{"id":38705,"date":"2023-12-23T21:53:17","date_gmt":"2023-12-23T21:53:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38705"},"modified":"2024-01-14T15:19:00","modified_gmt":"2024-01-14T15:19:00","slug":"sergej-filipovic-zabrana-udzbenika-salje-losu-poruku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38705","title":{"rendered":"Sergej Filipovi\u0107: Zabrana ud\u017ebenika \u0161alje lo\u0161u poruku"},"content":{"rendered":"\n

Ve\u0107 neko vrijeme traje hajka na ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em> autora Miljenka Hajdarovi\u0107a, Vedrana Risti\u0107a i Nikice Torbice u izdanju nakladnika Profil-Klett. S obzirom na to da smatram da je takav odnos prema samome ud\u017ebeniku, njegovim autorima, recenzentima izdava\u010da, izdava\u010du i recenzentima Ministarstva znanosti i obrazovanja nepravedan i neopravdan, odlu\u010dio sam dati svoj doprinos polemici. \u017delim odmah u po\u010detku navesti da ne govorim uime autora, recenzenata, izdava\u010da ili bilo koje druge interesne skupine, ve\u0107 samo u vlastito ime.<\/p>\n\n\n\n

Hajka na ud\u017ebenik i zabrana<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nedavno je kolegica Snje\u017eana Koren u svome osvrtu navela kratku kronologiju doga\u0111anja vezanu za zabranu ud\u017ebenika, stoga \u0107u navesti samo najzna\u010dajnije dijelove. Dakle, ud\u017ebenik je odobren 17. svibnja 2021. godine nakon \u0161to je od triju tajnih recenzenta MZO-a bio pozitivno ocijenjen i to bez potrebe ikakvih izmjena. Vi\u0161e od dvije godine poslije, politi\u010darka Marijana Petir MZO-u \u0161alje prigovor na jednu re\u010denicu iz ud\u017ebenika u kojoj se tvrdi da poni\u0161tenje presude Alojziju Stepincu iz 2016. godine ne zna\u010di da je isti i rehabilitiran. Dana 18. listopada MZO tra\u017ei od Agencije za odgoj i obrazovanje mi\u0161ljenje o spornom ud\u017ebeniku. U me\u0111uvremenu kre\u0107u medijski napadi na ud\u017ebenik iz pera portala Narod.hr. Nepoznata osoba iz Agencije za odgoj i obrazovanje donosi negativno mi\u0161ljenje o ud\u017ebeniku te je isti odlukom MZO-a 5. prosinca obrisan iz Kataloga odobrenih ud\u017ebenika. Dakle, na osnovu mi\u0161ljenja jedne osobe iz AZOO-a, poni\u0161teno je mi\u0161ljenje triju stru\u010dnih recenzenata samog MZO-a.<\/p>\n\n\n\n

Mi\u0161ljenje AZOO-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za mi\u0161ljenje AZOO sad se ve\u0107 mo\u017ee re\u0107i da je misteriozno jer ga nitko nije vidio u obliku u kojem su nabrojeni konkretni nedostaci ud\u017ebenika ili ipak nije misteriozno, ve\u0107 je to mi\u0161ljenje zaista samo \u0161turo i op\u0107enito napisano. No pogledajmo koji se prigovori upu\u0107uju ud\u017ebeniku.<\/p>\n\n\n\n

1. Ud\u017ebenik ne slijedi u potpunosti propisani Kurikulum.<\/p>\n\n\n\n

Ova izjava te\u0161ko mo\u017ee biti op\u0107enitija. Svi propisani sadr\u017eaji u ud\u017ebeniku se nalaze. Propisani ishodi ud\u017ebenikom se mogu ostvariti. Ud\u017ebenik sadr\u017ei sve propisane koncepte te je slo\u017een po domenama. Ironi\u010dno, ud\u017ebenik je \u010dak, po mome mi\u0161ljenju, metodi\u010dki i lo\u0161iji no \u0161to je mogao biti upravo zato jer gotovo doslovno slijedi podjelu po domenama. Ina\u010de, ta podjela vjerojatno je ne\u0161to najlo\u0161ije \u0161to se moglo osmisliti kao osnovica za Kurikulum. Naime, za one koji ne znaju, obavezne teme propisane su po domenama. Tako je, primjerice, domena Dru\u0161tvo odvojena od domene Politika. Kako se to uop\u0107e mo\u017ee odvojiti politiku od dru\u0161tva? A tu je i pomalo smije\u0161na situacija kad vam se sadr\u017eaj zove \u201eDru\u0161tveno-politi\u010dke promjene i slom komunizma u Europi\u201c. Izazivam da pogodite kojoj domeni pripada ta tema. O domenama bi se moglo jo\u0161 puno toga re\u0107i, ali to nije meritum ovog osvrta, stoga idem na sljede\u0107u stavku.<\/p>\n\n\n\n

2. Zanemareni i minorizirani pojedini tehni\u010dki koncepti.<\/p>\n\n\n\n

Opet izjava koja ne nudi nikakve konkretne prigovore. A ja taj problem u ud\u017ebeniku i ne vidim jer je te\u0161ko uop\u0107e i zamisliti ud\u017ebenik iz povijesti u kojem se ne koriste koncepti vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva te usporedba i su\u010deljavanje.<\/p>\n\n\n\n

3. Pojedini povijesni zemljovidi sadr\u017ee pogre\u0161ne prikaze.<\/p>\n\n\n\n

I po tre\u0107i put stavka koja ne sadr\u017ei konkretnu primjedbu. Ipak, ovdje postoje dva neto\u010dna podatka uz zemljovide pa je mo\u017eda to u pitanju. Dodu\u0161e, ti isti podatci u tekstu ud\u017ebenika to\u010dno su navedeni, a njihov ispravak ne bi bio posebno problemati\u010dan.<\/p>\n\n\n\n

4. Pojedini primarni povijesni izvori nisu adekvatno obja\u0161njeni, pitanja uz njih nisu dobro oblikovana, te sugestivna pitanja nisu prihvatljiva u ud\u017ebeniku koji ih sadr\u017ei u ve\u0107em broju.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to bi ovdje zna\u010dilo obja\u0161njavanje izvora? Opet ostajemo zakinuti za konkretne razloge. \u0160to se ti\u010de pitanja uz izvore, u ud\u017ebeniku zaista ima niz pitanja, rijetko koje je sugestivno.<\/p>\n\n\n\n

5. Pojedine fotografije upu\u0107uju na pogre\u0161ne zaklju\u010dke, ne razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje ni aktivno u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Sad ve\u0107 po standardu ni ovdje nema konkretnih stavki. Mogu zamisliti jedino to \u0161to nema pitanja uz ba\u0161 svaki slikovni izvor, ali kako to fotografije upu\u0107uju na pogre\u0161ne zaklju\u010dke, zaista ne mogu re\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

6. Zaklju\u010dak: Ud\u017ebenik sadr\u017ei neto\u010dne i zastarjele podatke koji bitno utje\u010du na vjerodostojnost sadr\u017eaja koji upu\u0107uje u\u010denika na pogre\u0161ne zaklju\u010dke ili ote\u017eavaju stjecanje znanja.<\/p>\n\n\n\n

I na koncu imamo zaklju\u010dak koji govori razli\u010dito od pojedinih stavki jer se nigdje prije ne spominju nikakvi zastarjeli podatci. Ovdje mogu jedino pretpostaviti da se radi o spornom izvje\u0161\u0107u Documente.<\/p>\n\n\n\n

Moramo si sada postaviti pitanje. Ako je ud\u017ebenik stvarno tako lo\u0161, \u010dak ne slijedi ni Kurikulum, kako je onda mogao dobiti jednoglasno pozitivne recenzije tajnih stru\u010dnjaka MZO-a? Ili si mo\u017eemo postaviti pitanje je li jedna osoba iz AZOO-a stru\u010dnija od stru\u010dnjaka koje imenuje MZO?<\/p>\n\n\n\n

Analiza kolege Nazora<\/strong><\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to da nam analiza AZOO-a ne otkriva puno, probajmo vidjeti \u0161to u svojoj analizi ka\u017ee kolega Nazor koji ju je objavio na ranije spomenutom portalu.  Ovdje moram re\u0107i da se s dijelom analize kolege Nazora sla\u017eem. Naime, ud\u017ebenik sadr\u017ei pojedine \u010dinjeni\u010dne gre\u0161ke. Tako je navedeno da je Novosadski dogovor potpisan 1955. (str. 134.), a potpisan je u prosincu 1954. godine. Nadalje, na jednom mjestu neto\u010dno pi\u0161e Samostalna Autonomna Oblast Krajina (str. 155.) umjesto Srpska Autonomna Oblast Krajina, odnosno Srpska Republika Krajina umjesto Republika Srpska Krajina (str. 175.). Nazor je u pravu i kad ispravlja podatak da je Zbor narodne garde osnovan u travnju, a ne svibnju 1991. (iako je u svibnju sve\u010dano predstavljen javnosti) (str. 156.); da je Skup majki bio u kolovozu, a ne srpnju 1991. (str. 163.) te da je agresorska vojska promijenila ime u Vojska Jugoslavije, a ne kako u ud\u017ebeniku pi\u0161e u Jugoslavenska vojska (str. 173.). Neto\u010dan je i podatak u legendi zemljovida gdje pi\u0161e da je Oluja bila u rujnu iako je u samom tekstu ud\u017ebenika naveden to\u010dan datum (str. 175.). Pregledavaju\u0107i ud\u017ebenik opet, uo\u010dio sam i jednu gre\u0161ku koju Nazor ne spominje, a nalazi se na zemljovidu na 159. str. gdje na lokaciji Pakraca pi\u0161e datum 2. o\u017eujka 1992., a treba pisati 1991. Jasno je da je to kao i prethodno gre\u0161ka u grafi\u010dkom ure\u0111enju, pogotovo jer je ispravan datum naveden u tekstu ud\u017ebenika (str. 156.) S Nazorom se mogu slo\u017eiti i da je zadnji dio re\u010denice u tekstu vezanom uz Alojzija Stepinca neto\u010dan ili nejasno napisan te da ga treba ukloniti iz teksta ud\u017ebenika. Nakon \u0161to je ranije u tom tekstu navedeno da je \u201eizveden pred sud jer je tada\u0161nja vlast \u017eeljela onemogu\u0107iti njegovo javno djelovanje\u201c, dolaze i re\u010denice: \u201e\u017dupanijski sud u Zagrebu 2016. g. poni\u0161tio je presudu Stepincu. Presuda je poni\u0161tena zbog nepravedno provedenoga ili montiranoga postupka\u2026\u201c i onda dio koji je sporan: \u201e\u2026no to ne zna\u010di da je rehabilitiran\u201c. Moram priznati da navedenu gre\u0161ku nisam uo\u010dio (mea culpa<\/em>) te je Nazor u pravu da je taj dio re\u010denice nepotreban. Tako\u0111er, ako je zaista izvje\u0161\u0107e Documente iz 2019. u historiografiji oboreno, neka se i tu uklone neto\u010dni podatci iako mi se \u010dini da u struci po tom pitanju trenutno ne postoji konsenzus. Mislim da nikome nije u interesu da u ud\u017ebenicima stoje neto\u010dni podatci. \u010cvrsto vjerujem da to ne \u017eele ni autori ovoga ud\u017ebenika, a 100 % sam siguran da to ne \u017eelim ni ja. Ako sam neke stvari propustio, to nije bilo s nekom skrivenom namjerom, ve\u0107 iz razloga \u0161to se profesionalno bavim razdobljem 20. stolje\u0107a do po\u010detka Drugog svjetskog rata i metodikom, a ova tema pripada kasnijem razdoblju. Tko radi, taj i grije\u0161i \u2013 kao \u0161to \u0107e se vidjeti u nastavku ovoga teksta. Uglavnom, zahvaljujem kolegi Nazoru \u0161to je upozorio na odre\u0111ene gre\u0161ke jer gre\u0161ke treba ispravljati.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, moram re\u0107i da ima i stvari u kojima se ne sla\u017eem s kolegom Nazorom. Prva je svakako ta \u0161to svoju analizu nije i\u0161ao napraviti na nekom strukovnom portalu ili u nekom stru\u010dnom \u010dasopisu, ve\u0107 tamo gdje je to u\u010dinio \u2013 navedeno smatram nekorektnim jer se moglo o\u010dekivati da \u0107e to rezultirati atmosferom lin\u010da. Druga je na\u010din analize pri kojem se izvla\u010denjem fragmenta teksta iz konteksta stvara neto\u010dna slika o ud\u017ebeniku. Zaista, kad pro\u010ditate navedenu analizu ispada da su ud\u017ebenik izradili mrzitelji Domovinskog rata koji smatraju da je Milka Planinc zaslu\u017ena za samostalnu Republiku Hrvatsku te da su jedini zlo\u010dini u Domovinskom ratu oni koje su po\u010dinili Hrvati. Naravno, ni\u0161ta od navedenoga u ud\u017ebeniku nije tako prikazano niti autori ud\u017ebenika mrze Domovinski rat niti misle da je Milka Planinc zaslu\u017ena za samostalnu RH ili da su sve zlo\u010dine po\u010dinili Hrvati, ve\u0107 je upravo stvar fragmentarne analize. Kad bi se takva analiza primijenila na bilo koji ud\u017ebenik, uklju\u010duju\u0107i i onaj kojemu je jedan od suautora kolega Nazor, moglo bi se autore prikazati kako su orijentirani prousta\u0161ki, prokomunisti\u010dki ili prosrpski itd. Na problem fragmentarne analize djelomi\u010dno su se ve\u0107 osvrnuli kolega Branimir Jankovi\u0107 i kolegica Koren u svojim prilozima, stoga \u0107u ovdje navesti samo primjer koji se naj\u010de\u0161\u0107e spominje u medijskom prostoru \u2013 onaj Milke Planinc. Prema navedenoj analizi ispada da autori ud\u017ebenika predstavljaju Milku Planinc kao glavnu osobu zaslu\u017enu za stvaranje RH. Navedeno je izva\u0111eno iz konteksta, odnosno Planinc se uop\u0107e ne nalazi u glavnom dijelu teksta ud\u017ebenika, ve\u0107 postoji njezina mala fotografija ispod koje su dvije-tri re\u010denice o njoj (str. 148.), a sve u kontekstu osamdesetih, kako bi se u\u010denike uvelo u zbivanja koja \u0107e se doga\u0111ati u devedesetima. Zanimljivo, i u Nazorovom se ud\u017ebeniku u poglavlju naslovljenom \u201eStvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat\u201c prvo pojavljuje podnaslov \u201eTitova politi\u010dka ostav\u0161tina\u201c (str. 242.), a na sljede\u0107oj stranici tekst je posve\u0107en Stipi \u0160uvaru (str. 243.). Zna\u010di li to da kolega Nazor smatra da su Tito i \u0160uvar zaslu\u017eni za stvaranje RH? Naravno da ne mislim da je to slu\u010daj, samo karikiram kako bih prikazao na\u010din na koji se analizirao zabranjeni ud\u017ebenik. \u010cesto se spominje i to da za balvan-revoluciju nije spomenuto da je bila oru\u017eana pobuna. Da je dodan epitet \u201eoru\u017eana\u201c, to ne bi bilo pogre\u0161no i ne bih imao ni\u0161ta protiv toga, ali je isto tako i nepotrebno zbog toga napadati autore jer u tom tekstu pi\u0161e \u201eBarikade i oru\u017eane stra\u017ee postavljene su pod izgovorom za\u0161tite srpskoga stanovni\u0161tva\u201c (str. 154.). Ne podrazumijeva li to da je pobuna oru\u017eana? Nadalje, u samom Nazorovom ud\u017ebeniku uz zemljovid tako\u0111er stoji sintagma \u201esredi\u0161ta srpske pobune\u201c, a ne \u201esredi\u0161ta srpske oru\u017eane pobune\u201c, a i u Hrvatskoj enciklopediji ne pi\u0161e \u201eoru\u017eana\u201c. Moram re\u0107i jo\u0161 ne\u0161to, a vezano je uz osjetljivu temu stradanja djece. Naime, Nazor zbog spomena Aleksandre Zec (str. 253.) kritizira autore ud\u017ebenika da ne po\u0161tuju na\u010delo uravnote\u017eenosti jer ne spominju poimence stradalu hrvatsku djecu. Pritom zanemaruje da se ud\u017ebeniku navodi kako je u Domovinskom ratu stradalo 402, a ranjeno bilo preko 1200 djece te da je prikazan spomenik Prekinuto djetinjstvo<\/em> koji se nalazi u Slavonskom Brodu, gradu u kojem je poginulo 28 djece, pri \u010demu se poimence spominje najmla\u0111a \u017ertva Marinko Marinkovi\u0107 (str. 252.). S takvim stvarima u analizi se ne mogu slo\u017eiti. Ostali prigovori naj\u010de\u0161\u0107e se svode na argumentaciju \u201eako je spomenuto to i to, za\u0161to nije spomenuto i to i to\u201c. Takva analiza, bar po meni, nema smisla jer bi se tako ne\u0161to moglo primijeniti na apsolutno sve, odnosno ud\u017ebenici ne bi sadr\u017eavali sve \u0161to bi mogli sadr\u017eavati ni da imaju 5 000 stranica. Autori su ti koji imaju slobodu izabrati opseg sadr\u017eaja, a bitno je da su spomenuti oni sadr\u017eaji koji su propisani Kurikulumom te da su u skladu s dosezima historiografije. Ako o nekim pitanjima nema konsenzusa ni me\u0111u mainstream<\/em> povjesni\u010darima (jer ekstremiste isklju\u010dujem iz pri\u010de), ta se pitanja ne bi smjela prelamati preko le\u0111a autora \u0161kolskih ud\u017ebenika. Kao \u0161to je kolega Jankovi\u0107 naveo citiraju\u0107i Edwarda Halletta Carra: \u201eVjerovanje u neku \u010dvrstu jezgru povijesnih \u010dinjenica koje postoje objektivno i nezavisno od interpretacije povjesni\u010dara besmislena je zabluda, ali se takve zablude vrlo te\u0161ko osloboditi.\u201c Ipak, materijalne gre\u0161ke kao one koje je kolega Nazor spomenuo, a koje zaista jesu gre\u0161ke, trebaju biti ispravljene.<\/p>\n\n\n\n

Da ne bi ispalo da samo zabranjeni ud\u017ebenik ima odre\u0111ene gre\u0161ke i kako opravdanja tipa \u201eTko radi, taj i grije\u0161i.\u201c ne bi bila samo prazna pri\u010da, odlu\u010dio sam napraviti manju analizu ud\u017ebenika Povijest 4<\/em>, koji je, ba\u0161 kao i zabranjeni ud\u017ebenik, ud\u017ebenik iz povijesti za 4. razred gimnazije, a jedan je od suautora i kolega Nazor.<\/p>\n\n\n\n

Analiza ud\u017ebenika Povijest 4<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odlu\u010dio sam ne analizirati cijeli ud\u017ebenik, ve\u0107 samo poglavlje \u201ePoliti\u010dki razvoj u me\u0111uratnom razdoblju u Hrvatskoj i svijetu\u201c, odnosno polovicu tog poglavlja koja se tematski ti\u010de svjetske povijesti. Na takav potez odlu\u010dio sam se jer je me\u0111uratno razdoblje ono razdoblje kojim se profesionalno bavim, dok se za ostala razdoblja ne osje\u0107am dovoljno stru\u010dnim, pogotovo nakon odre\u0111enih \u010dinjeni\u010dnih propusta u ud\u017ebeniku koji sam recenzirao, a koji se ti\u010du najrecentnije povijesti. Tako\u0111er, htio sam izbje\u0107i poglavlja oko kojih se interpretativno i danas lome koplja, ve\u0107 se fokusirati samo na \u010dinjeni\u010dne gre\u0161ke. Tako\u0111er, s obzirom na to da je drugo podru\u010dje mog profesionalnog interesa metodika, ud\u017ebenik analiziram i iz te perspektive. Analizirana polovica jednog poglavlja sastoji se od 33 stranice i \u010dini ne\u0161to vi\u0161e od 10 % ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n

Koje sam gre\u0161ke prona\u0161ao? Krenimo prvo s materijalnim, odnosno \u010dinjeni\u010dnim pogre\u0161kama.<\/p>\n\n\n\n

Str. 12. \u2013 Nije to\u010dno da su mirovni ugovori potpisani s Austrijom, Ma\u0111arskom, Bugarskom i Osmanskim Carstvom dio Versajskog mirovnog ugovora. Poretka da, ugovora ne. Tako\u0111er, ugovori s navedenim dr\u017eavama nisu potpisani u lipnju 1919.<\/p>\n\n\n\n

Str. 13. \u2013 Nije George Clemenceau, ve\u0107 Georges<\/strong> Clemenceau.<\/p>\n\n\n\n

Str. 13. \u2013 Nije to\u010dno da je Versajskim mirovnim ugovorom Saar bio ustupljen Francuskoj, ve\u0107 je Francuska dobila prava na saarske rudnike, dok je upravu nad Saarom dobila Liga naroda. (Zemljovid na 15. str. prikazuje to\u010dno ono \u0161to tekst ud\u017ebenika kazuje neto\u010dno). Tako\u0111er, na plebiscitu nije bila samo mogu\u0107nost biranja izme\u0111u Francuske i Njema\u010dke, ve\u0107 i mogu\u0107nost da se ostane pod upravom Lige naroda.<\/p>\n\n\n\n

Str. 13. \u2013 Navedeno je kako je Njema\u010dka morala platiti reparacije u iznosu 132 milijarde zlatnih maraka. Iako se mo\u017ee pretpostaviti, ipak bi trebalo dodati da se radi o njema\u010dkim markama, pogotovo jer su dana\u0161nji u\u010denici ro\u0111eni u vremenu kad marke asociraju na valutu u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

Str. 15. \u2013 Opet pi\u0161e George Clemenceau.<\/p>\n\n\n\n

Str. 15. \u2013 Na zemljovidu Europe nakon Prvog svjetskog rata pi\u0161e \u201eKraljevina SHS\u201c, a trebalo bi pisati \u201eKraljevstvo SHS\u201c. Na istom zemljovidu ne treba pisati niti \u201eSSSR\u201c, ve\u0107 \u201eSovjetska Rusija\u201c jer SSSR nastaje 1922.<\/p>\n\n\n\n

Str. 17. \u2013 Za Mustafu Kemala u zagradama su navedene godine predsjednikovanja Turskom, dok su u svim drugim takvim primjerima navo\u0111ene godine \u017eivota. Tako\u0111er, navedene su krive godine. Nije bio predsjednik od 1922., ve\u0107 od 1923.<\/p>\n\n\n\n

Str. 21. \u2013 Upotrebljava se izraz \u201eSlobodna Dr\u017eava Irska\u201c, dok se u historiografiji u pravilu koristi \u201eIrska Slobodna Dr\u017eava\u201c, \u0161to je i u duhu prijevoda s engleskog jezika.<\/p>\n\n\n\n

Str. 26. \u2013 Za Lava Trockog navodi se da je \u201ebio vatreni govornik koji je podizao borbeni duh, ali ga je pove\u0107avala i njegova zapovijed o strijeljanju svakog desetog \u010dovjeka ako se jedinica ne poka\u017ee dobrom u borbi\u201c. Navedeno ba\u0161 i nije potpunosti to\u010dno jer se nije strijeljalo zbog toga \u0161to se jedinica ne bi pokazala dobrom u borbi, ve\u0107 zbog dezerterstva. I jedno i drugo jest nehumano, ali treba te\u017eiti to\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n

Str. 28. \u2013 U odlomku o stradanjima kulaka spominje se da je seljake odvodio NKVD i da je zbog te politike izme\u0111u 1930. i 1933. od gladi umrlo vi\u0161e od \u0161est milijuna ljudi. Problemati\u010dno je \u0161to je NKVD osnovan 1934., a spomenuto je provodio OGPU.<\/p>\n\n\n\n

Str. 37. \u2013 Dvaput je krivo napisano ime britanskog premijera Chamberlaina. Nije Neville Chamberlaine, ve\u0107 Neville Chamberlain.<\/p>\n\n\n\n

Str. 37. \u2013 Na zemljovidu je navedeno da je Saar remilitariziran 1936., a Porajnje vra\u0107eno 1935. Valjda bi trebalo pisati da je Saar vra\u0107en 1935., a Porajnje remilitarizirano 1936.<\/p>\n\n\n\n

Str. 41. \u2013 Za kinesku dinastiju Qing u zagradi je napisano \u201eChin\u201c. To nije to\u010dno. Trebalo bi pisati \u201eChing\u201c. \u201eChin\u201c bi pisalo za dinastiju Qin koja je vladala otprilike 2100 godina prije doga\u0111aja opisivanih u ud\u017ebeniku.<\/p>\n\n\n\n

Uz ove \u010dinjeni\u010dne pogre\u0161ke postoje i tipfeleri (str. 19., 22., 30.). Ipak najve\u0107i problem su gre\u0161ke metodi\u010dke prirode. Prvo navodim pojedina\u010dne, a onda \u0107u op\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Str. 12. \u2013 Kao klju\u010dno pitanje postavljeno je \u201ePari\u0161ka mirovna konferencija \u2013 primjer diplomacije ili licemjerja pobjedni\u010dkih sila?\u201c. Kao prvo, pitanje nije postavljeno u duhu hrvatskog jezika. Drugo, disjunktivno je, odnosno tra\u017ei od u\u010denika ili jedan ili drugi odgovor. Kako su stvari rijetko \u201ecrne\u201c ili \u201ebijele\u201c, na ovaj se na\u010din onemogu\u0107ava razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja u\u010denika jer je onemogu\u0107en odgovor u domeni \u201esivog\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Str. 18. \u2013 U\u010denicima se postavlja pitanje \u201e\u0160to mislite o odluci SAD-a da ne bude \u010dlanica Lige naroda?\u201c. Problemati\u010dno je \u0161to ranije u tekstu ta bitna \u010dinjenica uop\u0107e nije spomenuta, ve\u0107 se spominje tek poslije (str. 19.).<\/p>\n\n\n\n

Str. 25. \u2013 Povijesni izvor zapo\u010dinje sugestivnom tezom autora, odnosno prije samog izvora navedeno je sljede\u0107e: \u201eIako je komunisti\u010dki teror isprva bio usmjeren prema politi\u010dkim neprijateljima, i druge su \u201enepo\u0107udne\u201c dru\u0161tvene skupine ubrzo trebalo[1]<\/a> do\u0107i na red, kako se to vidi iz jednog Lenjinovog zapisa\u201c, nakon \u010dega slijedi sekundarni izvor koji citira Lenjinov zapis. Za\u0161to u\u010denici ne mogu do\u0107i do tog zaklju\u010dka analizom izvora? Tako se ne promi\u010de kriti\u010dko mi\u0161ljenje. Dakle, uz izvor nema nikakvih popratnih pitanja, samo autorska sugestija.<\/p>\n\n\n\n

Str. 32. \u2013 Na zemljovidu talijanskih osvajanja za Libiju je navedeno \u201e1911. \u2013 1912.\u201c, onda bi to trebalo i dalje primjenjivati pa bi za Etiopiju trebalo pisati \u201e1935. \u2013 1936.\u201c, a ne samo \u201e1936.\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Str. 35. \u2013 Grafikon s rezultatima nacista na izborima u Njema\u010dkoj nejasan je jer nije ozna\u010deno predstavljaju li brojke postotak glasova ili broj mandata. Tako\u0111er, navedeni grafikon odli\u010dno bi se mogao iskoristiti za analizu, no uz isti nema nikakvih pitanja ili zadataka.<\/p>\n\n\n\n

Str. 36. \u2013 Prvi se put spominje termin \u201eSS\u201c, ali se ne obja\u0161njava \u0161to taj akronim zna\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Str. 40. \u2013 Postavljeno klju\u010dno pitanje glasi \u201eKoliko je od demokracije zapadnih zemalja \u017eivjelo ili ostalo u njihovim kolonijama?\u201c. Jezi\u010dno je pitanje postavljeno tako da u\u010denici ne bi znali \u0161to ih se pita.<\/p>\n\n\n\n

Str. 42. \u2013 Spominje se Mao Ce-tung, a u zagradu stavlja \u201eMao Zedong\u201c, \u0161to je u redu, ali je to trebalo u\u010diniti kad se njegovo ime prvi put spominjalo u tekstu.<\/p>\n\n\n\n

Uz polovicu poglavlja koje sam analizirao, listaju\u0107i ud\u017ebenik slu\u010dajno sam uo\u010dio jo\u0161 dvije metodi\u010dki problemati\u010dne stavke pa i njih navodim, ali i napominjem da nisam detaljno analizirao cijeli ud\u017ebenik, nego samo polovicu prvog poglavlja.<\/p>\n\n\n\n

Str. 178. \u2013 Izvoru se pristupa sugestivno \u2013 prije partizanske pjesme stoji: \u201eO ideolo\u0161koj indoktrinaciji i opravdanju represije koja se vr\u0161ila protiv stvarnih i izmi\u0161ljenih ideolo\u0161kih i klasnih neprijatelja svjedo\u010de rije\u010di ove partizanske pjesme, koja ujedno upu\u0107uje i na zacrtane ciljeve \u0161to ih je trebala realizirati revolucionarna vlast.\u201c, a tek onda dolaze stihove pjesme. Ne bi li trebalo kod u\u010denika poticati kriti\u010dko mi\u0161ljenje, postavljati pitanja, a ne odmah sugestivno djelovati na njih?<\/p>\n\n\n\n

Str. 293. S metodi\u010dke je strane besmisleno staviti u ud\u017ebenik fotografiju zapovijedi Milana Marti\u0107a o evakuaciji stanovni\u0161tva iz Hrvatske u vrijeme VRA Oluja jer je ista na \u0107irilici. Korisno bi bilo staviti navedeni dokument na latinici pa ga kriti\u010dki analizirati.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de op\u0107e kritike ud\u017ebenika iz perspektive metodike, glavna je zamjerka nepostojanje pitanja i zadataka uz grafi\u010dke priloge, a jo\u0161 je gore \u0161to se pitanja ne nalaze ni uz povijesne izvore. Upravo se kroz pitanja i zadatke mo\u017ee razvijati kriti\u010dko mi\u0161ljenje u\u010denika jer izvori kao izvori bez analize malo toga nude. Isto tako, primarni izvori gotovo se i ne koriste, ve\u0107 uvjerljivo prevladavaju sekundarni izvori.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107i bitan nedostatak ud\u017ebenika iz perspektive metodike jest sam tekst ud\u017ebenika. Koristi se dosta stranih rije\u010di bez osobite potrebe. Jo\u0161 bi to bilo i u redu kad bi slu\u017eilo oboga\u0107ivanju u\u010deni\u010dkog rje\u010dnika, no problem je \u0161to nije poja\u0161njeno zna\u010denje tih rije\u010di. Navodim neke: latentno, diskurs, bjanko-ugovor, status quo, panislamisti\u010dki, cionisti\u010dki itd. Tako\u0111er, re\u010denice su u tekstu preduge, neke imaju i preko 40 rije\u010di, \u0161to u\u010denicima mo\u017ee ote\u017eati \u010ditanje s razumijevanjem.<\/p>\n\n\n\n

Iako ja to ne bih uzeo kao nedostatak, ud\u017ebenik unutar tema drugih domena ima dijelove koji pripadaju temama domene Znanost i tehnologija. S obzirom na to da su teme iz domena u Kurikulumu striktno odijeljene, na navedeno se mo\u017ee gledati kao na gre\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Vratimo se sad jo\u0161 jednom na mi\u0161ljenje AZOO-a na osnovi kojeg je zabranjen ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em> i primijenimo to isto mi\u0161ljenje na ud\u017ebenik Povijest 4.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ud\u017ebenik Povijest 4 <\/em>u potencijalnom mi\u0161ljenju AZOO-a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

1. Ud\u017ebenik ne slijedi u potpunosti propisani Kurikulum.<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaji iz domene Znanost i tehnologija ume\u0107u se unutar tema iz drugih domena.<\/p>\n\n\n\n

2. Zanemareni i minorizirani pojedini tehni\u010dki koncepti.<\/p>\n\n\n\n

Zanemaren je koncept rada s povijesnim izvorima. Prete\u017eno se koriste sekundarni povijesni izvori, a uz izvore ne postoje pitanja i zadatci pomo\u0107u kojih bi u\u010denici navedene izvore analizirali i stvarali kriti\u010dko mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n

3. Pojedini povijesni zemljovidi sadr\u017ee pogre\u0161ne prikaze.<\/p>\n\n\n\n

Zemljovid na kojem se prikazuje njema\u010dko pripajanje teritorija do 1939. sadr\u017ei neto\u010dne podatke jer se za Saar tvrdi da je remilitariziran 1936., a za Porajnje da je vra\u0107eno 1935.<\/p>\n\n\n\n

4. Pojedini primarni povijesni izvori nisu adekvatno obja\u0161njeni, pitanja uz njih nisu dobro oblikovana te sugestivna pitanja nisu prihvatljiva u ud\u017ebeniku koji ih sadr\u017ei u ve\u0107em broju.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja uz povijesne izvore nisu dobro oblikovana. Naime, uop\u0107e ih nema. Ali zato se prije samih izvora mogu prona\u0107i sugestivni komentari autora (primjer Lenjina i partizanske pjesme).<\/p>\n\n\n\n

5. Pojedine fotografije upu\u0107uju na pogre\u0161ne zaklju\u010dke, ne razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje ni aktivno u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Uz fotografije, kao ni uz ostale grafi\u010dke prikaze nema nikakvih pitanja ni zadataka. Tako\u0111er, koriste se fotografije dokumenata na \u0107irilici iz kojih u\u010denici ne mogu ni\u0161ta saznati, osim ako znaju \u0107irilicu.<\/p>\n\n\n\n

6. Zaklju\u010dak: Ud\u017ebenik sadr\u017ei neto\u010dne i zastarjele podatke koji bitno utje\u010du na vjerodostojnost sadr\u017eaja koji upu\u0107uje u\u010denika na pogre\u0161ne zaklju\u010dke ili ote\u017eavaju stjecanje znanja.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na preko deset \u010dinjeni\u010dnih propusta u prvih 10 % ud\u017ebenika mo\u017ee se re\u0107i da ud\u017ebenik sadr\u017ei niz neto\u010dnih podataka, a nepostojanje pitanja i zadataka uz povijesne izvore i vizualne sadr\u017eaje onemogu\u0107uje u\u010denike u stjecanju znanja i ostvarivanju ishoda propisanih Kurikulumom te ih mo\u017ee dovesti do pogre\u0161nih zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n

I \u0161to \u0107emo sad? Treba li zabraniti jo\u0161 jedan ud\u017ebenik?<\/p>\n\n\n\n

Protiv zabrana<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Odgovor je: ne! Vjerojatno bi se takvi propusti mogli na\u0107i u prakti\u010dki svim ud\u017ebenicima. Iako bi se iz ove analize koju sam napisao moglo zaklju\u010diti da ud\u017ebenik Povijest 4<\/em> nije dobar jer sadr\u017ei \u010dinjeni\u010dne, jezi\u010dne i metodi\u010dke propuste, zapravo mislim da je ud\u017ebenik sasvim solidno napisan, osim zaista velikog propusta \u0161to ne postoje zadaci i pitanja uz povijesne izvore i vizualne sadr\u017eaje. No kada se krene u seciranje re\u010denicu po re\u010denicu, uvijek se mo\u017ee na\u0107i niz gre\u0161aka, kao \u0161to sam pokazao, te se vrlo lako mo\u017ee i dobiti negativno mi\u0161ljenje AZOO-a. Kao \u0161to sam ranije rekao: \u201eTko radi, taj i grije\u0161i.\u201c Treba li zbog toga difamirati ili nastojati diskreditirati autore, recenzente, urednike, izdava\u010da? Ne! Pisanje ud\u017ebenika kompleksan je posao, a kompleksno je i recenziranje ud\u017ebenika koji obuhva\u0107aju \u0161irok spektar tema, pri \u010demu recenzent kao pojedinac te\u0161ko mo\u017ee imati dovoljna znanja da je za sve te teme stru\u010dnjak. Ono \u0161to treba u\u010diniti jest ispraviti gre\u0161ke kada se one uo\u010de, a ne odmah ideolo\u0161ki etiketirati i provoditi \u201elov na vje\u0161tice\u201c, snebivati se, vr\u0161iti medijske napade i tra\u017eiti zabrane.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to ne treba biti zabranjen ud\u017ebenik Povijest 4<\/em>, isto tako ne treba biti zabranjen ni ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4<\/em>. Iako ud\u017ebenik ima odre\u0111ene nedostatke, imaju ih, kao \u0161to sam pokazao, i drugi ud\u017ebenici. Ipak, sve su gre\u0161ke ispravljive, a ud\u017ebenik je tako\u0111er sasvim solidan. Naravno da mo\u017ee biti i bolji, isto tako bolji mo\u017ee biti i ud\u017ebenik Povijest 4<\/em>, ali i svi drugi ud\u017ebenici. Navedene \u010dinjeni\u010dne gre\u0161ke nije problemati\u010dno ispraviti, i kad sam ja bio gimnazijalac, uz ud\u017ebenike nam je dolazio list s ispravcima, a u sljede\u0107em izdanju se svi mogu ispraviti. Ali ako se zbog gre\u0161aka zabranjuje jedan ud\u017ebenik, onda se treba i drugi. Ponavljam, protiv sam ikakvih zabrana.<\/p>\n\n\n\n

U ovoj analizi nije mi bio cilj napadati kolegu Nazora i ovo nije neka \u201eosvetni\u010dka akcija\u201c, samo sam htio pokazati da se svim ud\u017ebenicima, ako se tra\u017ei, mo\u017ee na\u0107i mane. Ne \u017eelim ulaziti ni u kakve sukobe. Kolega Nazor ukazao je na neke propuste, \u0161to je sasvim u redu. Onaj dio u kojem se s njim ne sla\u017eem u ovom sam tekstu i objasnio.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda \u0107e zvu\u010dati pomalo pateti\u010dno, ali ne \u017eelim napadati ni AZOO koji je napisao negativno mi\u0161ljenje jer vjerujem da je to u\u010dinjeno zbog odre\u0111enih vanjskih pritisaka. Vjerujem da tamo rade stru\u010dni ljudi i da u normalnim okolnostima ne bi napisali tako besmisleno mi\u0161ljenje. Ne \u017eelim napadati ni MZO koji se tako\u0111er djelomi\u010dno na\u0161ao u nezgodnoj situaciji, kao ni recenzente MZO-a koji mo\u017eda nisu uo\u010dili neke \u010dinjeni\u010dne gre\u0161ke, ali sasvim sigurno ne bi odobrili ud\u017ebenik koji \u201ene prati Kurikulum\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to sam rekao ono \u0161to ne \u017eelim, vrijeme je da ka\u017eem i ono \u0161to \u017eelim, a to je da se ova zabrana ud\u017ebenika ukine jer zabrane ne donose ni\u0161ta dobro i \u0161alju lo\u0161u sliku. Svakome tko prolista ud\u017ebenik (a ne samo pro\u010dita odre\u0111ene fragmente), bit \u0107e jasno da ta zabrana nije do\u0161la zbog toga \u0161to je ud\u017ebenik lo\u0161, ve\u0107 iz drugih razloga, prvenstveno vanjskih pritisaka. Na takav na\u010din udaljavamo se od europskih vrijednosti i Zapada kojemu smo toliko te\u017eili, a svrstavamo se na Balkan od kojega smo toliko bje\u017eali. Smanjimo tenzije i probajmo biti konstruktivni.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li iz svega proiza\u0107i i ne\u0161to konstruktivno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nadam se da iz cijele ove situacije mo\u017ee proiza\u0107i i ne\u0161to korisno, a to je dijalog. Osobno ne \u017eelim sudjelovati u nekakvim ideolo\u0161kim borbama. \u010cini mi se da se na hrvatskoj historiografskoj sceni trenuta\u010dno vodi borba razli\u010ditih pogleda na povijest, osobito na povijest nakon 1941., kao i razli\u010ditih pogleda na nastavu povijesti, \u0161to se mo\u017eda prelama i preko ovog ud\u017ebenika. Ali neka ta borba bude u obliku rasprava i znanstvenih radova, a ne u obliku vrije\u0111anja i difamacija. Kako se u svom znanstvenom radu bavim ranijim razdobljem, interpretacije suvremene povijesti prepu\u0161tam kolegama kojima je to u sredi\u0161tu znanstvenog rada. Osobno smatram da je najbolje suo\u010diti se i s negativnim stranama svoje povijesti te da ne smije biti dogmatskih pogleda ni na koju povijesnu osobu ili doga\u0111aj jer je to suprotno samoj znanosti, a i standardima nastave povijesti postavljenima od strane Vije\u0107a Europe.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, smatram da ova situacija mo\u017ee pridonijeti reformi recenzentskog postupka tako da se anga\u017eira ve\u0107i broj recenzenata, odnosno da recenzenti recenziraju teme kojima se u svom znanstvenom radu u\u017ee bave, a onda \u0107e biti i manje gre\u0161aka u ud\u017ebenicima. Predla\u017eem dva kruga recenzije, ali ne kao \u0161to je dosad bilo da prvo ud\u017ebenike pregledaju recenzenti izdava\u010da (a koji zapravo nemaju nikakav utjecaj na odobrenje ud\u017ebenika), a onda tajni recenzenti MZO-a, ve\u0107 da krugovi recenziranja budu tematski i metodi\u010dki. Dakle, ve\u0107i broj recenzenata, specijalista za odre\u0111ene teme pregledava odgovaraju li ud\u017ebenici suvremenim historiografskim spoznajama i jesu li \u010dinjeni\u010dno to\u010dni, a zatim metodi\u010dari sa svih hrvatskih sveu\u010dili\u0161ta daju svoj sud o tome jesu li ud\u017ebenici metodi\u010dki zadovoljavaju\u0107i. Mislim da bismo tako dobili kvalitetnije ud\u017ebenike.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju, \u017eelim jo\u0161 jednom pozvati kolegice i kolege povjesni\u010dare, neovisno o svjetonazorima, kao i MZO da se odluka o zabrani ud\u017ebenika povu\u010de jer zabrane ne donose ni\u0161ta dobro, ve\u0107 vra\u0107aju u vremena koja bi trebala biti daleko iza nas.<\/p>\n\n\n\n

U duhu nadolaze\u0107ih blagdana, nadam se da \u0107e ovaj moj tekst nai\u0107i na pozitivan odjek.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Pravopisna gre\u0161ka je u originalnom tekstu<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Svi zainteresirani za uklju\u010divanje u polemiku mogu svoje priloge i reagiranja slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-38705","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38705"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38705\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":39004,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38705\/revisions\/39004"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}