{"id":38914,"date":"2024-01-08T09:45:29","date_gmt":"2024-01-08T09:45:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38914"},"modified":"2024-01-08T09:48:09","modified_gmt":"2024-01-08T09:48:09","slug":"znanost-u-zaristu-predavanje-akademika-vitomira-sunjica-doktorat-znanosti-njegovo-znanstveno-i-drustveno-znacenje-jucer-i-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38914","title":{"rendered":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje akademika Vitomira \u0160unji\u0107a \u201eDoktorat znanosti, njegovo znanstveno i dru\u0161tveno zna\u010denje ju\u010der i danas\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. Predavanje pod naslovom <em>Doktorat znanosti, njegovo znanstveno i dru\u0161tveno zna\u010denje ju\u010der i danas&nbsp;<\/em>u srijedu 10. sije\u010dnja 2024. u 13 sati u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, odr\u017eat \u0107e <strong>akademik Vitomir \u0160unji\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Naziv <em>doktorska disertacija <\/em>potje\u010de iz sredine XVIII. stolje\u0107a. Do danas su se izmijenili kulturolo\u0161ki, moralni i materijalni aspekti vezani uz njeno znanstveno i dru\u0161tveno zna\u010denje<em>. <\/em>Sociolo\u0161ki aspekti doktorske disertacije kao dru\u0161tvenog fenomena vode do razmatranja osnovnih filozofskih postavki o dru\u0161tvima gdje dominira <em>bitak<\/em>, <em>bivanje<\/em> ili dominira kultura<em> imanja<\/em>,<em> posjedovanja.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>U dru\u0161tvenoj kulturi <em>imanja<\/em> disertacija je postajala \u201erobom\u201c, \u010dija vrijednost je dovoljno visoka da se do nje dolazi <em>posjedovanjem<\/em> mo\u0107i, plagijatima i sl.&nbsp; Postaje nepredvidivo kamo ljudsko dru\u0161tvo vodi put prema sve lak\u0161em i ve\u0107em<em> imanju<\/em> (\u201e\u010dovjek je ni\u0161ta ako nema ni\u0161ta\u201c), dok klasi\u010dne kulturno-znanstvene i moralne vrijednosti (\u201ecilj nam je da budemo mnogo a ne da imamo mnogo\u201c) gube svoje zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p>Promjena srednjovjekovnog statusa<em> sveu\u010dili\u0161ta za odabrane <\/em>prema <em>sveu\u010dili\u0161tu mase<\/em> pratila je razvoj demokracije i industrijalizaciju u zapadnoj civilizaciji od XVIII. stolje\u0107a. Danas&nbsp; do\u017eivljava svojevrsni obrat nastajanjem nacionalnih i globalne <em>dru\u0161tvene elite<\/em> koje osnivaju i financiraju<em> sveu\u010dili\u0161ta za elitu<\/em>. Dolazimo do obja\u0161njenja \u017eelje za doktoratom, kao \u201e<em>onom<\/em>&nbsp; <em>stvari\u201c<\/em> koja osigurava ugled, koji je jednostavno pretvoriti u novac i materijalna dobra.<\/p>\n\n\n\n<p>Pojavom prirodnih znanosti mijenjaju se tradicionalne teme sa podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti, povijesti, umjetnosti i religije, \u010desto karakterizirane \u201e<em>enciklopedijskim\u201c<\/em> \u0161irinom, zapravo neznanstvenim pristupom, prema jasno definiranim <em>znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim zadacima <\/em>koje uvode doktorati prirodnih znanosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Vladaju\u0107i dru\u0161tveni moral danas se zasniva na stavu nametnutom od strane<em> \u201eelite\u201c,<\/em> potpuno usmjerenog <em>posjedovanju<\/em> svih prirodnih i ljudskih resursa.<sup>6<\/sup> Brojna znanstvena saznanja, pa i njihova objava u doktorskim disertacijama, imaju ograni\u010den utjecaj na stav \u201e<em>elite<\/em>\u201c. To posebno vrijedi za podru\u010dje klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, budu\u0107i da bi neophodne odluke kratkoro\u010dno nepovoljno utjecale na ekonomski polo\u017eaj pojedinih zemalja i tako ugrozile politi\u010dku mo\u0107 vladaju\u0107ih struktura.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Akademik Vitomir \u0160unji\u0107<\/strong>, hrvatski kemi\u010dar, ro\u0111en je 16. srpnja 1939. u Sarajevu, a diplomirao je 1963. i doktorirao 1969. na Tehnolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu. Godinu 1969.\/1970. proveo je na poslijedoktorskom studiju na \u0160vicarskom dr\u017eavnom institutu za tehnologiju u Z\u00fcrichu (ZETH, Z\u00fcrich) kod prof. Vladimira Preloga. Kontinuirani znanstvenoistra\u017eiva\u010dki rad provodio je u industrijskim i akademskim institucijama: 1965. \u2013 1969. u Istra\u017eiva\u010dkom institutu KRKA, 1975. \u2013 1982. u Dru\u0161tvu za kemijska istra\u017eivanja (Compagnia di Ricerca Chimica \u2013 CRC) u Italiji, 2003. \u2013 2009. kao direktor Odjela kemije, zatim znanstveni savjetnik u Institutu PLIVA, kasnije u tvrtki GlaxoSmithKline. U periodu 1970. \u2013 1974. bio je zaposlen u Institutu za organsku kemiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te 1982. \u2013 2003. na Institutu Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB). Godine 1982. izabran je za znanstvenog savjetnika na IRB-u, a 1988 za redovnog profesora na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu (PMF) Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Osnovne su mu znanstvene teme u radu organska sintetska kemija, posebno na podru\u010dju biolo\u0161ki aktivnih spojeva, organska stereokemija, sinteze kiralnih molekula u opti\u010dki \u010distom obliku uz kataliti\u010dke i biokataliti\u010dke metode. Znanstveni rad rezultirao je s 232\u00a0znanstvenih radova u \u010dasopisima koje citira SCI s oko 3.500 citata. Objavio je 30 stru\u010dnih radova i preglednih \u010dlanaka, izumitelj je na 79 patentnih prijava, koje su rezultirale prihva\u0107enim patentima u SAD-u, europskim zemljama, V. Britaniji, Japanu i dr. Autor je \u0161est knjiga, \u010detiri\u00a0na engleskom i dvije na hrvatskom jeziku. Predavao je na poslijediplomskom studiju na PMF-u kolegij Stereoselektivna sinteza i kataliza 1974. \u2013 2010. te na diplomskom studiju od 1988. do danas Metode sinteze u organskoj kemiji. Vodio je 19 magistarskih radova i 17 doktorata.<\/p>\n\n\n\n<p><br>U razdoblju 1993. \u2013 2001. bio je \u010dlan, a 2001. \u2013 2003. predsjedatelj Me\u0111unarodnoga znanstvenog odbora Europskog simpozija za organsku kemiju (International Scientific Committee of European Symposia of Organic Chemistry). Od 2008. do 2012. bio je predsjednik Hrvatskoga kemijskog dru\u0161tva. Dobitnik je Dr\u017eavne nagrade Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 1990. za postignu\u0107a u organskoj kemiji, Nagrade Akademije za istra\u017eivanja u prirodnim znanostima, za podru\u010dje kemije 1996., a 2011. dobio je Dr\u017eavnu nagradu za znanost. Od 2002. je \u010dlan suradnik Akademije u Razredu za matemati\u010dke, fizi\u010dke i kemijske znanosti, a od 2012. redoviti \u010dlan.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"qzwrk4pS7l\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/znanost-u-zaristu-predavanje-akademika-vitomira-sunjica-doktorat-znanosti-njegovo-znanstveno-i-drustveno-znacenje-jucer-i-danas\/\">Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje akademika Vitomira \u0160unji\u0107a Doktorat znanosti, njegovo znanstveno i dru\u0161tveno zna\u010denje ju\u010der i danas<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje akademika Vitomira \u0160unji\u0107a Doktorat znanosti, njegovo znanstveno i dru\u0161tveno zna\u010denje ju\u010der i danas&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/znanost-u-zaristu-predavanje-akademika-vitomira-sunjica-doktorat-znanosti-njegovo-znanstveno-i-drustveno-znacenje-jucer-i-danas\/embed\/#?secret=qzwrk4pS7l\" data-secret=\"qzwrk4pS7l\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38915,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-38914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Sunjic.jpg?fit=768%2C511&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":38914,"position":0},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":38914,"position":1},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":38914,"position":2},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":38914,"position":3},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53745,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53745","url_meta":{"origin":38914,"position":4},"title":"U HAZU znanstveno-stru\u010dni skup Hrvatska moderna arhitektura \u2013 problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0organizira znanstveno-stru\u010dni skup\u00a0Hrvatska moderna arhitektura \u2013\u00a0problemi vrednovanja, za\u0161tite i obnove\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u dvije sesije:\u00a0u ponedjeljak 1. lipnja 2026. od 10 do 14 sati i\u00a0u utorak 16. lipnja 2026. od\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_zgrada_knjiznice.jpg?fit=640%2C479&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53402,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53402","url_meta":{"origin":38914,"position":5},"title":"Konferencija &#8220;Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku&#8221; u Gospi\u0107u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku\" odr\u017eava se 22.\u201323. svibnja 2026. u Gospi\u0107u, u sklopu 9. dana \u0160ime i Ante Star\u010devi\u0107a. Organizator je skupa Odjel za nastavni\u010dke studije u Gospi\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u suradnji s Institutom za kulturnu povijest Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38914"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38918,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38914\/revisions\/38918"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}