Poru\u0161ena crkva sv. Martina na rimokatoli\u010dkom groblju u Lepurima, ravnokotarskom selu nedaleko od Benkovca, zasigurno predstavlja najva\u017eniji predromani\u010dki lokalitet otkriven u Dalmaciji nakon zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata. Naime, osim sporadi\u010dnih nalaza starokr\u0161\u0107anskih i predromani\u010dkih kamenih ulomaka tijekom 19. i 20. stolje\u0107a, najve\u0107i broj novootkrivene kamene plastike prona\u0111en je u sustavnim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima koja su na tom lokalitetu provedena u razdoblju od 1997. do 2004. godine. Ta su istra\u017eivanja na svjetlo dana iznijela i cjelokupan kompleks crkve sv. Martina u Lepurima, koji je imao dvije starokr\u0161\u0107anske gra\u0111evne faze, a zatim dvije temeljite obnove tijekom 9. stolje\u0107a, da bi odre\u0111ene preinake ili potpuno nove gra\u0111evinske intervencije na lokalitetu bile izvedene i tijekom romani\u010dkoga i goti\u010dkog razdoblja, a zaklju\u010dno s posljednjom zna\u010dajnijom obnovom crkve koja se dogodila na prijelazu iz 17. u 18. stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga Lepuri kod Benkovca objavljena je kao \u0161esta knjiga u okviru serije Korpus ranosrednjovjekovne skulpture koju je pokrenuo Muzej hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu, a kojemu se na publiciranju ove knjige, kao suizdava\u010d, priklju\u010dilo i Sveu\u010dili\u0161te u Zadru. Me\u0111u lepurskim starokr\u0161\u0107anskim i predromani\u010dkim ulomcima koji su u knjizi detaljno obra\u0111eni mogu\u0107e je raspoznati sastavne dijelove vi\u0161e liturgijskih instalacija, ali i arhitektonske dekoracije same crkve. Dok je starokr\u0161\u0107anska kamena plastika tek op\u0107enito povezana s vremenom gradnje i pro\u0161irenja sakralnog kompleksa tijekom 5. i 6. stolje\u0107a, najve\u0107i dio predromani\u010dkih ulomaka je, prema izvedbeno-morfolo\u0161kim karakteristikama i uspostavljanju analogija sa srodnim reljefima prona\u0111enim na ostalim dalmatinskim lokalitetima, atribuiran trima dosad prepoznatim klesarskim radionicama iz 9. stolje\u0107a (Klesarska radionica iz vremena kneza Trpimira, te Dvorska i Benediktinska klesarska radionica iz vremena kneza Branimira). Ipak, velik je i broj ulomaka koje nije bilo mogu\u0107e svrstati u dosad identificirane predromani\u010dke klesarske produkcije, pa su tek okvirno datirani u 9. stolje\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Obradom i analizom starokr\u0161\u0107anskih i predromani\u010dkih reljefa iz Lepura dodatno su oja\u010dani zaklju\u010dci o gra\u0111evnim i inim intervencijama koje su na tom sakralnom kompleksu poduzete u razdoblju 5. i 6., ali i tijekom 9. stolje\u0107a. Pored toga, i\u0161\u010ditalo se nekoliko imena i titula bitnih za prou\u010davanje hrvatske ranosrednjovjekovne povijesti, a utvr\u0111eno je i postojanje dvaju predromani\u010dkih ciborija, \u0161to je dosta va\u017eno kada se na umu ima \u010dinjenica da je postojanje navedenih liturgijskih instalacija na teritoriju ranosrednjovjekovne hrvatske dr\u017eave dosada potvr\u0111eno na vrlo malom broju lokaliteta.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n