{"id":38930,"date":"2024-01-08T21:20:19","date_gmt":"2024-01-08T21:20:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38930"},"modified":"2024-01-14T15:17:46","modified_gmt":"2024-01-14T15:17:46","slug":"filip-hamersak-cenzura-ili-anarhija-osvrt-na-povlacenje-udzbenika-zasto-je-povijest-vazna-4-2-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38930","title":{"rendered":"Filip Hamer\u0161ak: Cenzura ili anarhija? \u2013 osvrt na povla\u010denje ud\u017ebenika \u201cZa\u0161to je povijest va\u017ena, 4\u201d (2. dio)"},"content":{"rendered":"\n

Cenzura ili anarhija? \u2013 osvrt na povla\u010denje ud\u017ebenika Za\u0161to je povijest va\u017ena, 4<\/em> (Zagreb 2021, prvo izdanje) Miljenka Hajdarovi\u0107a, Vedrana Risti\u0107a i Nikice Torbice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

DRUGI DIO<\/p>\n\n\n\n

Povu\u010deni ud\u017ebenik opsega 352 stranice pro\u010ditao sam u digitalnoj ina\u010dici objavljenoj za \u00bblistanje\u00ab na internetskoj domeni nakladnika Profil Klett, kojoj se mo\u017ee pristupiti i u trenutku predaje ovoga teksta.[i]<\/sup><\/a> Potkraj 2023. ili po\u010detkom 2024. ina\u010dica ud\u017ebenika u PDF datoteci s mogu\u0107no\u0161\u0107u preuzimanja objavljena je i na servisu Academia.edu, na posebno za tu svrhu osnovanom profilu \u00bbFranjo Nadzor\u00ab.[ii]<\/sup><\/a> Nisam ih uspore\u0111ivao i nije mi poznato jesu li u optjecaju bile i neke druge, vi\u0161e ili manje izmijenjene ina\u010dice. Potragu za tiskanom ina\u010dicom ograni\u010dio sam na kataloge Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice te Knji\u017enica grada Zagreba \u2013 bez uspjeha, jer ud\u017ebenik u njima iz nepoznatih mi razloga nije evidentiran. Sli\u010dno tomu, nisam se upu\u0161tao u prou\u010davanje popratnih digitalnih sadr\u017eaja,[iii]<\/sup><\/a> ni radne bilje\u017enice, na koje se u ud\u017ebeniku upu\u0107uje.<\/p>\n\n\n\n

Najkra\u0107e re\u010deno, za dva odnosno za tri nedostatka ud\u017ebenika dr\u017eim da su takvi da bi ve\u0107 i svaki za sebe bili dostatni za povla\u010denje, odnosno da u iole primjerenom prethodnom postupku ud\u017ebenik s takvim tekstom ne bi bio ni odobren. Otprilike kao da se u ud\u017ebeniku iz geografije prednost daje shva\u0107anju kako je Zemlja ravna plo\u010da. I kad bi sve ostalo u tom ud\u017ebeniku bilo uzorno izlo\u017eeno, takav nedostatak bio bi nenadoknadiv.<\/p>\n\n\n\n

Prvi je nedostatak sadr\u017ean poglavito u ve\u0107 vi\u0161estruko spominjanim re\u010denicama: \u00bb\u017dupanijski sud u Zagrebu 2016. g. poni\u0161tio je presudu Stepincu. Presuda je poni\u0161tena zbog nepravedno provedenoga ili montiranog postupka, no to ne zna\u010di da je rehabilitiran\u00ab (str. 223). Re\u010denice su uklopljene u kra\u0107i tekst o poslijeratnom su\u0111enju nadbiskupu Alojziju Stepincu uz njegovu fotografiju u sudnici, u sklopu poglavlja br. 7.6. \u00bbPitanja pravde i odmazde\u00ab (str. 216\u2013225), koje je pak dio \u0161ire cjeline br. 7. \u00bbStradanje \u010dovje\u010danstva\u00ab (str. 194\u2013225).<\/p>\n\n\n\n

Ispred tih re\u010denica, me\u0111u ostalim, stoji: \u00bbStepinac je optu\u017een za suradnju s usta\u0161ama, pokr\u0161tavanje Srba i \u203aprotunarodno djelovanje\u2039 (u izvorniku umjesto navodnika kurzivirano, op. F. H.) nakon rata. (…) Izveden je pred sud jer je tada\u0161nja vlast \u017eeljela \u203aonemogu\u0107iti njegovo javno djelovanje\u2039 (u izvorniku umjesto navodnika podebljano, op. F. H.). Komunisti su ga smatrali svojim protivnikom.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Stepinac se spominje i prije, na str. 66, u poglavlju br. 2.4. \u00bbNezavisna Dr\u017eava Hrvatska\u00ab (str. 63\u201370), u cjelini br. 2. \u00bbDrugi svjetski rat\u00ab (str. 42\u201386), gdje se kao izvor, uz kratak navod da fotografija pokazuje njegovo primanje kod Paveli\u0107a, prenose izvadci iz Stepin\u010deve okru\u017enice od 28. travnja 1941. kojom je odredio slu\u017eenje misa zahvalnica povodom uspostave NDH.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, uz opis djelatnosti Diane Budisavljevi\u0107, na str. 211 navodi se: \u00bbZaslu\u017ena je za spa\u0161avanje oko 10 000 djece, a mnoga su uz pomo\u0107 Caritasa Zagreba\u010dke nadbiskupije smje\u0161tena u katoli\u010dke obitelji.\u00ab Stepinca se pritom ne spominje.<\/p>\n\n\n\n

Na str. 224, tj. odmah nakon teksta o su\u0111enju i presudama, donose se, kao izvori, dulji izvadci iz knjiga Marie-Janine Calic \u00bbTito Der ewige partisan\u00ab (sic!) i Ive Goldsteina \u00bbHrvatska 1918.\u20132008.\u00ab, u kojima se ocjenjuje Stepin\u010devo dr\u017eanje u NDH.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denici bi, dakle, vlastito, samostalno, informirano, kriti\u010dki zasnovano mi\u0161ljenje o Stepincu imali izgraditi temeljem dvaju izvadaka iz na\u010delno mu nesklone literature, te jednoga primarnoga izvora, datiranoga u travanj 1941., kao i dvije fotografije, od kojih ga jedna pokazuje s Paveli\u0107em, druga u sudnici, a sve skupa odvojeno s vi\u0161e od 150 me\u0111ustranica. K tomu, u poglavlju br. 2.4. koje se bavi NDH obra\u0111uje se samo to da je u travnju 1941. pozdravio njezinu uspostavu, a sve ostalo, uklju\u010duju\u0107i i onih nekoliko navoda da je prosvjedovao i pomagao, u poglavlju br. 7.6. o \u00bbpravdi i odmazdi\u00ab.<\/p>\n\n\n\n

Premda ne daje cjelovitu informaciju, i premda je dijelom pisan slobodnijim publicisti\u010dkim stilom, za Goldsteinov se tekst, preuzet iz njegove sinteze najnovije hrvatske povijesti, ne mo\u017ee re\u0107i da je zalutao u ud\u017ebenik (autor se Stepin\u010devom ulogom bavio i drugdje).<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot tomu, razlozi za uvr\u0161tenje teksta M.-J. Calic, i to usputna ulomka iz njezine knjige fokusirane na Tita, nejasni su, posebno stoga \u0161to je taj u nekim dijelovima (\u00bbStepinac vjerojatno nije bio uvjereni ideolo\u0161ki prista\u0161a usta\u0161a \/…\/ S druge strane protiv uni\u0161tenja \u017didova i Srba, poput pape, nikad nije podigao glas\u00ab) faktografski proturje\u010dan ve\u0107 i Goldsteinovom, napose u njem prenesenom pismu Paveli\u0107u od 14. svibnja 1941., u kojem je Stepinac osudio pokolj u Glini i uop\u0107e ubijanja Srba bez sudski dokazane krivnje.<\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to je 2020. imala medijski istup u jo\u0161 zao\u0161trenijem tonu,[iv]<\/sup><\/a> na kojega je iscrpno reagirao generalni konzul RH Ivan Buli\u0107, ina\u010de povjesni\u010dar,[v]<\/sup><\/a> iz autori\u010dine bibliografije ne vidi se da se ikad pobli\u017ee istra\u017eiva\u010dki bavila Stepincem,[vi]<\/sup><\/a> a hrvatsko izdanje knjige u cjelini, tiskano nakon objave ud\u017ebenika pod naslovom Tito \u2013 vje\u010dni partizan<\/em> (2022), ocijenjeno je \u2013 od autora kojega se te\u0161ko mo\u017ee optu\u017eiti za desni revizionizam \u2013 kao vi\u0161e publicisti\u010dko nego historiografsko \u0161tivo s mjestimi\u010dnim prevelikim pojednostavljivanjima i iznena\u0111uju\u0107im pogrje\u0161kama unutar u\u017ee struke: \u00bbTako\u0111er, Calic je pristrana u negativnom slikanju Stepinca, s vrhuncem u neshvatljivoj faktografskoj gre\u0161ci da je potonji neosporno imao funkciju \u203aslu\u017ebenog predstavnika fa\u0161isti\u010dke Hrvatske u Vatikanu\u2039. Budu\u0107i da Vatikan nikad nije priznao NDH, potonja nije mogla imati slu\u017ebene predstavnike u papinskoj dr\u017eavi, a ako bi i imala, to sigurno ne bi bio prvi \u010dovjek Crkve u Hrvatskoj, dakle osoba izvan slu\u017ebene dr\u017eavne hijerarhije (na tu i ve\u0107inu drugih faktografskih gre\u0161aka u fusnotama upozorava urednik hrvatskog izdanja Vuk Peri\u0161i\u0107)\u00ab.[vii]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Kako je re\u010deno, istina je da se neke tvrdnje M.-J. Calic mogu \u00bbispraviti i dopuniti\u00ab s pomo\u0107u ulomka iz Goldsteinove knjige, ali na kojem bi se temelju u\u010denici trebali mo\u0107i odlu\u010diti za razlo\u017eiti izbor nejasno je. Uostalom, uz one dvije fotografije (s Paveli\u0107em, u sudnici), jedini primarni izvor koji im je predo\u010den izvadci su iz spomenute okru\u017enice povodom uspostave NDH, iz koje me\u0111utim nije prenesen dio u kojem se upozorava da izgradnja dr\u017eave treba po\u010divati i na etici Bo\u017ejih zapovijedi: \u00bbMoramo svuda upozoravati i u\u010diti, da sveti zanos i plemenito odu\u0161evljenje u izgra\u0111ivanju temelja mlade Dr\u017eave Hrvatske bude nadahnut strahom Bo\u017ejim i ljubavlju za Bo\u017eji zakon i njegove zapovijedi, jer \u0107e samo na Bo\u017ejem zakonu, a ne na la\u017enim na\u010delima ovoga svijeta Dr\u017eava Hrvatska mo\u0107i biti izgra\u0111ena na \u010dvrstom temelju.\u00ab[viii]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Ako se, naime, takvim odabirom primarnih i sekundarnih izvora htjela posti\u0107i koliko-toliko uravnote\u017eena podloga za dono\u0161enje vlastitih zaklju\u010daka, trebalo je ponuditi i neku znanstveno utemeljenu jedinicu literature u kojoj je Stepin\u010deva djelatnost prikazana u povoljnijem svijetlu, ne\u0161to od njegovih propovijedi, govora i dopisa u kojima je osu\u0111ivao nasilne postupke vlasti NDH te neko od svjedo\u010danstava ljudi razli\u010ditih vjera, naroda pa i ideologija kojima je pomogao.[ix]<\/sup><\/a> Osim toga, imao je Stepinac neku djelatnost i prije travnja 1941. (primjerice, prijeratna pomo\u0107 izbjeglim \u017didovima i osuda rasizma), i nakon svibnja 1945., i razmjerno kompleksan odnos s komunisti\u010dkim vlastima tijekom trinaest mjeseci \u0161to su prethodili uhi\u0107enju uo\u010di su\u0111enja 1946.,  imenovan je kardinalom 1952. i progla\u0161en bla\u017eenikom 1998.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju krajeva, eventualni nedostatak prostora za sve to mogao se kompenzirati vlastitim, autorskim sinteznim stajali\u0161tem o jednom od \u2013 vrjednovali ga u moralnom pogledu na koji god na\u010din \u2013 znamenitih Hrvata 20. stolje\u0107a, ali izri\u010dito autorsko stajali\u0161te zapravo nalazimo jedino u upozorenju da to \u0161to je presuda poni\u0161tena \u00bbne zna\u010di da je rehabilitiran\u00ab te, donekle, u nedostatno odre\u0111enim tvrdnjama kako je izveden pred sud jer mu je vlast \u017eeljela onemogu\u0107iti javno djelovanje (je li to bilo \u00bbpo zasluzi\u00ab, ne poja\u0161njava se) te da su ga komunisti smatrali svojim protivnikom (o\u010dekivano, sude\u0107i prema Goldsteinovu ulomku, bio je radikalni antikomunist, \u0161to god to zna\u010dilo).<\/p>\n\n\n\n

Nije sasvim nebitno da autori to\u010dku optu\u017enice koja je glasila \u00bbprisilno prevo\u0111enje Srba na katoli\u010dku vjeru\u00ab i u kojoj je Stepinac kvalificiran samo kao \u00bbpomaga\u010d\u00ab prepri\u010davaju kao \u00bbpokr\u0161tavanje\u00ab, \u0161to je ina\u010de termin koji prete\u017eno nalazimo u neozbiljnoj publicistici \u2013 kako pi\u0161e i Filip \u0160kiljan taj je pojam \u00bbpotpuno pogre\u0161an jer su pravoslavni Srbi ve\u0107 jednom kr\u0161teni\u00ab (str. 95).[x]<\/a>, [xi]<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Sve navedeno oko nadbiskupa i kardinala bla\u017eenoga Stepinca, uklju\u010duju\u0107i poziv u\u010denicima da argumentiraju je li Stepinac \u00bbkontroverzna osoba\u00ab (str. 224), mo\u017ee se, uvjetno re\u010deno, donekle braniti s pozivom na ekstenzivnije shva\u0107eni \u00bbpluralizam interpretacija\u00ab, ali dometak o ne-rehabilitaciji, koji se nigdje podrobnije ne obja\u0161njuje, a oko toga se sla\u017eu i kolegica Koren i kolega Filipovi\u0107, u najmanju je ruku suvi\u0161an, odnosno svojim zna\u010denjem, koje se u zadanom kontekstu smisleno mo\u017ee referirati samo na pravne posljedice presude, uistinu bi mogao izazvati kardinalnu zabludu.<\/p>\n\n\n\n

Ako su autori htjeli re\u0107i da je Stepinac (za neke ili mnoge, vi\u0161e ili manje utemeljeno \u2013 ostavimo ovdje po strani) jo\u0161 uvijek kontroverzna osoba,[xii]<\/sup><\/a> to je tako trebalo napisati, pa bi se rasprava vodila na drugim temeljima (ili je o tom dijelu ud\u017ebenika ne bi ni bilo), bez posezanja za Prokrustovom posteljom, odnosno tuma\u010denjem o druga\u010dijem tehni\u010dkom zna\u010denju rehabilitacije u hrvatskom zakonodavstvu.[xiii]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, ne radi se o tom da bi sukladno nekim \u00bbkanoniziranim nacionalnim interpretacijama\u00ab bilo zabranjeno ili nepodobno propitivati Stepin\u010devo \u010dinjenje ili ne\u010dinjenje (a kad smo pri ne\u010dinjenju, za neku budu\u0107u raspravu valja imati na umu da se ono predbacuje samo malobrojnim povijesnim osobama), ali to se mo\u017ee \u010diniti vi\u0161e ili manje temeljeno na primarnim i sekundarnim izvorima te vi\u0161e ili manje uravnote\u017eeno spram toga kako se ocjenjuju druge povijesne osobe. Osim toga, naravno, nije svejedno \u010dini li se to eksplicitno, u autorski potpisanom tekstu, ili implicitno, ponudom malobrojnih, jednostranih izvora, a ni koji stupanj intersubjektivne provjere tekst mora pro\u0107i \u2013 jedan se stupanj, zacijelo, tra\u017ei za objavu u znanstvenom \u010dasopisu, a drugi za ud\u017ebenik. U tom pogledu, ono \u0161to bi za znanstveni \u010dasopis mo\u017eda bila avangardna, izdvojena, ali jo\u0161 uvijek legitimna interpretacija u \u0161kolskom ud\u017ebeniku mo\u017ee \u2013 u najmanju ruku \u2013 uroditi zbrkom u dje\u010djim glavama.<\/p>\n\n\n\n

Drugi nedostatak tako\u0111er je ve\u0107 spominjan i u osnovi je sli\u010dan prethodnom. Nalazi se na str. 254 poglavlja br. 10.1. \u00bbPosljedice Domovinskog rata\u00ab (str. 249\u2013255), u cjelini br. 10. \u00bbDru\u0161tveno-politi\u010dke promjene u Republici Hrvatskoj\u00ab (str. 248\u2013259). Rije\u010d je o ekstenzivnom preno\u0161enju sredi\u0161njega dijela teksta Eugena Jakov\u010di\u0107a \u00bbVRA Oluja \u2013 24 godine poslije\u00ab, objavljenoga 1. kolovoza 2019. na internetskim stranicama udruge Documenta,[xiv]<\/sup><\/a> u kojem se tekstu, me\u0111u ostalim, kritiziraju osloba\u0111aju\u0107a presuda Me\u0111unarodnoga kaznenoga suda za biv\u0161u Jugoslaviju u slu\u010daju Gotovina i drugi te hrvatsko pravosu\u0111e zbog maloga broja optu\u017enica za ratne zlo\u010dine nad \u00bbkrajinskim Srbima\u00ab. Uvodni dio Jakov\u010di\u0107eva teksta bavi se pozitivnim u\u010dincima Oluje, a i nekim zlo\u010dinima koje su u okvirima (budu\u0107ega) sektora Jug 1991\u201392. \u00bbpripadnici srpskih jedinica\u00ab po\u010dinili nad Hrvatima, uza zaklju\u010dak: \u00bbGotovo sve nesrpsko stanovni\u0161tvo s tih podru\u010dja je prognano.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Iako se spominju i osu\u0111uju\u0107e presude hrvatskih sudova, naglasak je Jakov\u010di\u0107eva teksta, me\u0111utim, na navodnim sudbeno neprocesuiranim zlo\u010dinima koje su pripadnici Hrvatske vojske odnosno naoru\u017eane osobe u vojnim ili policijskim odorama po\u010dinile u (biv\u0161em) sektoru Jug tijekom i nakon operacije Oluja, i glavnina toga dijela, i samo toga dijela, prenesena je u ud\u017ebenik.<\/p>\n\n\n\n

Kad ka\u017eem \u00bbnavodnim\u00ab, ne \u017eelim nipo\u0161to re\u0107i da zlo\u010dina nije bilo, i da o njima ne treba pisati u povijesnom ud\u017ebeniku, nego da je utvr\u0111ivanje konkretnih okolnosti nestanka i smrti pojedinih osoba vrlo kompleksno te da se i u slu\u010daju forenzi\u010dki utvr\u0111enih pogibija izazvanih, primjerice, vatrenim oru\u017ejem iz neposredne blizine, bez dodatno prikupljenih informacija po\u010desto ne mo\u017ee s dovoljnom sigurno\u0161\u0107u znati je li ubijeni\/ubijena bio naoru\u017eani ili nenaoru\u017eani borac ili neborac odnosno civil\/civilka, u odori ili u gra\u0111anskom odnosno selja\u010dkom ruhu, ni kojoj je strani pripadao ubojica, je li svjesno ubio za\u0161ti\u0107enu osobu ili zabunom, iz koristoljublja, osvete ili po ne\u010dijem slu\u017ebenom nalogu. Dodamo li tomu te\u0161ko\u0107e u identifikaciji prona\u0111enih tijela i nepostojanje ili nesuradnju svjedoka, potencijalni broj optu\u017enica koje se mogu na zadovoljavaju\u0107i na\u010din potkrijepiti dokazima znatno \u0107e opasti, \u010dak i ako ne uzmemo u obzir malobrojnost zaposlenih u za to nadle\u017enim tijelima. Takvom, objektivno uvjetovanom neprocesuiranju mogu se, dakako, pridru\u017eiti i slu\u010dajevi svjesnoga zata\u0161kavanja te namjernoga neprocesuiranja pojedinih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n

No, to \u0161to ne treba uvijek imati povjerenja u dr\u017eavna tijela ne zna\u010di da treba ba\u0161 uvijek i u svemu vjerovati nevladinim udrugama. Ako i nije, recimo, uvjetovana stanovitim preduvjerenjima, kako bi opravdala svoje postojanje, pojedinoj nevladinoj udruzi mo\u017ee biti u interesu vidjeti problem i tamo gdje ga (vi\u0161e) nema, a nerijetko se i unato\u010d najboljim namjerama projekt mo\u017ee odraditi neprofesionalno, nedokumentirano, bez odgovaraju\u0107e podloge za dalekose\u017ene, zvu\u010dne zaklju\u010dke. Na \u017ealost, kao u onoj prispodobi o dje\u010daku koji je upozoravao na vuka, kao i u nekim drugim slu\u010dajevima novije hrvatske povijesti, zbog takva se nekriti\u010dkoga pristupa nerijetko dogodi da se naposljetku odbaci i ono \u0161to je u cijeloj pri\u010di istinito.<\/p>\n\n\n\n

Navedeni Jakov\u010di\u0107ev tekst u ud\u017ebeniku se naziva izvje\u0161tajem, iako on to nije \u2013 zbog njegove prete\u017ene aktivisti\u010dke sastavnice bolje bi ga bilo nazvati proglasom, pozivom ili, eventualno, formalno neutralnije, objavom. Me\u0111utim, nije to razlog za prigovor, nego to \u0161to je Jakov\u010di\u0107ev tekst u ud\u017ebenik uvr\u0161ten bez odgovaraju\u0107e kontekstualizacije, kao da je rije\u010d o neupitnom sadr\u017eaju, i to samo s trima popratnim pitanjima, od kojih dva glase: \u00bb\u0160to iz izvora doznaje\u0161 o zlo\u010dinima koje su po\u010dinili pripadnici hrvatskih postrojbi? Kakva je reakcija hrvatskoga pravosu\u0111a?\u00ab Polaze\u0107i samo od ponu\u0111enih navoda, u\u010denici te\u0161ko mogu zaklju\u010diti drugo nego da su zlo\u010dini bili masovni i organizirani, da su ih po\u010dinili isklju\u010divo ili barem velikom ve\u0107inom hrvatski vojnici (a ne mo\u017eda i hrvatski civili ili srpski vojnici u povla\u010denju), da hrvatsko pravosu\u0111e sasvim sigurno nije u\u010dinilo \u0161to je trebalo i moglo u njihovu ka\u017enjavanju a onda, posljedi\u010dno, i da je Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju odbacuju\u0107i tezu o \u00bbudru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu\u00ab pogrije\u0161io donijev\u0161i u drugom stupnju osloba\u0111aju\u0107u presudu za Gotovinu i druge.<\/p>\n\n\n\n

To sve, naravno, mo\u017ee biti stvar za raspravu, ali ako su joj okviri zadani jednim citiranim izvorom, sli\u010dno kao i u Stepin\u010devu slu\u010daju, rezultat je predvidljiv.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de broj\u010danih podataka koje navodi Jakov\u010di\u0107, upravo su oni dosad \u2013 s razlogom \u2013 izazvali najve\u0107e nezadovoljstvo. Osnovana 2004., devet godina nakon Oluje, udruga Documenta od 2009. izvodi projekt dokumentiranja ljudskih \u017ertava u Hrvatskoj 1991\u201395.,[xv]<\/sup><\/a> dijelom i s podatcima dobivenima od Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata, u kojem je do kolovoza 2015. bilo evidentirano u ukupno 7726 osoba koje su 1991\u201395. izgubile \u017eivot na privremeno okupiranom teritoriju RH, uklju\u010duju\u0107i 1523 osobe koje su ondje preminule prirodnom smr\u0107u.[xvi]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u ostalim, na mre\u017enim stranicama Documente u prosincu 2023. objavljene su metodolo\u0161ke upute[xvii]<\/sup><\/a> te preliminarni popisi u ratu ubijenih ili u svezi s ratom umrlih osoba koje su imale prebivali\u0161te ili su stradale na podru\u010dju Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije (s Trebinjem i Neumom)[xviii]<\/sup><\/a> te Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije.[xix]<\/sup><\/a> Iz objavljenih popisa ne vidi se koji su bili izvori za pojedine upise te su oni zacijelo odvojeno zabilje\u017eeni i zasad nedostupni javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Prvi popis obuhva\u0107a 597 osoba, a drugi pribli\u017eno 4000 osoba, obra\u0111enih u \u010detirima tablicama. U glavnoj tablici popisa za Sisa\u010dko-moslava\u010dku \u017eupaniju ukupno su 3493 osobe, od kojih je za pribli\u017eno desetinu nazna\u010deno da podatci nisu kompletirani i da se tra\u017ee daljnje informacije. Mimo toga, za stanovit, nemali broj osoba, nerazja\u0161njen je status, te su zavedeni dvojno \u00bbvojnik\/civil\u00ab, nekima pak nedostaje nacionalnost, nekima \u00bbmikrolokacija stradanja\u00ab. Rubrika o po\u010dinitelju ne postoji te se ona mo\u017ee samo donekle naslutiti iz \u00bbnacionalnosti\u00ab, \u00bbdatuma stradanja\u00ab i \u00bbtipa stradanja\u00ab. U svezi s posljednjim, nazivlje je prili\u010dno neuobi\u010dajeno, pa uz o\u010dekivane kategorije poput \u00bbpogibija od granate\u00ab, \u00bbpogibija od mine\u00ab, \u00bbpogibija uslijed zrakoplovnog napada (raketiranja\/bombardiranja)\u00ab, \u00bbsmrt kao posljedica premla\u0107ivanja\u00ab te \u00bbsmrt kao posljedica mu\u010denja\/torture\u00ab, nalazimo i za\u010dudne poput \u00bbsmrt kao posljedica slu\u017ebe u ratu\u00ab, \u00bbubojstvo\u00ab, \u00bbubojstvo ostalo\u00ab, \u00bbubojstvo nesretnim slu\u010dajem\u00ab, \u00bbubojstvo iz zasjede\u00ab i \u00bbubojstvo tijekom borbe\u00ab, pri \u010dem se, dakle, ubojstvom bez iznimke nazivaju i sva zakonita usmr\u0107ivanja neprijateljskih vojnika. U glavnu tablicu uvr\u0161teno je i nekoliko osoba koje su po\u010dinile samoubojstvo, a u zasebne, manje tablice, uvr\u0161tene su osobe za koje je utvr\u0111eno da im smrt ni na koji na\u010din nije povezana s ratom (njih 73), osobe za koje nedostaje izvora (njih 177) te osobe s prebivali\u0161tem i\/ili dr\u017eavljanstvom Bosne i Hercegovine ili SR Jugoslavije (njih 75).<\/p>\n\n\n\n

Prema popratnim navodima, ukupno su za podru\u010dje cijele dr\u017eave evidentirani, dakako ne uvijek potpuni, podatci o 21 367 osoba, o kojima se u posebnoj bazi podataka \u010duva ne\u0161to vi\u0161e od 39 000 dokumenata. Podatci su prikupljani i intervjuima, njih \u010dak 8144.<\/p>\n\n\n\n

Kako se vidi, rije\u010d je o golemu poslu skop\u010danom s razli\u010ditim nedoumicama i te\u0161ko\u0107ama, od osnovnoga prikupljanja informacija do njihove obradbe i razvrstavanja, kako bi se dobio rezultat zadovoljavaju\u0107e pouzdanosti. Pogrje\u0161ke u takvom poslu se, naravno, mogu doga\u0111ati, no ako ih ima previ\u0161e ili se ne otklanjaju te osobito ako je dokumentacija nepotpuna, kontaminirat \u0107e u o\u010dima javnosti i povjesni\u010dara i ono \u0161to je ispravno u\u010dinjeno.<\/p>\n\n\n\n

Time dolazimo i do najproblemati\u010dnijega dijela Jakov\u010di\u0107eva teksta uvr\u0161tenoga u ud\u017ebenik: \u00bbU ve\u0107 spomenutom UN-ovom sektoru \u203aJug\u2039 (Lika i Dalmacija), za vrijeme slu\u017ebenog trajanja operacije \u203aOluja\u2039 i u narednih 100 dana, pripadnici Hrvatske vojske (ili naoru\u017eane osobe u vojnim, odnosno policijskim odorama), usmrtila (sic!) je vi\u0161e stotina, a prema Hrvatskom helsin\u0161kom odboru za ljudska prava najmanje 410 civila, unato\u010d tome \u0161to oni nisu pru\u017eali otpor. Spaljeno je vi\u0161e od 22.000 ku\u0107a. Grupna smaknu\u0107a civila zabilje\u017eena su u Radljevcu, Uzdolju, Gruborima, Go\u0161i\u0107u, Varivodama, Korenici, \u2026.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Naime, unato\u010d 2019. ve\u0107 poodmaklom Documentinom projektu dokumentiranja \u017ertava, brojke od najmanje 410 ubijenih civila koji nisu pru\u017eali otpor te o spaljenih najmanje 22 000 ku\u0107a preuzete su, a to je nazna\u010deno i u podno\u017eju izvornoga Jakov\u010di\u0107eva teksta, iz publikacije \u00bbVojna operacija \u203aOluja\u2039 i poslije\u00ab Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora za ljudska prava, tiskane u Zagrebu 2001.[xx]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Obje te brojke za sektor Jug nalaze se ve\u0107 u uvodu te publikacije (datiran s 8. travnja 1999., kad je na razli\u010dite ugledne adrese razaslano prvo, fotokopirano izdanje), na str. 9, s tim da re\u010denica o ku\u0107ama izvorno glasi \u00bbZapaljeno je ili minirano najmanje 22.000 ku\u0107a, a ostale oplja\u010dkane i devastirane\u00ab. Dalje u publikaciji, me\u0111u ostalim, donosi se poimeni\u010dni popis 410 osoba, neke s potpunijim, neke s oskudnijim osobnim podatcima. Tvrdnja o tolikom broju spaljenih ku\u0107a ponavlja se i na str. 78, gdje se ka\u017ee da je \u00bbsistematski i organizirano\u00ab spaljeno niz sela i najmanje 22 000 ku\u0107a, i sli\u010dno na str. 129, a na str. 80 prepri\u010dana je navodna izjava od 10. listopada 1995. generala Alaina Foranda, zapovjednika sektora Jug: \u00bbPo njegovim podacima, vojni promatra\u010di UN-a obi\u0161li su 320 sela i izbrojili 22.000 zapaljenih ku\u0107a, \u0161to je 73 posto svih ku\u0107a.\u00ab Na str. 93 imamo i ovu varijaciju: \u00bbUN je krajem jeseni objavio podatak o 22.000 spaljenih objekata, \u0161to se i ovdje ponavlja, no njihov je broj mnogo ve\u0107i, ali aktivisti HHO-a nisu mogli, niti su poku\u0161avali izbrojiti sve \u0161to je zapaljeno, minirano ili na drugi na\u010din uni\u0161teno.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Navedenim brojkama mo\u017eemo a priori<\/em> povjerovati, ili ih isto tako a priori<\/em> odbaciti, a mo\u017ee se krenuti i u provjeru jesu li mogu\u0107e i vjerojatne, odnosno na kakvim dokazima po\u010divaju. Prema izlo\u017eenoj metodologiji rada na Documentinu projektu, primjerice, svaki upis morao bi biti potkrijepljen odgovaraju\u0107om dokumentacijom, koja bi se trebala \u0161to dulje \u010duvati. Me\u0111utim, \u010dini se da je rad Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora u tom pogledu bio manje skrupulozan.<\/p>\n\n\n\n

Kako su ve\u0107 drugi u vi\u0161e navrata upozorili, i to dosta godina prije Jakov\u010di\u0107eva \u00bbizvje\u0161taja\u00ab iz 2019.,[xxi]<\/sup><\/a>, [xxii]<\/sup><\/a>, [xxiii]<\/sup><\/a><\/sup> publikacija \u00bbVojna operacija \u203aOluja\u2039 i poslije\u00ab svojedobno je kao dokazni materijal P2402 bila razmatrana u slu\u010daju Gotovina i drugi pred Me\u0111unarodnim kaznenim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju, i jo\u0161 prvostupanjsko raspravno vije\u0107e, ono koje je 2011. donijelo osu\u0111uju\u0107u presudu, zaklju\u010dilo je sljede\u0107e: \u00bbThe report contains un-sourced statements and double entries. Furthermore, during examination of Puhovski in court it became apparent that there were errors in the book. For these reasons, the Trial Chamber decided not to rely on exhibit P2402 in relation to information described therein if uncorroborated by other evidence.\u00ab[xxiv]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Stenogrami unakrsnoga ispitivanja \u017darka Puhovskoga, biv\u0161ega predsjednika Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora i jednoga od dvojice urednika te publikacije (drugi, Petar Mrkalj, umro je 1999), tijekom prvostupanjske rasprave 13. i 17. velja\u010de 2009., dostupni su na slu\u017ebenim stranicama Suda te su iz njih jasno vidljivi razlozi za takvo nepovjerenje.[xxv]<\/sup><\/a>,<\/sup> [xxvi]<\/sup><\/a> Za po\u010detak, u doba su\u0111enja, pa i u doba pripreme optu\u017enice, uglavnom vi\u0161e nije postojala nu\u017ena popratna dokumentacija s kojom bi se pojedini navodi u publikaciji mogli potkrijepiti, a ni u samom po\u010detku, prema izjavi Puhovskoga, zbog za\u0161tite kaziva\u010da od neugodnosti, nisu se bilje\u017eili svi izvori, to vi\u0161e \u0161to je publikacija bila namijenjena \u0161iroj javnosti, a ne pripremi kaznenoga progona. S tim u svezi, prepoznate su i druge te\u0161ko\u0107e, o kojima sam gore ve\u0107 pisao, oko utvr\u0111ivanja potrebnih pojedinosti, a za neke su osobe tijekom rasprave predo\u010deni uvjerljivi dokazi da nisu ubijene, odnosno da nisu ubijene u statusu (nenaoru\u017eanoga) civila. Najposlije, \u010dak i u samoj publikaciji, na str. 14, navodi se izjava Nedjeljka Dra\u010de iz Udbine: \u00bbMi koji nismo bje\u017eali, strogo smo se sakrili, da ne znaju da ostajemo, jer bismo morali, ili bje\u017eati ili bi nas ubili Srbi… I\u0161li su po ku\u0107ama i provjeravali da li Srbi idu…\u00ab. I u drugim izvorima srpske provenijencije spominju se slu\u010dajevi samoubojstava onih koji nisu mogli ili htjeli oti\u0107i, kao i slu\u010dajevi zapaljenja vlastitih ku\u0107a uo\u010di odlaska. Bili ti slu\u010dajevi sasvim malobrojni, ili ne, valja ih uzeti u obzir kao mogu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de broja uni\u0161tenih ku\u0107a, u prvostupanjskoj raspravi 17. velja\u010de 2009. tako\u0111er je utvr\u0111eno da je 12. a ne 10. listopada 1995. general Forand dao izjavu kako su vojni promatra\u010di UN ukupno pregledali 21 744 ku\u0107a (\u00bbhouses\u00ab), od kojih je 16 578 bilo spaljeno ili te\u0161ko o\u0161te\u0107eno (\u00bbdestroyed by fire or severely damaged\u00ab), pa je u tom pogledu publikacija Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora iz nepoznatoga razloga pobrkala broj promatranih ku\u0107a s brojem uni\u0161tenih ili te\u017ee o\u0161te\u0107enih, navode\u0107i pritom sve promatrane ku\u0107e kao najmanji broj uni\u0161tenih. Daljnjim unakrsnim ispitivanjem Puhovskoga obrana je uspjelo dovela u pitanje i taj sni\u017eeni broj ku\u0107a, jer je prijeratni popisani broj ku\u0107a bio znatno manji, i status \u00bbku\u0107e\u00ab (razlika u broju mogla bi se donekle objasniti time da su zapravo evidentirani \u00bbobjekti\u00ab, uklju\u010duju\u0107i gara\u017ee, \u0161tale, koko\u0161injce i sl.), i mogu\u0107nosti promatra\u010da UN da na tako velikom prostoru utvrde to\u010dnu razinu o\u0161te\u0107enja, i pitanje kako tko vrjednuje \u0161to je \u00bbte\u0161ko o\u0161te\u0107enje\u00ab (za Foranda onih 73 posto \u00bbku\u0107a\u00ab bilo je \u00bbun-inhabitable\u00ab), o \u010demu je sa sli\u010dnim ishodom iskaz pred raspravnim vije\u0107em jo\u0161 1. i 2. svibnja 2008. dao Kari Antilla,[xxvii]<\/sup><\/a> nekada\u0161nji vojni promatra\u010d UN u sektoru Jug, svojedobno zadu\u017een za pripremu skupnih izvje\u0161\u0107a o o\u0161te\u0107enim ku\u0107ama i drugim povredama ljudskih prava. Naime, u jednom od njegovih izvje\u0161\u0107a navodio se broj od 22 213 pregledanih ku\u0107a, od kojih da je 8063 bilo potpuno, a 9207 djelomi\u010dno uni\u0161teno, ali za nj su i te djelomi\u010dno uni\u0161tene bile pogodne kao zaklon. Osim toga, u pojedinim mjestima broj navodno prebrojanih ku\u0107a bio je tako\u0111er znatno ve\u0107i nego \u0161to bi mogao biti prema prijeratnom popisu, a obrana je uspjela dokazati i da su u Antilline popise uvr\u0161tena neka hrvatska sela s ku\u0107ama popaljenima prije Oluje, da su za neka mjesta paljevine bile samo procijenjene (previ\u0161e brojki bilo je djeljivo s pet) te da je velika vjerojatnost kako su neka mjesta popisana vi\u0161ekratno, umna\u017eaju\u0107i time i broj ku\u0107a, \u0161to se ni\u0161ta nije moglo dodatno provjeriti jer izvorna pojedina\u010dna izvje\u0161\u0107a tako\u0111er uglavnom vi\u0161e nisu bila sa\u010duvana: \u00bbQ(UESTION). Did you ever come back and say, Gee, we never subtracted the amount of the buildings that were destroyed between 1991 and 1995 before Operation Storm? A(NSWER). We did not do that. Q(UESTION). Thank you. That’s all I have.\u00ab Za razliku od Puhovskoga, me\u0111utim, Antilla je ustvrdio kako su promatra\u010di UN evidentirali samo ku\u0107e za stanovanje, bez \u017eivotinjskih nastamba i sl.<\/p>\n\n\n\n

Kako je izneseno tijekom rasprave, u listopadu 1995. hrvatske vojne vlasti u biv\u0161em sektoru Jug procjenjivale su broj uni\u0161tenih ku\u0107a na 2000 do 3000, a u prosincu te godine glavni tajnik UN iznio je procjenu o \u00bbvi\u0161e od 5000 ku\u0107a uni\u0161tenih vatrom\u00ab, ali ukupno za biv\u0161e sektore Sjever i Jug; hrvatske vlasti istodobno su imale podatke o 2787 zapaljenih objekata, od toga 715 dijelom ili u cijelosti kao posljedica namjernoga zapaljenja, a ostalo u svezi s borbenim djelovanjima.[xxviii]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je navodno egzaktna brojka od najmanje 22 000 ku\u0107a samo u sektoru Jug na kraju svedena na procjenu od najmanje 5000 ku\u0107a (uklju\u010duju\u0107i, mogu\u0107e, i objekte poput \u0161tala i sl.), i to u oba sektora, tako ni tu\u017eiteljstvo u postupku protiv Gotovine i drugih nije uspjelo dokazati polaznu brojku od 320 ubijenih civila u sektoru Jug, nego onu od 44 ubijena civila.[xxix]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

U smislu ud\u017ebenika, to naravno nisu nu\u017eno kona\u010dne brojke te je legitimno iznositi i ve\u0107e procjene, uzimaju\u0107i pritom u stanovitoj mjeri i dalje u obzir publikaciju Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora iz 2001. odnosno 1999., ali za procjene mora biti jasno navedeno da su procjene, a po mogu\u0107nosti i na \u010demu se temelje.<\/p>\n\n\n\n

Kao orijentacija mo\u017ee poslu\u017eiti podatak da je Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo 2011. objavilo kako u evidencijama ima podatke o 214 smrtno stradalih osoba, koje su stradale bilo kao \u017ertve kaznenoga djela ubojstva bilo kao \u017ertve ratnih zlo\u010dina za vrijeme operacije Oluja ili nakon nje (za ve\u0107inu su jo\u0161 trajala kriminalisti\u010dka istra\u017eivanja, tj. kaznena djela nisu bila i sudbeno utvr\u0111ena). Od tih 214 osoba samo 114 bilo je svojedobno uvr\u0161teno u popise spomenute publikacije Hrvatskoga helsin\u0161koga odbora, koji su, uza spominjanih 410 osoba za sektor Jug, sadr\u017eavali i 191 osobu za sektor Sjever te 76 ubijenih i nestalih u izbjegli\u010dkim kolonama (ukupno 677 osoba).<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot decidiranim tvrdnjama o najmanje 410 ubijenih samo u sektoru Jug, kao primjer umnogomu opreznije procjene da je ukupan broj stradalih civila u oba sektora tijekom i poslije operacije Oluja \u00bbnajvjerojatnije\u00ab negdje izme\u0111u 214 i 677 mogao se uzeti i prilog iz 2020. Jerka Bakotina, Sa\u0161e Kosanovi\u0107a i Nilsa Mulvada, ina\u010de zanimljiv istra\u017eiva\u010dki poku\u0161aj da se utvrde po\u010dinitelji zlo\u010dina u Dvoru na Uni 1995. (bez kona\u010dnoga zaklju\u010dka, autori razmatraju indicije o njihovoj pripadnosti i hrvatskoj i srpskoj strani).[xxx]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno tomu, postoje i razli\u010diti drugi izvori o broju uni\u0161tenih stambenih jedinica po pojedinim \u017eupanijama (obiteljske ku\u0107e, stanovi, vikendice, ku\u0107e u izgradnji),[xxxi]<\/a> a u istom se poglavlju ud\u017ebenika, posve\u0107enom posljedicama Domovinskoga rata, radi cjelovitije slike barem ne\u0161to moglo re\u0107i i o poratnoj obnovi zacijelo ve\u0107ine poru\u0161enih stambenih jedinica, uklju\u010duju\u0107i ku\u0107e u vlasni\u0161tvu Srba, financiranoj ve\u0107im dijelom iz dr\u017eavnoga prora\u010duna te, manjim dijelom, inozemnim prilozima.[xxxii]<\/a>,<\/sup> [xxxiii]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Fama pak koja se stvorila \u2013 kriti\u010dari ud\u017ebenika i drugi \u00bbnacionalno\u00ab orijentirani povjesni\u010dari \u00bbizbjegavaju govoriti o tamnim stranama vlastite nacionalne povijesti\u00ab \u2013 lako se, primjerice, mo\u017ee demantirati uvidom u monografiju \u00bbOluja\u00ab Davora Marijana, tiskanu 2009. u nakladi Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata, s predgovorom Ante Nazora, u kojoj se, me\u0111u ostalim, na str. 23\u201327 i 134\u2013136 iznose tada\u0161nji broj\u010dani podatci o ubijenim civilima te se ka\u017ee i ovo: \u00bbTe\u0161ko je objasniti motive zlo\u010dina nad nedu\u017enim i nemo\u0107nim ljudima, a jo\u0161 te\u017ee ih je prihvatiti kao realnost koja se ponavlja u svakom ratu. No, sigurno je da za njih ne smije postojati opravdanje, bez obzira na to tko ih je po\u010dinio.\u00ab (Nazor, str. 24).<\/p>\n\n\n\n

Godine 2015. Janja Sekula i Slaven Ru\u017ei\u0107, istra\u017eiva\u010di Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata, objavili su znanstveni rad o izravnim demografskim gubitcima stanovni\u0161tva na podru\u010dju biv\u0161e Republike Srpske Krajine tijekom i neposredno nakon operacija Bljesak i Oluja, u kojem se s osloncem na razli\u010dite evidencije i druge izvore donose utemeljeni podatci i procjene o broju stradalih civila. U sredi\u0161njoj evidenciji Centra nalazili su se tada podatci za ukupno 225 civila koji su na podru\u010dju Republike Srpske Krajine izgubili \u017eivot tijekom operacije Oluja, uz ogradu da se za ve\u0107inu to\u010dne okolnosti pogibije nisu mogle ustanoviti. Ipak, u zaklju\u010dku autori su potpuno jasni: \u00bbHrvatska pak javnost mora prihvatiti \u010dinjenicu da su tijekom i nakon \u203aBljeska\u2039 i \u203aOluje\u2039 na oslobo\u0111enom podru\u010dju po\u010dinjeni odre\u0111eni, u pravilu pojedina\u010dni zlo\u010dini, uklju\u010duju\u0107i i ubojstva vi\u0161e desetaka lokalnih Srba koji su odbili odlazak u progonstvo, a istodobno je dio napu\u0161tenih srpskih ku\u0107a i imanja oplja\u010dkan i spaljen.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eena pitanja u svezi s operacijom Oluja razmatrana su i u postupku povodom tu\u017ebe Srbije za genocid pred Me\u0111unarodnim sudom pravde, okon\u010danim 2015., ali bez novih zaklju\u010daka.[xxxiv]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Ekstenzivnost ovoga dijela izlaganja uvjetovana je jednim dijelom primjedbom kolege Jankovi\u0107a kako se na zaklju\u010dke Me\u0111unarodnoga kaznenoga suda za biv\u0161u Jugoslaviju svi vole selektivno pozivati, tj. jedino ako im idu u prilog. Me\u0111utim, kako se vidi, u pogledu prijepornih brojki sud je svoja stajali\u0161ta formirao vrlo transparentno, slu\u017ee\u0107i se te davne 2009. istim onim spoznajnim postupcima kojima bi se trebali slu\u017eiti povjesni\u010dari. Obavijesti o tom, kao i znanstveni radovi o civilnim \u017ertvama na okupiranim odnosno oslobo\u0111enim podru\u010djima internetski su barem od 2011. lako dostupni, ali ni u Jakov\u010di\u0107evoj objavi iz 2019. niti u povu\u010denom ud\u017ebeniku to se nije uzelo u obzir.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovi\u0161e, umjesto da se o\u010dituje o tom prigovoru na ud\u017ebenik i mo\u017eda izno\u0161enjem nekih novih argumenata uzme u obranu decidirane navode o najmanje 410 civila koje su ubile hrvatske snage i pojedinci \u00bbiako nisu pru\u017eali otpor\u00ab te o vi\u0161e od 22 000 spaljenih ku\u0107a samo u sektoru Jug, udruga Documenta 29. prosinca 2023. objavila je otvoreno pismo u kojem se, me\u0111u ostalim, neosnovano tvrdi da ministarstvo znanosti nema pravo povu\u0107i ud\u017ebenik prije nego \u0161to proteknu \u010detiri godine od odobrenja.[xxxv]<\/sup><\/a> Bio to mo\u017eda obi\u010dan sindrom \u00bbslona u sobi\u00ab ili ne, rije\u010d je o pona\u0161anju koje te\u0161ko mo\u017ee pridonijeti vjerodostojnosti udruge osnovane sa zada\u0107om da bude korektiv jednostranim dr\u017eavnim politikama.<\/p>\n\n\n\n

O tre\u0107em nedostatku ud\u017ebenika dosad, koliko znam, nije bilo rije\u010di. Naime, na str. 67, u poglavlju br. 2.4. o NDH, pod jednom je fotografijom bez ikakve ograde ministru Mili Budaku pripisana izjava: \u00bbZa ostale \u2013 Srbe, \u017didove i Cigane \u2013 mi imamo tri milijuna metaka. Ubit \u0107emo dio Srba, drugi dio \u0107emo deportirati, a ostatak prisiliti da prihvati rimokatoli\u010dku vjeru, i tako napraviti Hrvate od njih\u00ab, navodno dana u srpnju 1941. Na izjavu se upu\u0107uje i na str. 209, uz fotografiju naslovljenu \u00bbprisilni vjerski prijelaz Srba na katoli\u010danstvo u glinskoj crkvi.\u00ab Autore ud\u017ebenika pozivam da navedu izvor za tu izjavu (ne samo sekundarni, nego i primarni) jer imam razloga vjerovati da je rije\u010d o mistifikaciji, barem u tom obliku.<\/p>\n\n\n\n

Naime, pretra\u017eivanjem interneta lako se na\u0111u razli\u010dite varijacije te izjave, od kojih se za jednu, na engleskom jeziku, navodi da je preuzeta iz knjige francuskoga publicista Edmonda Parisa (1894\u20131970) \u00bbGenocide in Satellite Croatia\u00ab, objavljene 1961. i opet 1962. u Chicagu (francusko izdanje objavljeno je nekoliko godina ranije).[xxxvi]<\/sup><\/a> Na str. 240 te knjige, donesena kao popratni tekst uz fotografiju Budaka i neke \u010dasne sestre, datirana s 22. srpnja 1941., izjava u cijelosti glasi: \u00bbThe movement of the Ustashi is based on the religion. For the minorities \u2013 Serbs, Jews, Gipsies, we have three million bullets. We shall kill one part of the Serbs. We shall transport another, and the rest of them will be forced to embrace the Roman Catholic religion. Thus our new Croatia will get rid of all Serbs in our midst in order to become one hundred percent Catholic within ten years.\u00ab Na tom mjestu za izjavu se ne donosi nikakav izvor, niti se ka\u017ee gdje je dana.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, na str. 100 Parisove knjige donose se odvojeno dvije Budakove izjave, podudarne s dijelovima gornje. Prva izjava, navodno dana 13. srpnja 1941. i potom objavljena u \u00bbKatoli\u010dkom tjedniku\u00ab 17. kolovoza te godine, glasi: \u00bbThe Ustashi movement is based on the religion. Therefore our acts stem from our devotion to religion and to the Catholic Church.\u00ab Druga, zao\u0161trenija izjava, prema Parisu dana na skupu u Gospi\u0107u 22. srpnja 1941., glasi ovako: \u00bbWe shall kill one part of the Serbs, we shall transport another, and the rest of them will be forced to embrace the Roman Catholic religion. This last part will be absorbed by the Croatian elements.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Osim na str. 100 i 240, Budakovo se ime u knjizi spominje na svega nekoliko mjesta, na kojima se ne donose drugi, za izjave relevantni podatci. Name\u0107e se stoga zaklju\u010dak da je izjava uz fotografiju na str. 240 konstruirana znanstveno neprihvatljivim spajanjem prekrojenih dviju izjava sa str. 100, uz koje se nekakvi izvori ipak navode.<\/p>\n\n\n\n

Konkretno, za izjavu navodno danu na skupu u Gospi\u0107u 22. srpnja 1941. navode se str. 60 knjige Avra Manhattana \u00bbTerror over Yugoslavia\u00ab, tiskane 1953. u Londonu te str. 605 knjige Viktora Novaka \u00bbMagnum Crimen\u00ab, tiskane 1948. u Zagrebu. Avro Manhattan, pravim imenom Teofilo Gardini (1914\u20131990), bio je britanski publicist, ro\u0111en u Milanu, a onima koji se bave hrvatskom povije\u0161\u0107u Novaka zacijelo ne treba predstavljati.[xxxvii]<\/sup><\/a> Razmotre li se njihove ostale publikacije, svu trojicu ne povezuje istra\u017eiva\u010dki interes za NDH, nego kriti\u010dnost prema Katoli\u010dkoj crkvi koja pre\u010desto ide onkraj prihvatljive razine (be)skrupuloznosti.<\/p>\n\n\n\n

Pogledamo li, za po\u010detak, str. 604\u2013605 Novakove knjige,[xxxviii]<\/sup><\/a> na njima \u0107emo doista na\u0107i opse\u017enije izvatke iz govora za koji autor ka\u017ee da ga je Budak odr\u017eao na skupu u Karlovcu 1941. te da je naknadno objavljen u \u00bbKatoli\u010dkom tjedniku\u00ab 17. kolovoza. Premda se u neprijateljskom tonu spominju pravoslavci i komunisti, u tim izvadcima, me\u0111utim, nema poziva na nasilje, a re\u010denice koje tobo\u017ee prenosi Paris me\u0111usobno su odvojene i u neprekinutoj cjelini glase: \u00bbBra\u0107o i sestre, cijeli usta\u0161ki pokret temelji se na vjeri. To je prije svega velika vjera u na\u0161u pravednu stvar, velika vjera u Svemogu\u0107ega, koji pravednoga nikad ne ostavlja. Na na\u0161oj odanosti crkvi i katoli\u010dkoj vjeri temelji se cijeli na\u0161 rad jer nas je povijest nau\u010dila, da kad ovdje ne bismo bili katolici, da bi nas davno nestalo.\u00ab Kako se vidi, osim \u0161to je kod Parisa i ta izjava prekrojena, \u00bbna\u0161 rad\u00ab postao je \u00bbour acts\u00ab, a ti su \u00bbacts\u00ab onda neosnovano povezani s metcima i ubijanjem.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0107i \u0107emo, nadalje, i re\u010denicu za koju Novak tvrdi da ju je Budak izrekao na \u00bbvelikoj skup\u0161tini\u00ab u Gospi\u0107u: \u00bbJedan dio Srba \u0107emo pobiti, drugi raseliti, a ostale \u0107emo prevesti u katoli\u010dku vjeru i tako pretopiti u Hrvate.\u00ab Za razliku od nekih drugih izjava, za tu izjavu Novak, me\u0111utim, na tom mjestu ne navodi ni datum, niti izvor, ali ne\u0161to kasnije, na str. 784, nalazimo je kao dio navodne promemorije koju su 1. o\u017eujka 1942. slovenski katoli\u010dki sve\u0107enici nastanjeni u Srbiji uputili Sv. Stolici posredstvom beogradskoga nadbiskupa Josipa Uj\u010di\u0107a. Taj dio promemorije Novak je ispravno prenio (dostupan i ovdje na str. 22),[xxxix]<\/sup><\/a> ali sama promemorija upitne je autenti\u010dnosti. Osim \u0161to, barem u nedavno objavljenoj ina\u010dici, iza nje ne stoje pojedinci, nego anonimni kolektiv \u00bbSlovena\u010dke katoli\u010dke stare\u0161ine koje \u017eive u Srbiji\u00ab, postavlja se pitanje odakle su, ako ne iz tiska, slovenski sve\u0107enici mogli doznati \u0161to je Budak \u00bbslu\u017ebeno\u00ab izjavio u Gospi\u0107u, pa bi po okolnostima nastanka ona mogla biti u svezi s tobo\u017enjim pismom Prvislava Grisogona Stepincu iz velja\u010de 1942., koje je svojedobno sam autor opovrgnuo.[xl]<\/sup><\/a>, [xli]<\/sup><\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno tomu, na str. 820 Novak tvrdi da je po\u010detkom svibnja 1941. u Vara\u017edinu Budak fra Modestu Martin\u010di\u0107u izjavio kako \u0107e se pitanje Srba u NDH rije\u0161iti tako \u0161to \u0107e se tre\u0107inu poklati, tre\u0107inu nasilno prekrstiti, a tre\u0107inu raseliti, s \u010dime se navodno fra Martin\u010di\u0107 slo\u017eio. Kao izvor za to Novak navodi str. 31 objavljenih materijala sa su\u0111enja \u00bbLisaku, Stepincu, \u0160ali\u0107u i dru\u017eini\u00ab, u kojima se me\u0111utim ka\u017ee i da su Martin\u010di\u0107 i Budak o tom razgovarali u \u010detiri oka, pa bi jedini izvor za to mogao biti iskaz optu\u017eenoga Martin\u010di\u0107a od 21. o\u017eujka 1946., za kojega je me\u0111utim upitno je li uop\u0107e ispravno prenesen i nije li mo\u017eda dan pod prisilom.[xlii]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Posegnemo li potom za str. 60\u201361 Manhattanove knjige,[xliii]<\/sup><\/a> u njoj \u0107emo, kao prvo, doista na\u0107i onu dosad zanemarenu re\u010denicu o tri milijuna metaka: \u00bb\u203aFor them (the minorities)\u2039, he said, \u203awe have three million bullets\u2039.\u00ab Izvor se ni ovdje ne navodi, nego Manhattan ka\u017ee da je to Budak izjavio u svojem prvom \u00bbPress interview\u00ab nakon \u0161to je postao ministar, upitan o tom kakva \u0107e biti politika NDH prema \u00bbnon-Croat racial and religious minorities\u00ab. Kao drugo, u nastavku je i izjava o trima dijelovima, koju Manhattan, za razliku od o\u010dito slabije informiranoga Novaka (!?), datira s 22. srpnja 1941.: \u00bb\u203aWe shall kill one part of the Serbs\u2039, were his words, \u203awe shall transport another, and the rest of them will be forced to embrace the Roman Catholic religion. This last part will be absorbed by the Croatian elements\u2039.\u00ab Ni za tu izjavu autor ne navodi izvor. Kao tre\u0107e, na str. 60 Manhattan, tako\u0111er bez izvora, donosi i re\u010denicu s kraja Budakove izjave uz fotografiju s \u010dasnom sestrom, onu o tomu da \u0107e Hrvatska za 10 godina biti 100 posto katoli\u010dka, ali nju zajedni\u010dki pripisuje Milovanu \u017dani\u0107u, Mirku Puku i Viktoru Guti\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, navodna Budakova jedinstvena izjava donesena uz fotografiju na str. 240 Parisove knjige, koja se u svojim najbrutalnijim dijelovima (tri milijuna metaka, tri dijela Srba) podudara s jedinstvenom izjavom pripisanom Budaku u ud\u017ebeniku, po svem je sude\u0107i sastavljena od navodnih triju razli\u010ditih Budakovih izjava, prethodno objavljenih u Novakovoj (str. 604\u2013605) i Manhattanovoj (str. 60\u201361) knjizi, odnosno od dviju razli\u010ditih Budakovih izjava istodobno ali odvojeno (!) objavljenih u Parisovoj knjizi (str. 100), te od jo\u0161 jedne izjave, koju Manhattan (str. 60) zapravo pripisuje trima drugim usta\u0161kim du\u017enosnicima.<\/p>\n\n\n\n

Kako se \u010dini, najve\u0107e prekrajanje tih navodnih izjava izveo je Paris ili njegov urednik za ilustracije, pretvoriv\u0161i k tomu Manhattanove \u00bbminorities\u00ab u \u00bbSerbs, Jews, Gipsies\u00ab. Osim toga, ako je Manhattan doista negdje vidio neku izjavu s tri milijuna metaka, to da bi \u00bbthem\u00ab imale biti ba\u0161 rasne i vjerske manjine tako\u0111er mo\u017ee biti njegova konstrukcija.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161amo li pak dalje slijediti tragove za svaku pojedinu izjavu onako kako su ih nazna\u010dili Manhattan i Novak, razmjerno brzo nailazimo na zid. Manhattan, dodu\u0161e, za izjavu o tri milijuna metaka sugerira da bi se trebala nalaziti u nekim novinama iz polovice travnja 1941. (kad je Budak imenovan ministrom), ali time istodobno otvara i pitanje za\u0161to nije naveo u kojima. Novak pak za izjavu o tri dijela Srba upu\u0107uje na poslijeratni Martin\u010di\u0107ev istra\u017eni iskaz o tajnim zbivanjima iz svibnja 1941. te na podjednako nepouzdano navodno pismo slovenskih sve\u0107enika iz o\u017eujka 1942., koji su pak sigurni da je Budak to \u00bbslu\u017ebeno\u00ab izgovorio u Gospi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ovim izlaganjem nipo\u0161to ne \u017eelim implicirati da Budak tako ne\u0161to nikad nije izjavio, ali zacijelo nije potrebno na\u0161iroko dokazivati da sli\u010dnim \u00bbprekrojenim\u00ab navodima, kojih su i sastavnice upitne vjerodostojnosti, nije mjesto u ud\u017ebenicima.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako, da ne bi bilo zabune, ne otklanjam ni u\u017eu mogu\u0107nost da je neka od takvih krajnje zao\u0161trenih Budakovih izjava izvorno objavljena u tisku NDH, no tako\u0111er moram primijetiti da tvrdnje Tomislava Jonji\u0107a i Stjepana Matkovi\u0107a kako ih unato\u010d \u0161irokoj potrazi nisu uspjeli prona\u0107i, iznesene 2012., dosad nisu potakle istra\u017eivanje koje bi dovelo do druga\u010dijih rezultata.[xliv]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Osim toga, unato\u010d sustavnoj potrazi, u tisku ih 2019. nije prona\u0161ao ni Veljko \u0110uri\u0107 Mi\u0161ina, djelatnik beogradskoga Muzeja \u017ertava genocida (str. 33\u201338),[xlv]<\/sup><\/a> kojega je trag preko Novakove knjige tako\u0111er naposljetku odveo do navodnoga pisma slovenskih sve\u0107enika iz o\u017eujka 1942. Budu\u0107i da navodi kako je \u00bbte\u0161ko utvrditi tko je inicirao pisanje promemorije\u00ab, ali i da se njezina potpuna ina\u010dica \u010duva u sklopu elaborata \u00bbAkcija Rimokatoli\u010dke crkve\u00ab sastavljenoga za Komesarijat za izbeglice i preseljenike i za vladu Milana Nedi\u0107a te da se za njezino postojanje u ono doba ubrzo i javno doznalo, \u010dini se da autor tako\u0111er sumnja u njezinu autenti\u010dnost. Mi\u0161ina, me\u0111utim, iznosi novost \u2013 navodni se gospi\u0107ki Budakov govor o trima dijelovima Srba spominje ve\u0107 u memorandumima o zlo\u010dinima u NDH koje je u drugoj polovici 1941. i po\u010detkom 1942. Sinod Srpske pravoslavne crkve namijenio njema\u010dkim okupacijskim vlastima u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n

Ne razjasniv\u0161i potpuno koliko je tih memoranduma bilo, ni kad je koji predan, autor donosi citat iz najstarije ina\u010dice, dovr\u0161ene sa stanjem na dan 20. srpnja 1941.: \u00bbMinistar dr. Mile Budak rekao je jednom prilikom u Gospi\u0107u na banketu, izme\u0111u ostalog, i ovo: \u203aJedan deo Srba pobi\u0107emo, drugi \u0107emo raseliti, a ostale \u0107emo prevesti u katoli\u010dku vjeru i tako pretopiti u Hrvate\u2039\u00ab.<\/p>\n\n\n\n

To je zapravo i kraj smislenoga dijela njegove potrage, jer razmatraju\u0107i mogu\u0107nosti kako je ta vijest mogla dospjeti u Beograd, odnosno dodatne izvore koji bi ju potkrijepili, Mi\u0161ina pose\u017ee za osloncem na kazivanja davno umrlih ljudi anonimnim svjedocima, pa i za stanovitim \u00bbrabotama\u00ab Slu\u017ebe dr\u017eavne bezbednosti koje su, navodno, dovele do nestanka klju\u010dnoga arhivskoga gradiva.<\/p>\n\n\n\n

Ni\u0161ta utemeljenija nije ni njegova tvrdnja kako bez ikakve ograde treba prihvatiti navod slijedom knjige Ferde \u010culinovi\u0107a \u00bbOkupatorska podjela Jugoslavije\u00ab, tiskane u Beogradu 1970., o tom da je Budak govor o trima dijelovima Srba zapravo odr\u017eao u Gospi\u0107u 15. svibnja 1941. jer da je \u010culinovi\u0107 bio poslijeratni istra\u017eitelj u postupku protiv Budaka (u kojem, kako je poznato, tih inkriminacija nije bilo).<\/p>\n\n\n\n

S tim u svezi, za potrebe ovoga osvrta, a kako je rije\u010d o upravo u tom dijelu po\u010desto citiranoj jedinici literature, provjeren je navod iz internetski dostupne knjige Du\u0161ana Kora\u0107a \u00bbKordun i Banija u narodnooslobodila\u010dkoj borbi i socijalisti\u010dkoj revoluciji\u00ab, tiskane u Zagrebu 1981., u kojoj se na str. 103 tvrdi da je Budakovu izjavu u Gospi\u0107u o trima dijelovima Srba prenio \u00bbHrvatski narod\u00ab 24. srpnja 1941.[xlvi]<\/a> Izjave nema ni u prvom ni u drugom izdanju tih novina, a prema cjelovitom stanju fonda u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici mo\u017ee se zaklju\u010diti da tih dana tre\u0107e i \u010detvrto izdanje nije iza\u0161lo.<\/p>\n\n\n\n

Proglasili ih pitanjima faktografije ili pak vi\u0161e ili manje utemeljene interpretacije, na\u010dini na koje se u ud\u017ebeniku pristupilo Stepin\u010devoj povijesnoj ulozi, civilnim \u017ertvama i \u0161tetama operacije Oluja te Budakovim protusrpskim govorima bili bi, po mojem mi\u0161ljenju, tri najizrazitija, a ujedno i najo\u010ditija nedostatka ud\u017ebenika \u0161to zbog svojih mogu\u0107ih reperkusija znatno nadilaze uobi\u010dajenu razinu tolerancije spram svega \u0161to smo se, mo\u017eda, nau\u010dili da mo\u017ee biti nastavnim sredstvom. Temelje za ve\u0107inu mojih tvrdnja lako iz naslonja\u010da mo\u017ee provjeriti svatko tko ulo\u017ei dovoljno truda. S obzirom na ograni\u010deno vrijeme, nisam naravno uspio istra\u017eiti sve mogu\u0107e niti. Ne samo zbog toga, pripravan sam da \u0107e mnogi na moje izvode gledati druk\u010dije, mo\u017eda \u0107e me tkogod u nekima i argumentirano ispraviti ili dopuniti. Neka bude tako, nitko ne zna sve i nitko ne bi trebao umisliti da je nepogrje\u0161iv, napose ne kriti\u010dki nastrojeni povjesni\u010dari.<\/p>\n\n\n\n

(KRAJ DRUGOGA DIJELA)<\/p>\n\n\n\n

Filip Hamer\u0161ak (8. sije\u010dnja 2024.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[i]<\/a> Zasto je POVIJEST vazna 4 2021 (profil-klett.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[ii]<\/a> (99+) Franjo Nadzor – Academia.edu<\/a><\/p>\n\n\n\n

[iii]<\/a> Za\u0161to je POVIJEST va\u017ena? 4 (izzi.digital)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[iv]<\/a> “Hassfigur”: Historikerin warnt vor Heiligsprechung Kardinal Stepinacs – katholisch.de<\/a><\/p>\n\n\n\n

[v]<\/a> DONOSIMO: Reakcija generalnog konzula u D\u00fcsseldorfu na intervju objavljen na portalu “katholisch.de” – Fenix Magazin (fenix-magazin.de)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[vi]<\/a> Kurzbiografie und Ver\u00f6ffentlichungen – Geschichte Osteuropas und S\u00fcdosteuropas – LMU M\u00fcnchen (uni-muenchen.de)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[vii]<\/a> Tito za po\u010detnike | Kritika HDP (kritika-hdp.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[viii]<\/a> 1941. | Bla\u017eeni Alojzije Stepinac (zg-nadbiskupija.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[ix]<\/a> Bla\u017eeni Alojzije Stepinac (zg-nadbiskupija.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[x]<\/a> Alojzije Stepinac osu\u0111en zbog suradnje s usta\u0161kim re\u017eimom 11.10.1946 – Antifa\u0161isti\u010dki VJESNIK (antifasisticki-vjesnik.org)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xi]<\/a> skiljan.pdf (snv.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xii]<\/a> Ud\u017ebenik povijesti zabranjen jer je smetao Marki\u0107ki. Autor odgovara za Index – Index.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xiii]<\/a> Povijesna rehabilitacija Stepinca kao ideolo\u0161ko-vjersko-nacionalisti\u010dki projekt \u2013 slu\u010daj Ante Nazora – Tacno.net<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xiv]<\/a> VRA Oluja \u2013 24 godine poslije \u2013 Documenta<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xv]<\/a> Dokumentiranje ljudskih gubitaka u Hrvatskoj 1991 \u2013 1995 \u2013 Documenta<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xvi]<\/a> 227496 (srce.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xvii]<\/a> \u201dPamtimo sve \u017ertve\u201d \u2013 Metodologija istra\u017eivanja sudbine ubijenih i nestalih \u2013 Documenta<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xviii]<\/a> Nadopunjeni podaci istra\u017eivanja ljudskih gubitaka za podru\u010dje Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije \u2013 Documenta<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xix]<\/a> \u201dPamtimo sve \u017ertve\u201d \u2013 Predstavljeni rezultati istra\u017eivanja za Sisa\u010dko-moslava\u010dku \u017eupaniju \u2013 Documenta<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xx]<\/a> 0610-1320-1.riv (snv.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxi]<\/a> Ante Bok\u0161i\u0107: Nepravednost Haa\u0161koga suda (5\/5) – Portal Hrvatskoga kulturnog vije\u0107a (hkv.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxii]<\/a> Novosti i la\u017e o 20.000 spaljenih ku\u0107a u operaciji Oluja \u2013 Spinerlab (wordpress.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxiii]<\/a> Neven Sesardi\u0107 o tzv. borcima za ljudska prava, Pusi\u0107u i Puhovskom – Portal Hrvatskoga kulturnog vije\u0107a (hkv.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxiv]<\/a> Gotovina et al Judgement Volume I (icty.org)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxv]<\/a> TRS8060R0000255761.doc (live.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxvi]<\/a> TRS8085R0000256366.doc (live.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxvii]<\/a> TRS7312R0000224075.doc (live.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxviii]<\/a> Report on the situation of human rights in Croatia pursuant to Security Council resolution 1019 (1995).<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxix]<\/a> Misetic Law: Odgovor Srpskom Narodnom Vijecu i SENSEu: Malo istine o Oluji u Haagu<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxx]<\/a> Who executed the sick people in a school \u2013 and why? | Investigative Reporting Denmark (ir-d.dk)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxi]<\/a> Nastavak obnove ratom stradalih podru\u010dja (nn.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxii]<\/a> UPR (upr-info.org)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxiii]<\/a> RHP | UNHCR on Regional Housing Programme in Croatia: Refugees of 1990s conflicts come home to some comfort<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxiv]<\/a> 227512 (srce.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxv]<\/a> Otvoreno pismo u povodu povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti \u2013 Documenta<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxvi]<\/a> Edmond Paris, Genocide In Satellite Croatia, 1941 1945 : A Record of Racial and Religious Persecutions and Massacres, The American Institute for Balkan Affairs (1961) : Edmond Paris : Free Download, Borrow, and Streaming : Internet Archive<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxvii]<\/a> Novak, Viktor – Hrvatska enciklopedija<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxviii]<\/a> magnum-crimen-viktor-novak.pdf (zlocininadsrbima.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxxix]<\/a> \u0410\u043a\u0446\u0438\u0458\u0430 \u0440\u0438\u043c\u043e\u043a\u0430\u0442\u043e\u043b\u0438\u0447\u043a\u0435 \u0446\u0440\u043a\u0432\u043514012021.pdf (muzejgenocida.rs)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xl]<\/a> GRISOGONO, Prvislav – Hrvatski biografski leksikon (lzmk.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xli]<\/a> 315334 (srce.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xlii]<\/a> VisImage TIFF (uchicago.edu)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xliii]<\/a> Avro Manhattan , Terror Over Yugoslavia : The Threat to Europe (1953)–single paged PDF : Avro Manhattan : Free Download, Borrow, and Streaming : Internet Archive<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xliv]<\/a> Iz korespondencije Mile Budaka (1907.\u20131944), Zagreb 2012, str. 126\u2013131. Usp. i Glave pune doglavnika (portalnovosti.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xlv]<\/a> 11-06-2019.pdf (muzejgenocida.rs)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xlvi]<\/a> Du\u0161an Kora\u0107: Kordun i Banija u narodnooslobodila\u010dkoj borbi i socijalisti\u010dkoj revoluciji (znaci.org)<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svi zainteresirani za uklju\u010divanje u polemiku mogu svoje priloge i reagiranja slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-38930","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":38930,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":38930,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":38930,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":38930,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":38930,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":38930,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38930","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38930"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38930\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39002,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38930\/revisions\/39002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38930"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38930"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38930"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}