{"id":38755,"date":"2023-12-28T21:18:14","date_gmt":"2023-12-28T21:18:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38755"},"modified":"2024-01-14T15:18:31","modified_gmt":"2024-01-14T15:18:31","slug":"filip-hamersak-cenzura-ili-anarhija-osvrt-na-povlacenje-udzbenika-zasto-je-povijest-vazna-4-1-dio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38755","title":{"rendered":"Filip Hamer\u0161ak: Cenzura ili anarhija? \u2013 osvrt na povla\u010denje ud\u017ebenika “Za\u0161to je povijest va\u017ena, 4” (1. dio)"},"content":{"rendered":"\n

Cenzura ili anarhija? \u2013 osvrt na povla\u010denje ud\u017ebenika Za\u0161to je povijest va\u017ena, 4<\/em> (Zagreb 2021, prvo izdanje) Miljenka Hajdarovi\u0107a, Vedrana Risti\u0107a i Nikice Torbice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

PRVI DIO<\/p>\n\n\n\n

Nesumnjivo, druga polovica prosinca 2023. bila je uvelike u znaku medijskoga senzacionalizma s elementima moralne panike. Uve\u0107ane portretne fotografije, svojevrsne tjeralice portala Narod.hr,[i]<\/sup><\/a> a i mjestimi\u010dno iskrivljeno preno\u0161enje kako sadr\u017eaja ud\u017ebenika, tako i sadr\u017eaja njegove kritike (zamjetno i na Braniteljskom portalu),[ii]<\/sup><\/a> nipo\u0161to ne slu\u017ee na \u010dast promicanju ionako zapu\u0161tene kulture javnoga opho\u0111enja u nas. U tom pogledu nisu se proslavili ni Telegram niti Index. Prvi je, me\u0111u ostalim, istaknuo da kriti\u010darima ud\u017ebenika smeta \u0161to su \u00bbnavedeni pojedini zlo\u010dini koje su u Domovinskom ratu po\u010dinili pripadnici Hrvatske vojske\u00ab,[iii]<\/sup><\/a> drugi da se uz \u017deljku Marki\u0107 odnosno njezin portal protiv ud\u017ebenika pobunio \u00bbpovjesni\u010dar Hrvoje Klasi\u0107\u00ab (dan ili dva kasnije to je ispravljeno).[iv]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Koliko god sve to bilo ispod \u017eeljene razine, ne bi se moglo re\u0107i da je prvi put, a zasigurno ni zadnji. Primjerice, 2019. upravo se Telegram nad jednim ud\u017ebenikom povijesti za 5. razred skandalizirao naslovom: \u00bbUd\u017ebenik iz povijesti ovako tuma\u010di postanak svijeta: \u203aBog je sazdao nebo i zemlju pa napravio \u010dovjeka\u2039\u00ab, a sve je bilo popra\u0107eno i \u00bbtjerali\u010dno\u00ab uve\u0107anom glavom tada\u0161nje ministrice znanosti.[v]<\/sup><\/a> Premda na portalu donijet u navodnicima, biblijski ulomak preuzet u ud\u017ebeniku druk\u010dije je glasio i, naravno, iz ostatka ud\u017ebenika moglo se razabrati da je samo rije\u010d o primjeru kako se u nekim kulturama zami\u0161ljala povijest svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Kako se vidi, mediji razli\u010dita ideolo\u0161koga i svjetonazorskoga usmjerenja ra\u010dunaju s privla\u010denjem razli\u010ditih skupina hrvatskoga dru\u0161tva, jer jednima vi\u0161e \u00bbsmeta\u00ab ovo, a drugima ono… Na o\u010dekivanoj visini, me\u0111utim, nije prije koji dan bila ni Hina, osloniv\u0161i se, rekao bih, u svojoj vijesti i previ\u0161e na pisanje Telegrama te donijev\u0161i sliku drugoga ud\u017ebenika istog nakladnika,[vi]<\/sup><\/a> dva prema jedan bio je \u00bbnepristrani\u00ab omjer voditeljice i sugovornik\u00e2 18. prosinca u Dnevnom ritmu HR1,[vii]<\/sup><\/a> a nakon svega toga Jurica Pavi\u010di\u0107 je u Jutarnjem listu \u00bbzakucao\u00ab tvrdnjom kako Ante Nazor \u00bbodaje dojam oskudnog IQ-a\u00ab, spomenuv\u0161i pritom i neimenovanoga povjesni\u010dara \u00bbkoji je zaozbiljno zagovarao uvo\u0111enje ZDS pozdrava u Hrvatsku vojsku\u00ab, iako to s ud\u017ebenikom nema ba\u0161 nikakve veze.[viii]<\/sup><\/a> Na \u017ealost, moglo bi se na raznim stranama navesti jo\u0161 uvodnih primjera, i\u0107i danas s bilo \u010dime prema medijima sve je vi\u0161e nalik ugovoru s vragom, op\u0107e se ozra\u010dje nerijetko prometne u isklju\u010divost na tragu \u00bbili si s nama, ili si protiv nas\u00ab, a za argumente se onda i ne mari.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj osvrt stoga upu\u0107ujem na objavu Branimiru Jankovi\u0107u, u vjeri da njegova dosada\u0161nja \u0161irokogrudna uredni\u010dka politika nije poljuljana grubim napadima kojima je, kako svjedo\u010di, a i kako mo\u017eemo vidjeti u komentarima, izlo\u017een, te da \u0107e Historiografija.hr i dalje ostati platforma otvorena razli\u010ditim mi\u0161ljenjima, uklju\u010duju\u0107i dakle i ovo koje \u0107e za po\u010detak umnogomu problematizirati upravo dosada\u0161nje reakcije u obranu ud\u017ebenika, a onda i sadr\u017eaj samoga ud\u017ebenika, poglavito s obzirom na povijesnu struku, tek rubno s obzirom na kurikul(um) i metodiku.<\/p>\n\n\n\n

Po\u0111imo dakle od skupa tvrdnja, dijelom iznesenih u spomenutim medijima, dijelom na portalu Historiografija.hr i u na njega oslonjenim javno vidljivim Facebook-komentarima, da je \u00bbtakvo tretiranje povijesne struke i njezine autonomije\u00ab kako je pokazano povla\u010denjem ud\u017ebenika ravno \u00bbprogla\u0161avanju odre\u0111enih tuma\u010denja povijesti prakti\u010dki nepodobnim i time spre\u010davanju pluralizma pogleda na povijesne kontroverze\u00ab ne samo \u00bbprotivno povijesnoj znanosti nego i demokratskom dru\u0161tvu\u00ab (Jankovi\u0107),[ix]<\/sup><\/a> da \u00bbsuvremeni kurikulum u pluralisti\u010dkom dru\u0161tvu ne propisuje interpretacije pro\u0161losti\u00ab, da \u00bbkurikulum nije i ne smije biti oklop koji nastavnicima i autorima ud\u017ebenika onemogu\u0107ava autonomiju profesionalnog djelovanja\u00ab,[x]<\/sup><\/a> da se \u00bbMZO tj. dr\u017eava treba ukloniti iz procesa dono\u0161enja sudova o valjanosti ud\u017ebenika (Snje\u017eana Koren) te da \u00bbministar vrlo vjerojatno nema ovlasti napraviti ovakvu stvar\u00ab jer \u00bbne mo\u017ee on prebaciti na Agenciju za obrazovanje da ona zabrani ne\u0161to (…) mora se provesti ozbiljna revizija, ne mo\u017ee to napraviti savjetnica iz agencije\u00ab (Miljenko Hajdarovi\u0107).[xi]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Dvojbu o tomu ima li ministar znanosti pravo i du\u017enost povu\u0107i ud\u017ebenik samo s osloncem na Agenciju za odgoj i obrazovanje, a bez mi\u0161ljenja stru\u010dnog povjerenstva, ispravno je uklonila kolegica Koren: \u00bbNema sumnji da su MZO i ministar Fuchs postupili u skladu s ovlastima koje im daje Zakon o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju \u0161kolu\u00ab.[xii]<\/sup><\/a> Naime, to je kao pravo, ali i du\u017enost propisano \u010dlankom 15. Zakona o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju \u0161kolu iz 2018., u kojem stoji i da se protiv takvoga ministrova rje\u0161enja mo\u017ee pokrenuti upravni spor.[xiii]<\/sup><\/a> Uz taj zakon, za ovaj slu\u010daj u najmanju su ruku relevantni i Pravilnik o ud\u017ebeni\u010dkom standardu te \u010dlanovima stru\u010dnih povjerenstava za procjenu ud\u017ebenika i drugih nastavnih materijala[xiv]<\/sup><\/a> te u Narodnim novinama tako\u0111er 2019. objavljeni Kurikulum za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.[xv]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Pitanje, dakle, treba li se ministarstvo odnosno dr\u017eava potpuno povu\u0107i iz ocjene valjanosti ud\u017ebenika mo\u017ee se uglavnom ostaviti za neku budu\u0107u raspravu, sada je legislativa takva kakva jest, i u skladu je s postavkama demokratskoga dru\u0161tva odnosno vladavine prava da se primjenjuje sve dok se ne izmijeni ili eventualno proglasi neustavnom.<\/p>\n\n\n\n

Samo kao bilje\u0161ka uz temu koje se dotaknuo i kolega Jankovi\u0107, napomenut \u0107u da \u00bbautonomija povijesne struke\u00ab shva\u0107ena u smislu stroge odvojenosti od zakonodavstva, uprave i lokalne samouprave na razini osnovnih i srednjih \u0161kola te\u0161ko ikad mo\u017ee biti istovjetna onoj na razini sveu\u010dili\u0161ta, te da je i u demokratskim dru\u0161tvima uglavnom prihva\u0107eno da onaj tko na nacionalnim ili lokalnim izborima osvoji vlast \u2013 u ve\u0107oj ili manjoj suradnji sa \u00bbstrukom\u00ab odnosno njezinim \u00bbodabranim\u00ab pripadnicima \u2013 podi\u017ee javne spomenike te imenuje ne samo ulice i trgove nego i ve\u0107inu \u010dlanova upravnih vije\u0107a javnih znanstvenih instituta, arhiva, muzeja i knji\u017enica. U raspravi iznesena \u017eelja kolegice Koren (\u00bbtreba stvoriti uvjete da imamo povjerenja u sve dionike procesa \u2013 izdava\u010de, autore, recenzente, nastavnike koji odabiru ud\u017ebenike. Izdava\u010dke ku\u0107e su odgovorne za ud\u017ebenike, autori za tekst, recenzenti za to da uo\u010de sve probleme i pogre\u0161ke, a nastavnici za to da odaberu najprimjerenije ud\u017ebenike\u00ab) na\u010delno ne zvu\u010di lo\u0161e, ali od toga smo jo\u0161 daleko, a pitanje je i mo\u017ee li se ikad u svim pojedinostima ostvariti. Uostalom, prema pisanju Telegrama, potkraj 2022. i kolega Hajdarovi\u0107 izjavio je da nastavnike koji trebaju izabrati ud\u017ebenike rijetko zanima kakvi su ti ud\u017ebenici.[xvi]<\/sup><\/a> Naposljetku, \u00bbstruka\u00ab je imala gotovo dvije i pol godine da autonomno reagira, i ako je mo\u017eda nekad negdje i reagirala ni\u0161ta se nije dogodilo dok nije dospjelo u medije, kakvi god bili.<\/p>\n\n\n\n

U tom pogledu, izre\u010dene tvrdnje poput \u00bbono zbog \u010dega se rugamo Jugoslaviji sada imamo u demokratskoj Hrvatskoj\u00ab (Hajdarovi\u0107)[xvii]<\/sup><\/a> te \u00bbovdje se radi o indoktrinaciji koju provodi dr\u017eava u najboljoj komunisti\u010dkoj maniri\u00ab (Koren) shva\u0107am kao neodmjerene, prolazne izraze osobne ozloje\u0111enosti, a ne kao promi\u0161ljeno historiografsko stajali\u0161te. Na kraju krajeva, slo\u017eit \u0107emo se zacijelo, kritika vladaju\u0107ih stranaka nije poistovje\u0107ena s protudr\u017eavnom djelatno\u0161\u0107u, nikomu ne prijeti ni zatvor, ni gubitak radnoga mjesta ili glasa\u010dkoga prava, ni zabrana objavljivanja i drugih javnih nastupa, ni uho\u0111enje po sigurnosnim slu\u017ebama, pa niti informativni razgovor. Najposlije, ni Upravni sud, pred kojim se mo\u017ee pokrenuti spomenuti upravni spor, nije ba\u0161 onako ovisan o politici kako je to nekad bilo.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da Ministarstvo i Agencija nisu objavili integralni tekst mi\u0161ljenja na temelju kojega je donesena odluka o povla\u010denju ud\u017ebenika, niti ime njegova autora, i da je argumentacija za povla\u010denje iznesena samo u natuknicama, kolegica Koren isti\u010de da je takvom netransparentno provedenom procedurom \u00bbstvoren opasan presedan\u00ab.[xviii]<\/sup><\/a> Stanje stvari dok ovo \u010ditate mo\u017eda je takvo da je puni tekst mi\u0161ljenja u me\u0111uvremenu objavljen, mo\u017eda se pokazalo da su te natuknice jedino \u0161to postoji, i mo\u017eda je Upravni sud na putu da ukine rje\u0161enje o brisanju ud\u017ebenika iz registra.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, o postignutoj razini transparentnosti ne mogu zasad ni\u0161ta konkretnije re\u0107i, osim toga da Zakon o ud\u017ebenicima tu vrstu transparentnosti ne predvi\u0111a ni za jednu razinu vrjednovanja ud\u017ebenika, a za sastav stru\u010dnog povjerenstva propisuje da je tajan dok se ne zavr\u0161i postupak odobravanja ud\u017ebenika (\u010dlanak 7), odnosno, prema Pravilniku o ud\u017ebeni\u010dkom standardu te \u010dlanovima stru\u010dnih povjerenstava za procjenu ud\u017ebenika i drugih nastavnih materijala (\u010dlanak 12), procjene. Ukratko re\u010deno, \u010ditaju li se propisi, sve etape vrjednovanja zami\u0161ljene su jednako (ne)transparentno, ali ni\u0161ta u tim istim propisima, koliko vidim, ne zabranjuje njihovu objavu.<\/p>\n\n\n\n

S osloncem na taj izvod, pridru\u017eujem se pozivu kolegice Koren da se objavi integralni tekst mi\u0161ljenja na temelju kojega je donesena odluka o povla\u010denju ud\u017ebenika, ali istodobno bih na nj nadovezao to da se objavi i stru\u010dno mi\u0161ljenje povjerenstva koje je ud\u017ebenik odobrilo te sa\u017eetak metodi\u010dke i stru\u010dne recenzije koji nakladnik prila\u017ee prijavi. Na taj na\u010din, razra\u0111enost mi\u0161ljenja na temelju kojega je ud\u017ebenik povu\u010den mogla bi se usporediti s razra\u0111eno\u0161\u0107u mi\u0161ljenja na temelju kojega je ud\u017ebenik bio odobren, pa bi se i javno vidjelo jesu li standardi bili jednaki, odnosno koja razina nadzora prevladava u dosada\u0161njoj praksi.<\/p>\n\n\n\n

Zapravo, bilo bi dobro isto napraviti i za sve druge trenuta\u010dno odobrene ud\u017ebenike te propisati da to bude obvezno postupanje u svim budu\u0107im postupcima uvr\u0161tenja ud\u017ebenika u Katalog odnosno brisanja, a kakvo\u0107i ud\u017ebenika zasigurno ne bi \u0161kodilo ni da stanovito vrijeme uo\u010di definitivnoga odobrenja budu ponu\u0111eni na uvid \u0161irem krugu stru\u010dnjaka ili \u010dak uklju\u010deni u postupak savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u, poznatiji kao javna rasprava.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, podupirem i prijedloge da se ubudu\u0107e pove\u0107a bilo broj \u010dlanova povjerenstva, bilo broj recenzenata za svaki pojedini ud\u017ebenik, ponajprije na na\u010din da se uklju\u010di vi\u0161e specijalista za pojedina razdoblja i teme. Koliko je to nu\u017eno pokazuje i izjava kolege Hajdarovi\u0107a u ve\u0107 citiranom razgovoru kako je ud\u017ebenik svojedobno bio odobren bez ijedne primjedbe, iako se svi sudionici u raspravi sla\u017eu da ima stanovite sadr\u017eajne pogrje\u0161ke, a i nadnaslov (\u00bb\u017eivu glavu\u00ab) \u00bbHrvatska u drugoj Jugoslaviji\u00ab nad cijelim poglavljem o Domovinskom ratu. Uza sve to, dakako, valjalo bi i znatno produljiti vrijeme koje autorima, recenzentima, povjerenstvima i nakladniku stoji na raspolaganju od raspisivanja do zaklju\u010denja javnoga poziva.<\/p>\n\n\n\n

Toliko o kontekstu. No, \u0161to je sa sadr\u017eajem povu\u010denoga ud\u017ebenika? Oni koji ga brane dopu\u0161taju da ima pogrje\u0161aka, ali ne toliko da bi zbog njih povla\u010denje bilo opravdano: \u00bbSvima je naravno jasno da se iza pozivanja na pogre\u0161ke u ud\u017ebeniku, dovo\u0111enja u pitanje stru\u010dnosti recenzenata i sl. zapravo radi o spre\u010davanju druga\u010dijih pogleda na o\u010dito propisana tuma\u010denja Domovinskog rata i drugih tema iz hrvatske povijesti\u00ab (Jankovi\u0107), odnosno, \u00bbmogu re\u0107i da odre\u0111enih materijalnih pogre\u0161aka, pa i metodi\u010dki upitnih rje\u0161enja, u Profilovom ud\u017ebeniku ima, ali ih isto tako ima u svakom drugom odobrenom ud\u017ebeniku\u00ab (Koren).<\/p>\n\n\n\n

Druga crta obrane svodi se, dakle, na to da, zapravo, ud\u017ebenike i ne dolikuje previ\u0161e ispravljati. Ne mo\u017ee se sve re\u0107i na ograni\u010denom prostoru, a ni u\u010denici ne bi sve razumjeli: \u00bb\u017delim, nadalje, ukazati i na pristup recenziranju ud\u017ebenika koji smatram pogre\u0161nim, a nije rijedak, osobito kada se radi o recenzentima koji dolaze iz znanstvenih ustanova. U takvom pristupu, recenzent se usredoto\u010duje na odre\u0111enu temu ili teme koje su predmet njegova profesionalnog bavljenja, a ne na ud\u017ebenik kao cjelinu. U tim dijelovima traga isklju\u010divo za pogre\u0161kama, a uspje\u0161no napisane dijelove ne uzima u obzir. Takav recenzent <\/em>cjepidla\u010di(…) zbog mno\u0161tva ispu\u0161tenih detalja koji su naj\u010de\u0161\u0107e va\u017eni samo istra\u017eiva\u010du, ne vode\u0107i ra\u010duna o tome je li koli\u010dina i vrsta podataka primjerena satnici i uzrastu u\u010denika.\u00ab (Koren). Kako to, prema njoj, mo\u017ee izgledati kolegica Koren potom je pokazala upravo na ud\u017ebeniku kojem je suautor Nazor, a nekoliko dana kasnije Nazorovu je ud\u017ebeniku na sli\u010dan na\u010din pristupio i kolega Sergej Filipovi\u0107, ina\u010de nakladni\u010dki recenzent povu\u010denoga ud\u017ebenika.[xix]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

I prvo i drugo na neki su na\u010din univerzalni, lakonski odgovori za svaku vrstu uo\u010denih nedostataka, a na stanovit na\u010din i sami postavljaju \u00bbopasan presedan\u00ab jer zanemaruju mogu\u0107nost da se mo\u017eda ipak jednoga dana u nekom ud\u017ebeniku na\u0111u takve pogrje\u0161ke zbog kojih bi i sami mogli bili skloni tra\u017eiti njegovo povla\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Nasuprot tomu, kako napisah, ako ve\u0107 imamo listu konkretnih a ne pau\u0161alnih prigovora koju je 6. prosinca dao kolega Nazor,[xx]<\/sup><\/a> o\u010dekivalo bi se da se na nju i konkretno odgovori, prihva\u0107aju\u0107i jedne, a odbacuju\u0107i druge. Toga se, kako je i najavio, dosad prihvatio jedino kolega Jankovi\u0107, u svojem tekstu od 19. prosinca,[xxi]<\/sup><\/a> a u stanovitoj mu se mjeri spomenutim tekstom od 23. prosinca pridru\u017eio i kolega Filipovi\u0107. Jankovi\u0107evoj listi, me\u0111utim, prethodi svojevrstan metodolo\u0161ko-teorijski uvod, koji na neki na\u010din postavlja tre\u0107u crtu obrane ud\u017ebenika, pri \u010demu mu je kao polazi\u0161te poslu\u017eila slavna tvrdnja britanskoga povjesni\u010dara E. H. Carra iz davne 1961.: \u00bbVjerovanje u neku \u010dvrstu jezgru povijesnih \u010dinjenica koje postoje objektivno i nezavisno od interpretacije povjesni\u010dara besmislena je zabluda, ali se takve zablude vrlo te\u0161ko osloboditi.\u00ab Koliko se sje\u0107am svojega \u010ditanja Carra prije desetak godina, ostatak njegove knjige daleko je od spoznajnoga relativizma na koji bi nas takav usamljeni ulomak mogao navesti, jer interpretaciju Carr usko povezuje s rigoroznim misaonim operacijama kojima se slabije utemeljene interpretacije uklanjaju u korist ja\u010de utemeljenih.<\/p>\n\n\n\n

Kolega Jankovi\u0107 u nastavku, \u0161tovi\u0161e, vra\u0107a lopticu na suprotni kraj stola, ozna\u010duju\u0107i kriti\u010dare ud\u017ebenika ideolo\u0161ki pristranima: \u00bbAko je zabluda da \u010dinjenice postoje neovisno od interpretacije, zabluda je i da povjesni\u010dari koji kritiziraju ud\u017ebenik (zbog njegovih interpretacija koje ne mogu prihvatiti) to \u010dine bez ikakvih unaprijed formiranih pozicija i umjesto toga iznose samo neutralnu stru\u010dnu analizu.\u00ab Premda kolega Jankovi\u0107 ovdje nije sasvim jasan o tomu nije li mo\u017eda i ud\u017ebenik na neki na\u010din ideolo\u0161ki pristran te postoje li, za nj, igdje u svijetu takvi nepristrani povjesni\u010dari koji bi mogli iznijeti \u00bbsamo neutralnu stru\u010dnu analizu\u00ab, posve je siguran u to da aktualni kriti\u010dari pripadaju ba\u0161 krajnje ideolo\u0161ki pristranima: \u00bbPosebno je to vidljivo kod onih povjesni\u010dara koji pristupaju povijesti iz perspektive unaprijed zadane kodificirane nacionalne interpretacije. Za njih je karakteristi\u010dno upravo to da ne mogu prihvatiti druga\u010dije interpretacije prijelomnih doga\u0111aja nacionalne povijesti. Zato je kod njih pozivanje na pri\u017eeljkivane \u010dinjenice i interpretacije toliko sna\u017eno isprepleteno.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Na toj crti obrane, me\u0111utim, branitelji ud\u017ebenika na raspolaganju imaju i svemo\u0107ni, srebrni metak za sve teze onih kriti\u010dara koji, navodno, promi\u010du \u00bbcrno-bijelu sliku, viktimizacijski diskurs, obavezne strane i doma\u0107e neprijatelje, nacionalne heroje i nacionalne izdajnike te izbjegava(ju) govoriti o tamnim stranama vlastite nacionalne povijesti, dr\u017ee\u0107i mnoge teme prakti\u010dno za tabue\u00ab, i kojima je stoga toliko stalo do \u00bbspre\u010davanja pluralizma pogleda na povijesne kontroverze\u00ab (Jankovi\u0107). Srebrni je to metak kojim se \u00bbpluralizam pogleda\u00ab a) prete\u017eno svodi na \u0161iroko pravo autora ud\u017ebenika da svaki u \u00bbsvojem\u00ab ud\u017ebeniku zastupaju interpretacije kojima su osobno najvi\u0161e skloni, makar do njih mo\u017eda do\u0161li i povr\u0161nim pabir\u010denjem po literaturi i izvorima, umjesto da b) autori istodobno imaju i du\u017enost barem ukratko osvrnuti se na one interpretacije kojima nisu skloni, te da vlastite interpretacije, do kojih su trebali do\u0107i pomnim prou\u010davanjem literature i izvora, pretjerano ne apsolutiziraju kao neupitnu istinu.<\/p>\n\n\n\n

Da budem jasniji, osim \u0161to opcija pod b) nije sasvim izostala iz povu\u010denoga ud\u017ebenika, upitno je i koliko bi se i uz najspremnije autore mogla uvijek i na svakom mjestu dosljedno provesti, a da u \u0161kolske djece ne izazove nepopravljivu zbrku u glavi. S druge strane, opcija pod a), ako se previ\u0161e doslovno shvati, mo\u017ee dovesti do toga da perpetuira pa i produbi ionako ve\u0107 prisutnu podijeljenost dru\u0161tva s obzirom na razli\u010dite povijesne interpretacije, a i pojedinim nastavnicima dala bi mo\u0107 da neuvjetovanim odabirom ud\u017ebenika za svoje razrede dalekose\u017enije a nerijetko i jednostranije utje\u010du na poglede u\u010denika nego \u0161to bi se to moglo c) ud\u017ebenikom ili ud\u017ebenicima odobrenima od ministarstva u postupku koji bi podrazumijevao ve\u0107u uklju\u010denost \u0161ire struke nego \u0161to je to danas slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, kao natuknica za nastavak rasprave o svojevrsnim korektivima, ne samo u ud\u017ebenicima sastavljenima prete\u017eno na tragu opcije pod b), nego i u onima pod a) i c) mogu se zamisliti razni modalni izrazi uz pojedine interpretacije \u2013 \u00bbpo svem sude\u0107i\u00ab, \u00bbzasigurno\u00ab, \u00bbnajvjerojatnije\u00ab i sl., s time da, polaze\u0107i od opasnosti izazivanja spomenute zbrke u glavi, zasad ostavljam otvorenim trebaju li se u ijednom ud\u017ebeniku na\u0107i i stupnjevi poput \u00bbmo\u017eda\u00ab i \u00bbvjerojatno\u00ab. Naravno, nipo\u0161to nerazumno, mnogi dr\u017ee da ni oni prvi, bla\u017ei modalni izrazi ne bi trebali u\u0107i u ud\u017ebenike, pa ni u znanstvene tekstove, ali to pak name\u0107e pitanje ne bi li se time previ\u0161e suzio zahvat u pro\u0161lost, budu\u0107i da razmjerno malo tvrdnja mo\u017eemo prigrliti s potpunom, intersubjektivnom, poop\u0107ivom sigurno\u0161\u0107u (kako sam drugdje razlo\u017eio bave\u0107i se odnosom izme\u0111u \u00bb\u010dinjenica\u00ab i \u00bbinterpretacija\u00ab, prema mojem mi\u0161ljenju, i ne\u0161to ni\u017ea razina sigurnosti dostatna je za ve\u0107inu svrha).[xxii]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n

Koliko razumijem Jankovi\u0107ev tekst, u njem se \u00bbpluralizam pogleda\u00ab shva\u0107en kao pod a) ipak ne zastupa bez ikakva obzira na druge interpretacije, na na\u010din da bi sve interpretacije bile jednako legitimne odnosno jednakovrijedne. Me\u0111utim, odgovor na previ\u0161e Nazorovih primjedbi sveo je on na konstataciju kako su i takve interpretacije prisutne u literaturi, pa su ih autori stoga legitimno uvrstili u ud\u017ebenik. Iako mogu prihvatiti da bi mu iscrpniji odgovor uzeo znatno vi\u0161e vremena, na takav pristup moram na\u010delno zamijetiti da to \u0161to se neke interpretacije mogu na\u0107i u nekoj jedinici literature ne zna\u010di da su prihvatljive, posebno ne za \u0161kolski ud\u017ebenik. Osim toga, znatan broj Nazorovih primjedbi ostao je neobra\u0111en (i u Jankovi\u0107evu i u Filipovi\u0107evu tekstu), od kojih neke nesumnjivo pripadaju faktografskoj sferi. Prolaze\u0107i ponovo kroz Nazorov tekst, ne uo\u010davam iz \u010dega bi slijedilo da on svaku svoju primjedbu dr\u017ei, Carrovim rje\u010dnikom, obvezuju\u0107om \u00bb\u010dinjenicom\u00ab umjesto tek utemeljenijom \u00bbinterpretacijom\u00ab, ili \u010dak samo zna\u010denjski preciznijom \u00bbformulacijom\u00ab, niti da bi sve primjedbe trebale biti jednako relevantne za odluku o povla\u010denju ud\u017ebenika. Nigdje ne nalazim ni ovaj zahtjev koji mu se pripisuje: \u00bbJasno je da se ne mo\u017ee tra\u017eiti da svi ud\u017ebenici povijesti imaju iste interpretacije, kao i to\u010dno odre\u0111ene formulacije, iako se u kritikama upravo to tra\u017ei\u00ab (Jankovi\u0107). <\/p>\n\n\n\n

Preporu\u010duju\u0107i nasuprot tomu ve\u0107 spomenuto bavljenje \u00bbtamnim stranama vlastite nacionalne povijesti\u00ab, kolega Jankovi\u0107 isti\u010de i sljede\u0107e: \u00bbdanas se me\u0111utim od profesionalne historiografije tra\u017ei da to osvijesti i bude kriti\u010dna prema svemu, dakle ne samo prema suprotnoj ve\u0107 i prema vlastitoj strani.\u00ab Pitanje o tomu tko to to\u010dno tra\u017ei ostavit \u0107u za neku drugu raspravu, no ne mogu ne zaklju\u010diti da je rije\u010d o jednako aktivisti\u010dkom pristupu kakav se istodobno pripisuje nacionalno odnosno nacionalisti\u010dki orijentiranim historiografijama od, recimo, romantizma nadalje, samo sa zrcalnim predznakom. Ne \u017eelim re\u0107i da takav pristup nije legitiman, ali moram podsjetiti da je i u takvim historiografijama bilo povjesni\u010dara \u010diji su radovi izdr\u017eali test vremena, kao \u0161to i me\u0111u \u00bbkriti\u010dnima prema svemu\u00ab ima onih koji se bolje ili lo\u0161ije znaju izraziti, koji vi\u0161e ili manje vladaju temeljima zanata, pa i onih kojima proklamirana kriti\u010dnost prerasta u hiperkriti\u010dnost prema \u00bbvlastitoj\u00ab strani, a onda i u nekriti\u010dnost spram literature ili izvora nekih drugih provenijencija. Uostalom, po\u010desto i nije sasvim jasno \u0161to bi to bila \u00bbvlastita\u00ab, a \u0161to \u00bbsuprotna\u00ab strana.<\/p>\n\n\n\n

Nakon kolege Jankovi\u0107a, na sli\u010dnom tragu, a protiv povla\u010denja ud\u017ebenika, me\u0111u ostalim, javili su se i Neven Budak (Ve\u010dernji list),[xxiii]<\/sup><\/a> Tvrtko Jakovina (N1),[xxiv]<\/sup><\/a> te, kako je re\u010deno, kolega Filipovi\u0107.[xxv]<\/sup><\/a> Kolega Budak u meritum eventualnih faktografskih i interpretativnih nedostataka ud\u017ebenika otklanja u\u0107i \u00bbtako dugo dok u rukama ne budem imao cjelovit tekst ud\u017ebenika\u00ab, ali \u00bbzabranu\u00ab s \u010dvrstim uvjerenjem pripisuje prevlasti \u00bbkonzervativnoga svjetonazora\u00ab, a donekle i nespremno\u0161\u0107u hrvatske nacije da prizna vlastite zlo\u010dine te se za njih pokaje, u \u0161to pak, bitno je zapamtiti, izrijekom ubraja ne samo zlo\u010dine hrvatskih snaga u Domovinskom ratu i zlo\u010dine snaga NDH, nego i zlo\u010dine hrvatskih partizana.<\/p>\n\n\n\n

Prisjetiv\u0161i se pak svojih iskustava s Dodatkom ud\u017ebenicima za najnoviju povijest (2005), kolega Jakovina znatno je odrje\u0161itiji, te povla\u010denje ud\u017ebenika pripisuje simbiozi \u00bbdvaju stupova na kojima zapravo po\u010diva vlast vladaju\u0107e stranke\u00ab, naime \u00bbkonzervativnih vjerskih krugova\u00ab i \u00bb\u0161irokoga braniteljskoga spektra\u00ab, a zbog \u00bbpoliti\u010dki problemati\u010dnih interpretacija onog dijela povijesti koji je temelj ove dr\u017eave, odnosno ove vlasti, odnosno ove partije na vlasti\u00ab, pri \u010dem se ti dijelovi povijesti \u00bbkod nas trebaju tuma\u010diti u skladu s Deklaracijom Sabora o Domovinskom ratu\u00ab. Ne ulaze\u0107i ovdje u druga pitanja, istaknut \u0107u samo da se dosad nijedan poznati mi kriti\u010dar ud\u017ebenika na tu deklaraciju iz davne 2000. nije pozvao, i da je uostalom rije\u010d o kratkom dokumentu bez propisanih sankcija kojega je s 88 glasova za i 4 protiv donio Zastupni\u010dki dom Sabora u kojem je ve\u0107inu imala koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske.[xxvi]<\/sup><\/a>, [xxvii]<\/sup><\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

Najrazra\u0111eniji je, a i znatno smireniji prilog kolege Filipovi\u0107a, koji se jednim dijelom argumentacije o netransparentnosti povla\u010denja oslanja na kolegicu Koren, neke Nazorove primjedbe uva\u017eava, neke ne, neke i ne spominje, ali \u00bbkomparativno\u00ab, kako je re\u010deno, tako\u0111er ulazi u analizu nedostataka ud\u017ebenika u Nazorovu suautorstvu. Ukratko, stajali\u0161te kolege Filipovi\u0107a najkra\u0107e bi se moglo rezimirati na na\u010din da u ud\u017ebeniku ima materijalnih pogrje\u0161aka koje trebaju biti ispravljene. Takvu mogu\u0107nost, ispravak umjesto povla\u010denja (\u00bbzabrane\u00ab) spominjali su i drugi pisci. Dopu\u0161tam da ne poznajem dovoljno praksu Ministarstva znanosti i obrazovanja u sli\u010dnim slu\u010dajevima, ali iz dostupnih propisa ne vidim na koji bi se to na\u010din moglo u\u010diniti. Zacijelo ne s pomo\u0107u listi\u0107a na kojem bi bili popisani ispravci, a ni lijepljenjem ispravaka na odgovaraju\u0107a mjesta. Novo, ispravljeno izdanje ud\u017ebenika moralo bi po svem sude\u0107i ionako iznova pro\u0107i svu proceduru uvr\u0161tenja u Katalog odobrenih ud\u017ebenika, kao da nikad i nije bilo u njemu.<\/p>\n\n\n\n

Osvrt je ve\u0107 poduga\u010dak, pa \u0107u napokon prije\u0107i na konkretnu raspravu o sadr\u017eaju, koji je dosad nekako ostao u sjeni velikih rije\u010di o politi\u010dkoj zabrani i pluralizmu povijesnih perspektiva.<\/p>\n\n\n\n

(KRAJ PRVOGA DIJELA)<\/p>\n\n\n\n

Filip Hamer\u0161ak (28. prosinca 2023.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[i]<\/a> Povu\u010deni ud\u017ebenik: HINA pre\u0161utjela klju\u010dnu informaciju – Branimir Jankovi\u0107 recenzent je Profila Klett \u2013 narod.hr<\/a>; U izdanju Profila Klett: Tko su, uz Hajdarovi\u0107a, autori i recenzenti ostalih ud\u017ebenika povijesti? \u2013 narod.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[ii]<\/a> POVU\u010cEN SPORNI UD\u017dBENIK POVIJESTI: Stepinac se spominje kao zlo\u010dinac, balvan revolucija se ne spominje, ni oslobo\u0111enje Knina… – Braniteljski portal (braniteljski-portal.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[iii]<\/a> Nakon kampanje portala \u017deljke Marki\u0107, ministar povukao ud\u017ebenik iz povijesti | Telegram.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[iv]<\/a> Ud\u017ebenik povijesti zabranjen jer je smetao Marki\u0107ki. Autor odgovara za Index – Index.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[v]<\/a> Ud\u017ebenik iz povijesti djeci ovako tuma\u010di postanak svijeta: \u2018Bog je sazdao nebo i zemlju pa napravio \u010dovjeka\u2019 | Telegram.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[vi]<\/a> Povu\u010den ud\u017ebenik \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena? 4\u201c (hina.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[vii]<\/a> Dnevni ritam – Hrvatski radio (hrt.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[viii]<\/a> Jutarnji list – ‘Ministarstvo istine’ je reklo: Ovi ljudi krivotvore povijest<\/a><\/p>\n\n\n\n

[ix]<\/a> Povodom povla\u010denja iz upotrebe nepodobnog ud\u017ebenika povijesti \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[x]<\/a> Snje\u017eana Koren: Povla\u010denje ud\u017ebenika bez valjane argumentacije i transparentno provedene procedure stvara opasan presedan \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xi]<\/a> Ud\u017ebenik povijesti zabranjen jer je smetao Marki\u0107ki. Autor odgovara za Index – Index.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xii]<\/a> Snje\u017eana Koren: Povla\u010denje ud\u017ebenika bez valjane argumentacije i transparentno provedene procedure stvara opasan presedan \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xiii]<\/a> Ud\u017ebenik povijesti zabranjen jer je smetao Marki\u0107ki. Autor odgovara za Index – Index.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xiv]<\/a> Pravilnik o ud\u017ebeni\u010dkom standardu te \u010dlanovima stru\u010dnih povjerenstava za procjenu ud\u017ebenika i drugih obrazovnih materijala (nn.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xv]<\/a> Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (nn.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xvi]<\/a> Biv\u0161i urednik u izdava\u010dkoj ku\u0107i, rezignirano: ‘Kako u\u010ditelji biraju ud\u017ebenike? Pa, rijetko ih zapravo zanima kakvi su’ | Telegram.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xvii]<\/a> Ud\u017ebenik povijesti zabranjen jer je smetao Marki\u0107ki. Autor odgovara za Index – Index.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xviii]<\/a> Snje\u017eana Koren: Povla\u010denje ud\u017ebenika bez valjane argumentacije i transparentno provedene procedure stvara opasan presedan \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xix]<\/a> Sergej Filipovi\u0107: Zabrana ud\u017ebenika \u0161alje lo\u0161u poruku \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xx]<\/a> Prof. Nazor za Narod.hr analizira ud\u017ebenik koji je MZO odobrio<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxi]<\/a> Branimir Jankovi\u0107: Iza pozivanja na \u201e\u010dinjenice\u201c i \u201egre\u0161ke\u201c stoje brojne imputacije i neskriveni interpretativni zahtjevi \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxii]<\/a> Filip Hamer\u0161ak, Tamna strana Marsa, Zagreb 2013., str. 60\u201371.<\/p>\n\n\n\n

[xxiii]<\/a> Samo velike nacije mogu priznati i vlastite zlo\u010dine i zbog njih se pokajati – Ve\u010dernji.hr (vecernji.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxiv]<\/a> Povjesni\u010dar Jakovina o povla\u010denju ud\u017ebenika iz povijesti: \u201cHDZ-ova vlast po\u010diva na dva stupa\u201d (youtube.com)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxv]<\/a> Sergej Filipovi\u0107: Zabrana ud\u017ebenika \u0161alje lo\u0161u poruku \u2013 Historiografija.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxvi]<\/a> Deklaracija o Domovinskom ratu (nn.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

[xxvii]<\/a> 01-ihs (sabor.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svi zainteresirani za uklju\u010divanje u polemiku mogu svoje priloge i reagiranja slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-38755","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":38755,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":38755,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":38755,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":38755,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":38755,"position":4},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":38755,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38755"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39003,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38755\/revisions\/39003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}