{"id":38722,"date":"2023-12-26T10:30:56","date_gmt":"2023-12-26T10:30:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38722"},"modified":"2023-12-26T10:36:52","modified_gmt":"2023-12-26T10:36:52","slug":"lea-ypi-slobodna-odrastanje-na-kraju-historije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38722","title":{"rendered":"Lea Ypi, \u201eSlobodna. Odrastanje na kraju historije\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010d Buybook iz Sarajeva objavio je 2023. knjigu Lee Ypi \u201eSlobodna\u201c (prevela s engleskog Senada Kreso). Knjigu je 2023. objavila i izdava\u010dka ku\u0107a Geopoetika iz Beograda (s engleskog preveo Ivan Jankovi\u0107). O engleskom izvorniku (o kojem smo 2022. obavijestili na portalu Historiografija.hr) pisali su kod nas Slavenka Drakuli\u0107 u <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/neuspjeli-zaborav-socijalizma-dvije-knjige-o-kojima-pisemo-nisu-dosle-prekasno-nego-upravo-na-vrijeme-15377644\">Jutarnjem listu<\/a> i Branimir Jankovi\u0107 na portalu <a href=\"https:\/\/slobodnifilozofski.com\/2022\/11\/jos-jedan-nerealizirani-kraj-povijesti-albanija-iz-pera-lee-ypi.html\">Slobodni Filozofski<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Lea Ypi, <strong><em>Slobodna. Odrastanje na kraju historije<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNikad ne gubimo svoju unutra\u0161nju slobodu:&nbsp;slobodu da postupamo ispravno.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Lea Ypi odrasla je u jednoj od najizoliranijih zemalja svijeta, zemlji u kojoj su komunisti\u010dki ideali slu\u017ebeno zamijenili religiju. Albaniju, posljednju staljinisti\u010dku ispostavu u Evropi, bilo je gotovo nemogu\u0107e posjetiti, gotovo nemogu\u0107e napustiti. Bilo je to mjesto gdje se \u010dekalo u redovima dok je vladala oskudica, mjesto politi\u010dkih pogubljenja i tajne policije. Lei je to bio dom. Ljudi su bili jednaki, kom\u0161ije su se me\u0111usobno pomagale, a od djece se o\u010dekivalo da grade bolji svijet. Bilo je zajedni\u0161tva i nade.<\/p>\n\n\n\n<p>Onda, u decembru 1990, sve se promijenilo. Sru\u0161eni su kipovi Staljina i Hod\u017ee. Gotovo preko no\u0107i, ljudi su mogli slobodno glasati, nositi \u0161ta im se svi\u0111a i vjerovati u ono \u0161to \u017eele. Vi\u0161e nije bilo zabadanja nosa u tu\u0111e poslove. Ali fabrike su zatvorene, nestala su radna mjesta, a hiljade Albanaca, trbuhom za kruhom, na prepunim brodovima bje\u017eale su u Italiju, samo da bi ih vra\u0107ali nazad.<\/p>\n\n\n\n<p>Predatorske piramidalne \u0161eme na kraju su zemlju dovele do bankrota, \u0161to je rezultiralo nasiljem. Kako su te\u017enje jedne generacije postale razo\u010daranje druge, i kako su tajne njene vlastite porodice bile otkrivene, Lea se po\u010dela pitati \u0161ta sloboda zapravo zna\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Slobodna<\/em> zadivljuju\u0107i su memoari o odrastanju usred politi\u010dkih previranja. Pronicljivo i duhovito, Lea Ypi prati granice napretka i teret pro\u0161losti, osvjetljavaju\u0107i prostore izme\u0111u ideala i stvarnosti, te nada i strahova ljudi zahva\u0107enih vihorom povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPrekrasno smije\u0161no i dirljivo\u2026 pri\u010da o porodi\u010dnim tajnama i politi\u010dkom bu\u0111enju usred raspadaju\u0107eg re\u017eima.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>Observer<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/buybook.ba\/proizvod\/slobodna-5694\">https:\/\/buybook.ba\/proizvod\/slobodna-5694<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Odlomak:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-strane\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"RJ0gLrXfCO\"><a href=\"https:\/\/strane.ba\/lea-ypi-slobodna-odrastanje-na-kraju-historije-odlomak\/\">Lea Ypi: Slobodna; Odrastanje na kraju historije (odlomak)<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Lea Ypi: Slobodna; Odrastanje na kraju historije (odlomak)&#8221; &#8212; Strane\" src=\"https:\/\/strane.ba\/lea-ypi-slobodna-odrastanje-na-kraju-historije-odlomak\/embed\/#?secret=T7yypny4g3#?secret=RJ0gLrXfCO\" data-secret=\"RJ0gLrXfCO\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Osvrt:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/teme\/zasto-se-glasa-ako-izbori-nisu-slobodni-i-kako-se-moze-biti-sretniji-u-inostranstvu-868934\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/teme\/zasto-se-glasa-ako-izbori-nisu-slobodni-i-kako-se-moze-biti-sretniji-u-inostranstvu-868934<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Lea Ypi, <strong><em>Slobodna. Odrastanje na kraju istorije<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Retko koja knjiga se\u0107anja preto\u010dena u privatnu istoriju jedne zemlje i jedne porodice uspe da se jednako ve\u0161to obrati tzv. op\u0161toj \u010ditala\u010dkoj publici kao i onoj stru\u010dnoj, ali i da bude kao stvorena za tinejd\u017eere. Ba\u0161 to je uspelo Lei Ipi, profesorki politi\u010dke teorije na Londonskoj \u0161koli ekonomije (London School of Economics), poreklom iz Albanije, koja je detinjstvo, sve do kraja srednje \u0161kole, provela u Dra\u010du pred kraj socijalizma i u vreme postsocijalizma. Porodica joj je na razli\u010dite, nekad i direktne, na\u010dine bila povezana s politikom. Pradeda joj je bio i premijer Albanije 20-ih godina 20. veka. Pisanje o odrastanju uz kult \u017eivog i ne\u017eivog Envera Hod\u017ee portret je najzatvorenije dr\u017eave \u201ena kraju\u201c Evrope, ali i gra\u0111anskog dostojanstva koje opstaje i u nemogu\u0107im uslovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Malo je nefikcionalnih dela koja do\u017eive uspeh kao da su ispovedni romani, \u0161to je slu\u010daj sa Slobodnom.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je 2022. godine dobila nagradu Onda\u010de, Kraljevskog knji\u017eevnog dru\u0161tva, nagradu Slajtli Fokst, za najbolje prvo biografsko delo, bila je u naju\u017eem izboru za nagrade \u201eKosta\u201c, \u201eBejli Giford\u201c i \u201eGordon Birn\u201c. Knjigom godine Slobodnu su proglasili Njujorker, Va\u0161ington post, Gardijan, Dejli mejl, Spektejtor, Fajnen\u0161el tajms, Tajmsov Knji\u017eevni dodatak, Forin afers, Sandej tajms, a postala je i bestseler nema\u010dkog Cajta&#8230; Britanski \u010dasopis Prospekt uvrstio je Leu Ipi me\u0111u deset vrhunskih svetskih mislilaca. Radovi su joj objavljeni na tridesetak jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePrekrasno duhovita i potresna\u2026 pri\u010da o porodi\u010dnim tajnama i politi\u010dkom bu\u0111enju usred uru\u0161avaju\u0107eg re\u017eima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Luk Harding, Observer<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eNovo klasi\u010dno delo koje izbija iz op\u0161te ti\u0161ine o Albaniji koje nam donosi ljudske istine o politici u poslednjih sto godina\u2026 Knji\u017eevni trijumf.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Ejmi Vilenc<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.geopoetika.com\/o-knjizi\/1825\/slobodna\">https:\/\/www.geopoetika.com\/o-knjizi\/1825\/slobodna<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.tanjug.rs\/kultura\/knjige\/38177\/geopoetika-objavila-svetski-fenomen-knjigu-slobodna-spisateljice-lee-ipi\/vest\">https:\/\/www.tanjug.rs\/kultura\/knjige\/38177\/geopoetika-objavila-svetski-fenomen-knjigu-slobodna-spisateljice-lee-ipi\/vest<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Engleski izvornik:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"CrCUdB4Ccx\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32417\">Lea Ypi, \u201cFree: Coming of Age at the End of History\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Lea Ypi, \u201cFree: Coming of Age at the End of History\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32417&#038;embed=true#?secret=CrCUdB4Ccx\" data-secret=\"CrCUdB4Ccx\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38723,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-38722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Slobodna.png?fit=586%2C891&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":38722,"position":0},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53580,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53580","url_meta":{"origin":38722,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni znanstveni skup &#8220;Dan ekonomske historije 2026. Prostor, ljudi, ideje: Tomislav Raukar i svjetovi ekonomije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveni skup \"Dan ekonomske historije 2026. Prostor, ljudi, ideje: Tomislav Raukar i svjetovi ekonomije\" odr\u017eat \u0107e se u petak, 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 11 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Programska knji\u017eica - Dan ekonomske historije 2026Preuzmi","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Raukar.jpg?fit=875%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":38722,"position":2},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":38722,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":38722,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":38722,"position":5},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38722"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38722\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38728,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38722\/revisions\/38728"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}