Historiografija (odnosno \u201cpovijest\u201d i \u201cpisanje\u201d) u svojemu imenu nosi upisan paradoks \u2013 i gotovo oksimoron \u2013 povezivanja dvaju antinomnih pojmova: realnoga i diskursa. Njezin je zadatak me\u0111usobno ih artikulirati, a tamo gdje ta veza nije misliva, u\u010diniti kao da ih je artikulirala. Iz tog odnosa koji diskurs odr\u017eava s realnim koje obra\u0111uje, rodila se ova knjiga. O kakvom se savezu izme\u0111u pisma i povijesti radi? On je bio temeljan ve\u0107 u judeo-kr\u0161\u0107anskoj koncepciji Spisa. Otuda i uloga koju je religijska arheologija odigrala u modernoj razradi historiografije, koja je preobrazila pojmove i samu vrstu prija\u0161njeg odnosa kako bi si podarila lik izrade, a ne vi\u0161e \u010ditanja ili tuma\u010denja. Iz toga gledi\u0161ta, ponovno ispitivanje historiografske operativnosti dijelom po\u010diva na politi\u010dkoj problematici (procedure svojstvene \u201epravljenju povijesti\u201c svode se na neki na\u010din na \u010dinjenje, na \u201c\u010diniti povijest\u201d), a dijelom na pitanju subjekta (tijela i iskazuju\u0107ega govora), pitanju koje zakon \u201eznanstvenog\u201c pisma potiskuje na stranu fikcije ili ti\u0161ine. (Iz Predgovora drugom izdanju)<\/p>\n\n\n\n
Michel de Certeau (1925 \u2013 1986) francuski je filozof, povjesni\u010dar i teolog. Predavao je na sveu\u010dili\u0161tima u \u017denevi, San Diegu i Parizu. Njegova djela pokrivaju \u0161irok raspon tema, od povijesti kr\u0161\u0107anskog misticizma do filozofije svakodnevice, a neka od najzna\u010dajnijih su Invencija svakodnevice, Pisanje povijesti i Heterologije.<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n
Broj stranica: 338<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n