{"id":38833,"date":"2024-01-02T17:14:12","date_gmt":"2024-01-02T17:14:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38833"},"modified":"2024-01-02T17:17:02","modified_gmt":"2024-01-02T17:17:02","slug":"darko-suvin-samo-jednom-se-ljubi-radiografija-sfr-jugoslavije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38833","title":{"rendered":"Darko Suvin, \u201eSamo jednom se ljubi: Radiografija SFR Jugoslavije\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Samo jednom se ljubi: Radiografija SFR Jugoslavije 1945.-72., uz hipoteze o po\u010detku, kraju i su\u0161tini <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dopunjeno \u010detvrto izdanje<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Rosa Luxemburg Stiftung, Regionalna kancelarija za jugoisto\u010dnu Evropu, Beograd 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Iz predgovora Fredrica Jamesona \u010detvrtom izdanju<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>\u2026<em>izgradnja socijalizma<\/em>.<br>Upravo je to fundamentalni subjekt ove Suvinove studije. O tom se pitanju raspravlja natenane, s obiljem i podataka i kriti\u010dkih komentara, kao strate\u0161ki povezanom s \u201eplebejskim\u201c prolomom ni\u017eih klasa \u0161to je urodilo dr\u017eavnom vla\u0161\u0107u i aparatom koji su istovremeno i oslobodila\u010dki i diktatorski, a me\u0111u kojima su odnosi prevagnuli u korist diktatorskoga nakon 1960-ih. U Suvinovom prikazu, najindikativniji doga\u0111aj za taj pomak se dogodio kada je borba unutar Partije (Saveza komunista Jugoslavije) za posljedicu imala svra\u0107anje te\u017enji za punom plebejskom ili radni\u010dkom demokracijom na sudbonosni put \u201edecentralizacije\u201c. No knjiga se prema tim razvojima ne odnosi kao prema naprosto unutarpartijskim poslovima. Ona predstavlja vi\u0161estran prikaz jugoslavenskog socijalizma kao \u017eive mada kompromitirane mogu\u0107nosti; a to bi bila tema bez zna\u010daja za bilo kojeg bur\u017eoaskog u\u010denjaka koji nije predan socijalizmu niti bilo kojem drugom vjerovanju u mogu\u0107nost tako radikalno novoga dru\u0161tvenog poretka.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Boris Buden<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ovom knjigom dobra stara modernisti\u010dka krtica jo\u0161 jednom se probila \u2013 kroz guste naslage termidorskih falsifikacija i nostalgi\u010darskog ki\u010da u mrak jugoslavenske pro\u0161losti. Ne zato da osvijetli istinu onoga \u0161to je bilo, nego da o\u017eivi ono \u0161to je moglo biti i \u0161to treba da bude. Sje\u0107anje je iskorak u budu\u0107nost, prospektivni \u010din. Gesta vjernog brehtijanca: Naprijed, sje\u0107aju\u0107i se!<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Fredric Jameson<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Jugoslavija ostaje dragocjeno iskustvo Ljevice, i ne samo zbog svog dobro poznatog eksperimenta sa samoupravljanjem. Suvinove meditacije njenih uspjeha i dilema bit \u0107e dragocjena resursa u ponovnom promi\u0161ljanju ovog jedinstvenog socijalizma za budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Krunoslav Stojakovi\u0107<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Samoupravljanje \u2013 sve je ostalo varka.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Slobodan \u0160najder<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Ova izuzetna knjiga vidi osnovne uzroke rasapa na\u0161e biv\u0161e zajedni\u010dke domovine u otklonu od temeljnih ideja europske ljevice sa strane njene politi\u010dke klase, u svrhu perpetuiranja svoje vlasti. Nakon les vingts glorieuses njene povijesti (1945-65), Partija se unaprijedila u oligarhiju i odrekla saveza s plebejskim klasama koji ju je doveo na vlast. Velika ideja samoupravljanja neutralizirana je. Izlazi da je to bila jedna pobjeda koja je pobijedila pobjednike. Nitko dosad nije to rekao tako jasno i tako britko kao upravo Darko Suvin, i upravo Radiografijom: pretragom vlastitih teorijskih i prakti\u010dki \u017eivljenih uspomena. Otud i tako gorko. Ali, ali\u2026 To \u0161to ne\u010dega nema nije nikakav argument protiv toga \u010dega nema. Na mnogim stranicama Suvinove knjige jo\u0161 je sa\u010duvana nada, Blochova konkretna utopija: \u201cSamo zbog onih bez nade, nada nam je dana\u201d (Benjamin).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dopunjeno \u010detvrto izdanje u \u010dast 2. zasjedanju Antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Jugoslavije, Jajce, 29. novembar 1943.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Darko Suvin<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Profesor emeritus Univerziteta McGill (Kanada), rodjen u Zagrebu, studirao je u Zagrebu, Bristolu, na Sorbonnei i Yaleu, predavao je i na univerzitetima Zagreb i Massachusetts te gostovao na brojnim drugima po tri kontinenta. Bio je glavni urednik 2 nau\u010dna \u010dasopisa, objavio 21 knjigu, od kojih neke prevedene na 6 jezika, i oko 600 \u010dlanaka o komparativnoj<br>knji\u017eevnosti i dramaturgiji, teoriji kulture, utopizmu i nau\u010dnoj fantastici, te o politi\u010dkoj epistemologiji; kao i 3 knjige stihova. \u010clan je Kanadske akademije nauka i umjetnosti (RSC). Posljednje objavljene knjige: Gdje smo? Kuda idemo? Zagreb 2006 (pro\u0161ireno Ljubljana 2010); Nau\u010dna fantastika, spoznaja, sloboda, Beograd 2009; Defined by a Hollow, Oxford 2010; Darko Suvin: A Life in Letters, Vashon Island WA 2011; In Leviathan\u2019s Belly, Baltimore 2012.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i <strong>pdf<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-rosa-lux\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"2bp1rYWbvh\"><a href=\"https:\/\/rosalux.rs\/rosa-publications\/samo-jednom-se-ljubi-radiografija-sfr-jugoslavije\/\">Samo jednom se ljubi: Radiografija SFR Jugoslavije<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Samo jednom se ljubi: Radiografija SFR Jugoslavije&#8221; &#8212; Rosa Lux\" src=\"https:\/\/rosalux.rs\/rosa-publications\/samo-jednom-se-ljubi-radiografija-sfr-jugoslavije\/embed\/#?secret=NEmAWIPSqd#?secret=2bp1rYWbvh\" data-secret=\"2bp1rYWbvh\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38834,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[19,8,3],"tags":[],"class_list":["post-38833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Radiografija.jpg?fit=1260%2C1890&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":38833,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":38833,"position":1},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":38833,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":38833,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":38833,"position":4},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":38833,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38833"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38838,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38833\/revisions\/38838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}