{"id":3873,"date":"2017-04-18T09:53:42","date_gmt":"2017-04-18T09:53:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=3873"},"modified":"2017-04-18T10:17:02","modified_gmt":"2017-04-18T10:17:02","slug":"davor-mandic-o-knjizi-d-roksandica-i-v-filipcic-maligec-kultura-hrvatskog-antifasizma-prvi-kongres-kulturnih-radnika-hrvatske-topusko-25-27-lipnja-1944","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=3873","title":{"rendered":"Davor Mandi\u0107 \u2013 o knjizi D. Roksandi\u0107a i V. Filip\u010di\u0107 Maligec, \u201eKultura hrvatskog antifa\u0161izma. Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25. \u2013 27. lipnja 1944.)\u201c, 2016."},"content":{"rendered":"

Drago Roksandi\u0107 i Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec, Kultura hrvatskog antifa\u0161izma. Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25. \u2013 27. lipnja 1944.). Izme\u0111u \u201emjesta pam\u0107enja\u201c i kriti\u010dke refleksije<\/em>, Zagreba\u010dka naklada \u2013 Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb 2016., 304 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 
\nU vremenima kada su doga\u0111aji iz NOB-a kontaminirani razli\u010ditim prikazima i tuma\u010denjima istih zbivanja, a njihove interpretacije svoja polazi\u0161ta imaju u idelo\u0161kim stavovima, godine 2016. tiskana je knjiga Drage Roksandi\u0107a i Vlatke Filip\u010di\u0107 Maligec Kultura hrvatskog antifa\u0161izma<\/em>, koja bez predrasuda koristi izvore, sje\u0107anja, fotografije postavljaju\u0107i jedan kulturni doga\u0111aj \u2013 Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske<\/em> \u2013 u \u0161iri kontekst kulture i kulturne politike hrvatskog antifa\u0161izma nastoje\u0107i dati svoj pogled na pripreme, tijek i prijepore me\u0111u sudionicima Kongresa odr\u017eanog u Topuskom 25., 26. i 27. lipnja 1944.<\/p>\n

 
\nBudu\u0107i da se do danas objavljena sje\u0107anja sudionika Kongresa ne podudaraju, \u0161to je pak posve razumljivo kad se zna da pojedini doga\u0111aj svatko od onih koji su u njemu sudjelovali, nakon prolaza vremena, zbog svojih svjetonazora ili politi\u010dkog opredjeljenja, pamti na druga\u010diji na\u010din, obi\u010dno isti\u010du\u0107i jedne, a zanemaruju\u0107i druge \u010dinjenice, to je slu\u010daj i sa sje\u0107anjima i tekstovima onih koji su se bavili Prvim kongresom kulturnih radnika Hrvatske<\/em>. Autori ponajprije utvr\u0111uju da u \u010detverotomnoj zbirci Zbornika dokumenata ZAVNOH-a ima tek nekoliko dokumenata koji se izravno odnose na Prvi kongres kulturnih radnika te da oni ne daju detaljniji uvid u njegov rad, dok znanstveni skup organiziran u prigodi 30. obljetnice odr\u017eavanja Kongresa naslovljen Kultura i umjetnost u NOB-u i socijalisti\u010dkoj revoluciji u Hrvatskoj<\/em> (1974.) i tiskani zbornik radova godinu dana kasnije sadr\u017ee tek kra\u0107i prigodni \u010dlanak Vice Zaninovi\u0107a. Arhivsko gradivo o Prvome kongresu kulturnih radnika Hrvatske, koje su pripremili Ivan Jeli\u0107 i suradnice Slavka Kalini\u0107 i Ljiljana Modri\u0107, a koje je objavljeno kao izbor iz gra\u0111e u \u010casopisu za suvremenu povijest<\/em> (II. i III. \/ 1976.), samo su svojevrsno vra\u0107anje duga iz 1970. godine nastalog uslijed restriktivne politike u vrijeme objavljivanja Zbornika dokumenata. Nadalje, s obzirom na \u010dinjenice da su Dnevni\u010dki zapisi (oblikovana sje\u0107anja Vladimira Nazora) ograni\u010deni na razdoblje od sije\u010dnja do svibnja 1943., te da jedan od glavnih organizatora skupa Marijan Stilinovi\u0107 nije o tomu ni\u0161ta objavio, a Ivo Vejvoda svoju \u0161utnju o Kongresu posmrtno prekinuo tek godine 2013. zapisom da je \u201e(…) sramota \u0161to nema nijedne nau\u010dne sinteze kulturnog fenomena u na\u0161oj revoluciji (…)\u201c, autori zaklju\u010duju da Prvi kongres nije nikad prestao biti povod prijeporima na raznim kulturnim frontovima i to od 1944. godine do danas. Ne nalaze\u0107i u sje\u0107anjima i dostupnoj literaturi odgovore na brojna pitanja (npr. Tko je sve sudjelovao u kongresnim raspravama? Tko je imao status sudionika Kongresa? Tko je bio, a tko nije bio na sve\u010danoj sjednici? Koliko je i u \u010demu sve sudjelovao Vladimir Nazor kada je rije\u010d o Kongresu?…), sagledav\u0161i va\u017enost sekundarnog izvora \u2013 velikog broja fotografija te ponovnim is\u010ditavanjem kori\u0161tenih i nekori\u0161tenih izvora odlu\u010dili su u\u010diniti iskorak i odmaknuti se od mistifikacija nastalih \u201e(…) u funkciji utilitarnih potreba razdoblja nakon 1945. godine (…)\u201c.<\/p>\n

 
\nMislim da su u tomu uspjeli! Pred nama je knjiga Kultura hrvatskog antifa\u0161izma<\/em> s odgovaraju\u0107im podnaslovom koji umnogome odre\u0111uje pristup temi: Izme\u0111u \u201emjesta pam\u0107enja\u201c i kriti\u010dke refleksije<\/em>.<\/p>\n

 
\nKnjigu \u010dine \u010detiri cjeline \u2013 prva, koju autor Roksandi\u0107 naslovljuje Iznevjerena tradicija<\/em>, podnaslovima je podijeljena na podteme: Partizanski ver sacrum<\/em>, Lijeva strana kulturne fronte u Hrvatskoj<\/em>, Narodnooslobodila\u010dki rat u Hrvatskoj kao fenomen masovne kulture<\/em>, Od agitacije i propagande prema anga\u017eiranoj umjetnosti<\/em>, Kongresne debatne rutine i iskoraci<\/em>. Zaklju\u010dna razmatranja<\/em> isti\u010du da je Kongres bio multimedijalni doga\u0111aj i da se zbio u vremenu kada je partizanski pokret oja\u010dao vojno i institucionalno te kada je \u0161iri politi\u010dki kontekst bio va\u017ean \u010dimbenik, a \u201epartizanska Jugoslavija\u201c i \u201epartizanska Hrvatska\u201c bile me\u0111unarodno sve prepoznatljivije i priznatije. Temu zatvara obja\u0161njenjem o onomu \u0161to se kasnije dogodilo s klju\u010dnim osobama koje su sudjelovale u organizaciji i radu Kongresa.<\/p>\n

 
\nUtvr\u0111uje da bi bilo pogre\u0161no svesti Kongres u Topuskom na razinu partijsko-politi\u010dke instrumentalizacije, iako su najvjerojatnije i Karlo Mrazovi\u0107 \u2013 Ga\u0161par i Andrija Hebrang \u010ditali sve referate kao i prijedloge zavr\u0161nih dokumenata, jer Kongresa ne bi ni bilo da partizansku Hrvatsku nisu stvarali partizani \u2013 kulturni radnici budu\u0107i da su se do lipnja 1944. u partizanskom pokretu u najve\u0107em broju okupili svi akteri hrvatske kulture i umjetnosti iz razdoblja prije 1941. godine. Ukazuje i na sastav radnog predsjedni\u0161tva u kome nije bilo vi\u0161e \u010dlanova Saziva\u010dkog odbora Kongresa i da \u0110oka Petrovi\u0107 i Ivan Supek nisu ni bili \u010dlanovi Saziva\u010dkog odbora te da je sastav Po\u010dasnog radnog predsjedni\u0161tva bio politi\u010dki i kulturno promi\u0161ljen i Kongresu otvorio svjetska obzorja s jakim sveslavenskim epicentriranjem. Analizira poruke iz pozdravnih govora Franje Ga\u017eija, general-lajtanta Ivana Go\u0161njaka, Mo\u0161e Pijade, Erosa Sequija, Zdenka \u0160tambuka, Ive Tjardovi\u0107a\u2026 te \u0107e primjerice u govoru Franje Ga\u017eija, istaknutog HSS-ovca, uo\u010diti tri naglaska: prvo, da se treba ponositi odabirom puta, drugo da je JNOF-a jamstvo ujedinjenja svih po\u0161tenih ljudi i tre\u0107e da je u toj istoj dvorani odr\u017eana sjednica Hrvatskog sabora. Zaklju\u010dit \u0107e da su razli\u010diti akteri slali razli\u010dite poruke iako su imali prividno zajedni\u010dki nazivnik u paroli \u201eSmrt fa\u0161izmu \u2013 sloboda narodu\u201c, ali da izme\u0111u hrvatsko-talijanskog pomirenja i zajedni\u010dkog ju\u017enoslavenskog odlaska na moskovsku pozornicu, izme\u0111u kulturno-emancipacijski nagla\u0161enog narodnooslobodila\u010dkog programa i obra\u010duna po matrici \u201eTko nije s nama taj je protiv\u201c, ipak postoje nepremostive razlike. I\u0161\u010ditat \u0107e na primjereniji na\u010din poruke organizatora, objasniti razmimoila\u017eenja me\u0111u pojedinim sudionicima, upozoriti na nelogi\u010dnosti nekih tvrdnji te demistificirati dotada\u0161nje napise o nekim uputama kao direktivnim dokumentima (budu\u0107i da su one bile samo sakupljeno iskustvo koje je Narodnooslobodila\u010dki pokret u Hrvatskoj do tada imao). Tako \u0107e primjerice upozoriti da \u201ePismena propaganda Propodjela Zavnoh-a\u201c ima ne samo sna\u017ean mobilizacijski naglasak ve\u0107 i jasan stav da se nakon oslobo\u0111enja ra\u010duna samo na ljude od pera koji su suradnici NOP-a na neoslobo\u0111enim krajevima te da se ne ra\u010duna na one koji su sura\u0111ivali ili sura\u0111uju u glasilima NDH.<\/p>\n

 
\nDrugu cjelinu \u010dine poglavlja: Glazbeno-scenski program<\/em>, Izlo\u017ebe: slikarska, fotografska, tisak<\/em> i Sudionici i njihove kulturne legitimacije<\/em>. Autorica Vlatka Filip\u010di\u0107 Maligec objedinjuje ih naslovom Kulturna multimedijalnost Kongresa<\/em> kojim ukazuje na doga\u0111anja, multimedijalnost, probleme u organizaciji, sukobe i razmimoila\u017eenja te analizira postoje\u0107i popis u\u010desnika pa potom slijedi revidirani popis u\u010desnika s osnovnim biografskim podacima (dodu\u0161e bez jedinstvenih kriterija). Kao naj\u010de\u0161\u0107i izvor podataka koristi Hrvatski biografski leksikon.<\/p>\n

 
\nTre\u0107u cjelinu \u010dine Izvori i literatura<\/em> koja je podijeljena na Neobjavljene izvore (koji se nalaze u Hrvatskome dr\u017eavnom arhivu i Nacionalnoj sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici), Objavljene izvore te internetske izvore (ukupno 10 str.).<\/p>\n

 
\n\u010cetvrti dio \u010dine Prilozi<\/em> \u2013 njih ukupno 6 \u2013 Prilog br. 1.: Dopis Propodjela Oblasnog NOO-a za Istru \u2013 Prop-odjelu ZAVNOH-a od lipnja 1944.; Prilog br. 2.: dopis Ive Vojvode Mladenu Ivekovi\u0107u od 11. lipnja 1944.; Prilog br. 3.: Pismo \u2013 Poziv Mladena Ivekovi\u0107a Miroslavu Krle\u017ei iz lipnja 1944.: Prilog br. 4.: Realizirani program rada Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske; Prilog br. 5.: Stenografski zapisnik Prvog kongresa gdje su radovi \u2013 referati po pojedinim temama [Put na\u0161e knji\u017eevnosti (Petra Laste), O na\u0161oj publicistici (Mladena Ivekovi\u0107a), Kazali\u0161te u Narodnooslobodila\u010dkoj borbi (\u0110oke Petrovi\u0107a), Narodni samoaktivizam u umjetnosti (Ivana \u0106a\u0107e), O likovnoj umjetnosti (Vanje Radau\u0161a), O razvitku selja\u010dkog slikarstva i knji\u017eevnosti (Franje Mraza), O glazbi (Miroslava \u0160pilera), Nauka i dru\u0161tvo (Ivana Supeka), O arhitekturi (Kazimira Ostrogovi\u0107a)] umetnuti na ona mjesta u Zapisniku gdje kronolo\u0161ki po logici doga\u0111anja trebaju i biti te na kraju Prilog br. 6.: Odgovor Odjela informacija ZAVNOH-a Komisiji pri predsjedni\u0161tvu ZAVNOH-a od 2. rujna 1944. (da sve ustanove preuzima Odjel, navodi se koji dnevnici, tjednici, mjese\u010dnici trebaju prestati izlaziti, listovi za koje se predvi\u0111a da \u0107e nastaviti izlaziti pod starim ili novim imenom, koja izdava\u010dka poduze\u0107a treba preuzeti, koja privatna izdava\u010dka poduze\u0107a bi, naravno pod nadzorom, trebala nastaviti raditi, koje tiskare nastavljaju rad s povjerenikom i koji \u0107e listovi u trenutku ulaska partizanske vojske u Zagreb nastaviti izlaziti). \u0160est priloga, smisleno odabranih, svojim sadr\u017eajem potvr\u0111uju, dopunjuju ili upu\u0107uju na problematiku na koju su autori prethodno ukazivali ostavljaju\u0107i dovoljno prostora za stjecanje vlastitih saznanja i zaklju\u010daka o Prvom kongresu kulturnih i javnih radnika Hrvatske.<\/p>\n

 
\nI na kraju spomenimo da su uz autore svoj obol nastanku knjige dali recenzenti Damir Agi\u010di\u0107 i Filip \u0160kiljan te urednik Kre\u0161imir Maligec. Lekturu potpisuje Samanta Paroni\u0107, a likovnu opremu naslovnice Tihomir Tikulin.<\/p>\n

 
\nKnjiga je tiskana u izdanju Zagreba\u010dke naklade i Filozofskog fakulteta u Zagrebu \u2013 Centra za komparativnohistorijske i intelektualne studije i objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Ministarstva obrazovanja RH.<\/p>\n

 
\nZa Istru je zanimljivo (\u0161to je i razumljivo) svjedo\u010danstvo Zdenka \u0160tambuka koji je \u201e(…) bez poziva i bez namjere stigao u Topusko (…)\u201c i priklju\u010dio se organizatorima te bio zadu\u017een za ustanovljavanje informativnog punkta za do\u010dek sudionika i izdavanje propusnica. Pozdravljaju\u0107i sudionike u ime Istre, Zdenko \u0160tambuk je istaknuo da usprkos masovnim ubojstvima, paljenju sela i plja\u010dki Istra vodi odlu\u010duju\u0107u borbu za oslobo\u0111enje, za sretan \u017eivot u miru i radu. Ustvrdit \u0107e da se prosvjetni i kulturni radnici bore s velikim pote\u0161ko\u0107ama, da je Istra u posljednjim desetlje\u0107ima bila prepu\u0161tena fa\u0161isti\u010dkoj talijanizaciji, da je hrvatski jezik pretrpio te\u0161ka \u201eiznaka\u017eenja\u201c i u samom dijalektu, a literarni (knji\u017eevni) jezik masama nepristupa\u010dan i da je upravo stoga politi\u010dki rad vi\u0161e nego drugdje vezan uz kulturno-prosvjetni rad, da Istri treba pomo\u0107 u kulturno-prosvjetnim djelatnostima budu\u0107i da se nakon toliko \u201e(…) stolje\u0107a ropstva vra\u0107a u (…) krilo hrvatske domovine (…)\u201c.<\/p>\n

 
\nIako u dijelu teksta naslovljenom Prilozi<\/em> ve\u0107 u prvome prilogu nalazimo dopis Prop-odjela Oblasnog NOO-a za Istru koji razotkriva probleme s kojima se Istra suo\u010dava na polju kulturno-prosvjetnoga rada, a koje je ranije u pozdravnom govoru Kongresa dopunio Zdenko \u0160tambuk, posebno je nagla\u0161ena \u010dinjenica da se u Istri osje\u0107a potreba za kulturnim i prosvjetnim radom, da nema dovoljno kulturnih radnika, uz mi\u0161ljenje da o radu na prosvjetno-kulturnom polju ovisi i uspjeh borbe i uz obja\u0161njenje da je poziv stigao prekasno da bi istarski predstavnici mogli sti\u0107i na vrijeme u Topusko. Podatak da su poslali pozdravno pismo Kongresu koje su potpisali \u201esvi kulturni radnici koji rade u Istri aktivno i koji se nalaze u ‘na\u0161im redovima’\u201c i saznanje o kojim je osobama rije\u010d bez sumnje bi bilo zna\u010dajni za Istru kad bi pismo bilo sa\u010duvano. Tada bi, naime, postojao podatak koji su to kulturni radnici koji rade u Istri u ljeto 1944. godine. Vrijedi spomenuti da je tijekom NOR-a, kada govorimo o kulturi i onome \u0161to danas nazivamo kongresima, skupovima, kolokvijima, Istra uz Dalmaciju bila jedina hrvatska oblast u kojoj je samo \u010detrdesetak dana nakon Kongresa kulturnih radnika u Topuskom odr\u017eana Konferencija kulturnih i javnih radnika Istre. Odr\u017eana je u Ko\u017eljaku, u selu na sjeverno-isto\u010dnom rubu \u0106epi\u010dkog polja, u osnovnoj \u0161koli (koju je nota bene izgradila Lega Nazionale kao dio programa talijanizacije Istre), dana 15.,16. i 17. kolovoza 1944. Naime, samo petnaestak dana nakon odr\u017eanog Kongresa u Topuskom, Kulturno umjetni\u010dki odsjek Prop-odjela Oblasnog NOO-a za Istru uputio je obavijest (12. srpnja 1944.) okru\u017enim i kotarskim Prop-odjelima (na tragu zaklju\u010daka Kongresa) da se priprema Konferencija kulturnih radnika Istre te da je nu\u017eno pristupiti organiziranom kulturnom radu budu\u0107i da nije dovoljno \u201eu\u0107i u oslobo\u0111ene gradove nego je potrebno i preuzeti sve grane \u017eivota\u201c. O vremenu i mjestu odr\u017eavanja savjetovanja, tj. konferencije (kako je u stajalo u pozivu) obavijestit \u0107e dana 4. kolovoza uz objavu tko sve prema funkcijama koje obna\u0161a mora nazo\u010diti Konferenciji te kada i gdje mora do\u0107i. Me\u0111u onima koji su trebali nazo\u010diti bili su i \u010dlanovi kazali\u0161nih dru\u017eina koje su tada djelovale u Istri (Kazali\u0161na dru\u017eina Okru\u017enog NOO-a Pazin, Kazali\u0161na dru\u017eina Okru\u017enog NOO-a za Buzet i Kazali\u0161na dru\u017eina Oblasnog NOO-a za Istru \u201eOtokar Ker\u0161ovani\u201c) ili su bile u fazi ustrojavanja ili uvje\u017ebavanja repertoara (Talijanska kazali\u0161na du\u017eina) te \u010dlanovi kazali\u017ene dru\u017eine Zavnoh-a August Cesarec \u2013 njih ukupno 69. \u010cinjenica da je organizator Konferencije bio Kulturno-umjetni\u010dki odsjek Prop-odjela Oblasnog NOO-a za Istru odredio je osnovne teme Konferencije \u2013 organizacija, rad i djelatnost kazali\u0161nih dru\u017eina, organizacija, rad i zna\u010daj zidnih novina, usmenih novina, fotosekcija i kina… Iz sa\u010duvanog zapisnika vidljive su teme, imena izvjestitelja pojedinih tema, koje samo prepisuju ono \u0161to nalazimo u zapisniku Kongresa. Iz Zapisnika saznajemo imena onih koji su na zadanu temu sudjelovali u raspravi, tijek konferencije, ali ne i popis onih koji su bili sudionici Prve oblasne konferencije kulturnih radnika Istre. Posredno temeljem Okru\u017enice, rasprave, sje\u0107anja, vijesti ili fotografije mo\u017ee se sa sigurno\u0161\u0107u zaklju\u010diti da je Konferenciji nazo\u010dilo osamdesetak osoba koje kasnije nalazimo na istaknutim funkcijama kao ravnatelje kazali\u0161ta u Puli i Rijeci, redakcijama novina na podru\u010dju dana\u0161nje Primorsko-goranske i Istarske \u017eupanije, kao pro\u010delnike Odjela za prosvjetu i kulturu kotara, odsnosno op\u0107ina u Istri. Jedan \u0107e sudionik obna\u0161ati i funkciju ministra kulture NRH. Ovi su podaci povezani s onima iz Priloga 6. knjige o kojoj govorimo. \u010cinjenica da je konferencija trajala tri dana, umjesto dva koliko je bilo najavljeno, ukazuje da su u Istri postojali problemi, ali i da su se kroz raspravu i diskusiju stvorili temelji za bolji i uspje\u0161niji rad na upoznavanju stanovni\u0161tva Istre sa zadacima i ciljevima Pokreta i homogenizacije stanovni\u0161tva, te da je skup organiziran po istom obrascu kao i Kongres u Topuskom.<\/p>\n

 
\nI na kraju ponovimo da je knjiga Drage Roksandi\u0107a i Vlatke Filip\u010di\u0107 Maligec Kultura hrvatskog antifa\u0161izma novi pogled na pripreme, tijek i prijepore me\u0111u sudionicima Prvog kongresa kulturnih radnika Hrvatske, a autori, analiziraju\u0107i objavljene i neobjavljene izvore, izdvajaju Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske kao va\u017ean doga\u0111aj postavljaju\u0107i ga u \u0161iri kontekst kulture i kulturne politike hrvatskog antifa\u0161izma op\u0107enito.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Davor Mandi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

O\u00a0knjizi Kultura hrvatskog antifa\u0161izma<\/em> pisali su i sljede\u0107i autori:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dragan Jurak
\nhttp:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/drago-roksandic-vlatka-filipcic-maligec-kultura-hrvatskog-antifasizma<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Matija Mrakov\u010di\u0107
\nhttp:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/na-cijoj-ste-vi-strani-vi-majstori-culture<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-3873","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":3873,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":3873,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":3873,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":3873,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":3873,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":3873,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3873"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3873\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3881,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3873\/revisions\/3881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}