazora (“oskudna inteligencija”). Razina rasprave, a time i razina komunikacije, naprosto mora biti na vi\u0161em nivou.<\/p>\n\n\n\n

No, da se ukratko osvrnem na argumentaciju kolege Hamer\u0161aka, odnosno na tri to\u010dke koje je izdvojio kao osobito sporne. Kao \u0161to sam ve\u0107 naveo u svom prvom tekstu, smatram da je sporna re\u010denica o Stepincu suvi\u0161na i da je treba izbaciti ili bolje objasniti \u0161to su autori htjeli re\u0107i tom re\u010denicom. \u0160to se ti\u010de Documentina izvje\u0161\u0107a, tako\u0111er smatram da bi se moglo unijeti odre\u0111ene izmjene (nadopuniti ga ili postaviti dodatna pitanja uz izvor). \u0160to se ti\u010de problematike Mile Budaka, smatram da je te\u0161ko o\u010dekivati od autora ud\u017ebenika, a i recenzenata koji nisu stru\u010dnjaci za razdoblje NDH, da idu pobijati tvrdnje koje su u historiografskim djelima prili\u010dno zastupljene. Navedeno bi trebali \u010diniti znanstvenici koji se bave tom tematikom, \u0161to opet povla\u010di i pitanje sada\u0161njeg sustava recenziranja (a prijedlog kako mislim da bi se mogao pobolj\u0161ati, dao sam tako\u0111er u svom prethodnom tekstu).<\/p>\n\n\n\n

Uz navedene tri sporne to\u010dke na koje sam se sad osvrnuo, kolega Hamer\u0161ak tvrdi i kako nisu dani odgovori na sve prigovore iz analize kolege Nazora. S tim se ne bih slo\u017eio jer smatram da su poja\u0161njeni ili opovrgnuti svi va\u017eni prigovori koji se ti\u010du interpretacije, dok su odre\u0111ene \u010dinjeni\u010dne gre\u0161ke priznate. Prvenstveno se to odnosi na tekst kolege Jankovi\u0107a i moj. Smatram da se na argumentaciju \u201eako jedno, za\u0161to ne i drugo\u201c nema smisla osvrtati jer sami takvi prigovori imaju malo smisla, a zadire se i u odre\u0111enu autorsku slobodu biranja sadr\u017eaja, pri \u010demu se zanemaruje da se Kurikulum nastavnog predmeta Povijest prije svega temelji na ishodima koje treba ostvariti. Ono \u0161to se jo\u0161 mo\u017eda moglo dodatno argumentirati jest izvor u kojem se nalazi govor predsjednika Tu\u0111mana, iz kojeg je uzet isje\u010dak u kojem on govori o NDH. Pritom je u dijelu medija maliciozno predstavljeno kako se time \u017eeli ocrniti predsjednika Tu\u0111mana. Mi\u0161ljenja sam da taj tekst nije sporan, osobito u kontekstu razumijevanja tada\u0161nje situacije, \u0161to je po meni va\u017enije od kori\u0161tenja nastave povijesti za izgradnju nacionalnog identiteta i stvaranje mitova o nepogre\u0161ivim vo\u0111ama. Naime, ispravno se tra\u017ei da u\u010denici razmisle kako je takav govor mogao utjecati na strahove odre\u0111enih manjina jer su taj dio govora i tad iskori\u0161tavali hu\u0161ka\u010dki mediji iz Srbije koji su pla\u0161ili Srbe u Hrvatskoj da je nastanak samostalne Hrvatske restauracija NDH, bez obzira \u0161to je Tu\u0111man u tom govoru puno vi\u0161e govorio o ba\u0161tinjenju tradicije ZAVNOH-a. Uvr\u0161tavanjem dijela tog govora u ud\u017ebenik Tu\u0111manu se ne spo\u010ditava da je bio pobornik NDH ili ne\u0161to sli\u010dno, ve\u0107 se tra\u017ei od u\u010denika da promisle kako spomen NDH u tom govoru mo\u017ee djelovati u ve\u0107 naelektriziranoj situaciji, odnosno kako se mo\u017ee iskoristiti. To ne zna\u010di da se u hrvatskom vodstvu tra\u017ei krivce za rat ili opravdava srpsku agresiju jer je iz ud\u017ebenika jasno da je velikosrpska politika ta koja je bila glavni krivac za rat, dok je za Domovinski rat jasno navedeno da je bio pravedan i oslobodila\u010dki. Tako\u0111er, ve\u0107 na sljede\u0107oj stranici ud\u017ebenika nalazi se i izvor iz kojeg se vidi da HDZ jam\u010di svim gra\u0111anima jednakost bez obzira na narodnost i vjeroispovijest. Dakle, navedeni isje\u010dak iz Tu\u0111manovog govora nema zada\u0107u ocrnjivanja prvog hrvatskog predsjednika ili nekakvog izjedna\u010davanja krivnje, \u0161to se kroz medijsku hajku na ud\u017ebenik imputira (i autore proziva da \u0161ire ideje i politiku \u201ebeogradske \u010dar\u0161ije\u201c), ve\u0107 razumijevanje situacije da u vrijeme me\u0111unacionalnih napetosti treba vagati svaku rije\u010d, \u0161to je vrlo va\u017ena lekcija primjenjiva i na brojna druga povijesna doga\u0111anja.<\/p>\n\n\n\n

S kolegom Hamer\u0161akom ne mogu se slo\u017eiti da je zbog spornih to\u010daka koje navodi trebalo donijeti odluku o zabrani\/povla\u010denju ud\u017ebenika. Smatram da zaista dokazane gre\u0161ke treba ispraviti, a u interpretacijama dopustiti odre\u0111enu slobodu, dok god je utemeljena na spoznajama historiografije. Naime, kao \u0161to sam argumentirao u svom ranije spomenutom tekstu, gre\u0161ke postoje i u drugim ud\u017ebenicima. Ako \u0107e se jedan zbog toga povla\u010diti, onda se moraju i drugi. Ili su gre\u0161ke i \u201egre\u0161ke”, odnosno interpretacije u odre\u0111enim razdobljima i temama, prvenstveno u povijesti od 1941. do danas, va\u017enije i spornije od drugih pa zbog njih odmah treba donijeti odluku o povla\u010denju, a u drugim temama se smije grije\u0161iti? Navedeno predstavlja dvostruka mjerila i ulazi u sferu politike povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Bilo bi mi drago da kolega Hamer\u0161ak analizira i druge ud\u017ebenike. Ponavljam svoj stav, nijedan ud\u017ebenik ne treba zabraniti, ali \u010dinjeni\u010dne gre\u0161ke treba ispraviti u svima. Jo\u0161 jedna stvar koja se zapostavlja, a u nastavi povijesti je jednako va\u017ena kao i \u010dinjeni\u010dna to\u010dnost, jest metodi\u010dko-didakti\u010dka strana ud\u017ebenika. E sad, ako uz povijesne izvore i grafi\u010dke priloge u ud\u017ebeniku ne postoje nikakva pitanja, to je s metodi\u010dko-didakti\u010dke strane nedopustivo i zapravo puno te\u017ee ispravljivo od odre\u0111enih \u010dinjeni\u010dnih propusta. Postavlja se onda pitanje treba li donijeti odluku i o povla\u010denju\/zabrani ud\u017ebenika Povijest 4<\/em>? Navedeni ud\u017ebenik uzimam samo kao primjer jer, prili\u010dno sam siguran, svi ud\u017ebenici imaju nedostatke.<\/p>\n\n\n\n

Da zaklju\u010dim, rasprave i ispravci neto\u010dnosti te jednaka mjerila za sve – da, zabrane\/povla\u010denja ud\u017ebenika i dvostruka mjerila \u2013 ne.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Sergej Filipovi\u0107: Zabrana ud\u017ebenika \u0161alje lo\u0161u poruku, https:\/\/historiografija.hr\/?p=38705<\/a><\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Filip Hamer\u0161ak: Cenzura ili anarhija? \u2013 Osvrt na povla\u010denje ud\u017ebenika \u201cZa\u0161to je povijest va\u017ena, 4\u201d (1. dio), https:\/\/historiografija.hr\/?p=38755<\/a>; Filip Hamer\u0161ak: Cenzura ili anarhija? \u2013 Osvrt na povla\u010denje ud\u017ebenika \u201cZa\u0161to je povijest va\u017ena, 4\u201d (2. dio), https:\/\/historiografija.hr\/?p=38930<\/a><\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> Snje\u017eana Koren: Povla\u010denje ud\u017ebenika bez valjane argumentacije i transparentno provedene procedure stvara opasan presedan, https:\/\/historiografija.hr\/?p=38592<\/a><\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> Branimir Jankovi\u0107: Iza pozivanja na \u201e\u010dinjenice\u201c i \u201egre\u0161ke\u201c stoje brojne imputacije i neskriveni interpretativni zahtjevi, https:\/\/historiografija.hr\/?p=38607<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svi zainteresirani za uklju\u010divanje u polemiku mogu svoje priloge i reagiranja slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-38938","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38938"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39001,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38938\/revisions\/39001"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}