Uredili Dubravka Orai\u0107 Toli\u0107, \u017deljko Holjevac i Zorislav Luki\u0107<\/p>\n\n\n\n
Hrvatsko prolje\u0107e pojam je kojim se mo\u017ee obuhvatiti hrvatski nacionalni pokret od 1967. do 1971. za samostalnost i ravnopravnost u okviru socijalisti\u010dke Jugoslavije. Proces koji je imao za cilj nacionalnu emancipaciju i koji je kulminirao 1971. po\u010deo je tijekom 1960-ih, a svakako s Deklaracijom o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/em>. Pokazao je to znanstveni skup u povodu 50. obljetnice Hrvatskoga prolje\u0107a, odr\u017ean 16. i 17. lipnja 2021. u Matici hrvatskoj, a pokazuju to i znanstveni radovi napisani za ovaj zbornik radova na podlozi priop\u0107enja podnesenih na skupu iz perspektive povijesti, jezikoslovlja, knji\u017eevnosti, glazbe, dramskog stvarala\u0161tva, demografije i drugih podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je nakon Drugoga svjetskog rata bila jedna od \u0161est republika u sastavu druge Jugoslavije, savezne dr\u017eave kojom su vladali komunisti s Josipom Brozom Titom na \u010delu. Na papiru je socijalisti\u010dka Jugoslavija bila zajednica \u201eravnopravnih naroda\u201c, ali u njoj hrvatski narod nije mogao ostvariti nacionalnu slobodu niti jednakost s drugim narodima, prije svega sa Srbima koji su imali vode\u0107u ulogu u Titovoj dr\u017eavi. Hrvatska je bila zakinuta u pogledu preraspodjele kapitala za potrebe razvijanja isto\u010dnih dijelova Jugoslavije, a hrvatski jezik zasjenjen srpskim u tzv. hrvatsko-srpskom ili srpsko-hrvatskom jeziku, jednom od tri slu\u017ebena jezika u Jugoslaviji. Industrijalizacija, elektrifikacija, asfaltiranje prometnica, iskorjenjivanje nepismenosti i druge razvojne promjene zna\u010dile su napredak, ali su se urbanizacija i deagrarizacija svodile na ekstenzivan razvoj gradova i uni\u0161tavanje sela, dok je politi\u010dki \u017eivot bio pod \u010dvrstim partijskim nadzorom. Svi navedeni, ali i brojni drugi aspekti obra\u0111eni su u ovome zborniku radova te predstavljaju va\u017ean znanstveni doprinos poznavanju Hrvatskoga prolje\u0107a u njegovu prostornom i vremenskom kontekstu. Bogatstvo istra\u017eiva\u010dkih prinosa i inovativnih promi\u0161ljanja tijekom posljednjih godina omogu\u0107ilo je bolju procjenu mjesta i uloge koju zauzima Hrvatsko prolje\u0107e u hrvatskoj povijesti i kulturi, \u0161to posebno do izra\u017eaja dolazi u ovoj knjizi.<\/p>\n\n\n\n O Hrvatskom prolje\u0107u pi\u0161u: Zlatko BEGONJA, Dubravka ORAI\u0106 TOLI\u0106, Tatjana \u0160ARI\u0106, Ivo LU\u010cI\u0106, Zorislav LUKI\u0106, Kre\u0161imir MI\u0106ANOVI\u0106, Wollfy KRA\u0160I\u0106, Marijan RUBI\u0106, An\u0111elko AKRAP, Miroslav AKMAD\u017dA, Bo\u017eidar PETRA\u010c, Milan BE\u0160LI\u0106, Davor KOVA\u010cI\u0106, Kristina LU\u010cI\u0106 ANDRIJANI\u0106, Radomir JURI\u0106, Luka KNEZ, Tomislav JONJI\u0106, Ivica MI\u0160KULIN, Josip MIHALJEVI\u0106, Ivan BO\u0160KOVI\u0106.<\/p>\n\n\n\n Biblioteka Zbornici, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, recenzenti Zdenko Radeli\u0107 i Ivica \u0160ute, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak Denona d.o.o., Zagreb<\/p>\n\n\n\n Izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n Mjesto: Zagreb<\/p>\n\n\n\n Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n Broj stranica: 522<\/p>\n\n\n\n Izvor i sadr\u017eaj:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n