{"id":38682,"date":"2023-12-23T20:58:36","date_gmt":"2023-12-23T20:58:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38682"},"modified":"2023-12-23T20:58:36","modified_gmt":"2023-12-23T20:58:36","slug":"predstavljena-knjiga-vide-knezevic-ne-cekajuci-inspiraciju-jugoslovenska-umetnost-izmedu-dva-svetska-rata-i-revolucionarni-drustveni-pokret","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38682","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Vide Kne\u017eevi\u0107 \u201eNe \u010dekaju\u0107i inspiraciju: Jugoslovenska umetnost izme\u0111u dva svetska rata i revolucionarni dru\u0161tveni pokret\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Petak, 22. decembar 2023. godine u 18h I Galerija ULUS, Knez Mihailova 37, Beograd<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Marijana&nbsp;Stoj\u010di\u0107<\/strong>, urednica publikacije, sociolo\u0161kinja i istra\u017eiva\u010dica, Centar za primenjenu istoriju<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Stanislava Bara\u0107<\/strong>, istori\u010darka knji\u017eevnosti, nau\u010dna saradnica, Institut za knji\u017eevnost i umetnost u Beogradu<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nikola Dedi\u0107<\/strong>, istori\u010dar i teoreti\u010dar umetnosti, vanredni profesor, Fakultet muzi\u010dke umetnosti u Beogradu<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vida Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, autorka knjige<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga \u201eNe \u010dekaju\u0107i inspiraciju: Jugoslovenska umetnost izme\u0111u dva svetska rata i revolucionarni dru\u0161tveni pokret\u201c Vide Kne\u017eevi\u0107 bavi se odnosom umetnosti, politike i revolucije, kao i teorijskim promi\u0161ljanjem potencijala umetni\u010dkog organizovanja tridesetih godina 20. veka u Kraljevini Jugoslaviji, tada kapitalisti\u010dko-monarhisti\u010dkoj zemlji koja se suo\u010davala sa narastaju\u0107im profa\u0161isti\u010dkim tendencijama te (na)dolaze\u0107om nacisti\u010dkom okupacijom. Analiziraju\u0107i aktivnosti umetnika i umetnica okupljenih oko ilegalne umetni\u010dke grupe \u017divot \u010dija se teorijsko-umetni\u010dko-aktivisti\u010dka praksa mahom koncentrisala &nbsp;na beogradskoj umetni\u010dkoj sceni, iako se, u smislu &nbsp;saradnje i organizacije, uvek ticala \u010ditavog jugoslovenskog prostora, knjiga istra\u017euje pitanja uloge umetnosti u revolucionarnoj borbi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(\u2026) Kroz analizu, pre svega, primarne arhivske gra\u0111e o seriji doga\u0111aja u vezi s pomenutom temom \u2013 doga\u0111aj preuzimanja Udru\u017eenja likovnih umetnika, bojkot&nbsp;Udru\u017eenja prijatelja umetnosti&nbsp;Cvijeta Zuzori\u0107&nbsp;koje je upravljalo Umetni\u010dkim paviljonom&nbsp;Cvijeta Zuzori\u0107, mnogobrojne aktivnosti i akcije&nbsp;Bojkota\u0161a,&nbsp;Rezolucija tridesetorice, kao i serija svojevrsnih&nbsp;kontraizlo\u017ebi&nbsp;pod nazivom&nbsp;Salon nezavisnih \u2013&nbsp;pokazano je da je intersekcionalno i transgresivno povezivanje umetnosti i politike naro\u010dito bilo ispoljeno u periodu koji je usledio. Tada se grupa&nbsp;\u017divot&nbsp;sve vi\u0161e okre\u0107e problemu umetni\u010dkog organizovanja u povodu borbe za bolje \u017eivotne i materijalne uslove umetnika i umetnica koji su u periodu o kome je re\u010d&nbsp;de facto&nbsp;\u017eiveli na egzistencijalnom rubu, iniciraju\u0107i nove emancipatorne strukture i forme organizovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vida Kne\u017eevi\u0107 (iz Uvoda)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(\u2026)&nbsp;Dok na taj na\u010din iznova prikazuje stavove i polemike onda\u0161njih umetnika o odnosu umetni\u010dkog rada i kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje \u2013 bitno ih nadopunjuju\u0107i levo-feministi\u010dkom perspektivom pisanja istori\u010darke umetnosti Fani Politeo Vu\u010dkovi\u0107 u narodnofrontovskom \u010dasopisu&nbsp;\u017dena danas&nbsp;\u2013 dr Vida Kne\u017eevi\u0107 ujedno ispisuje nau\u010dnu studiju \u010diji jezik odgovara predmetu istra\u017eivanja. Naime, njen napor da dana\u0161njoj nau\u010dnoj javnosti verodostojno predstavi revolucionarnu i antifa\u0161isti\u010dku mobilizaciju, kroz delovanje umetni\u010dkog levog fronta u Kraljevini Jugoslaviji, proizveo je i &nbsp;specifi\u010dan stil koji je nu\u017eno sistemati\u010dan i objektivan a istovremeno revolucioni\u0161e \u010ditateljke i \u010ditaoce.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(iz recenzije dr Stanislave Bara\u0107)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vida Kne\u017eevi\u0107&nbsp;je istori\u010darka umetnosti, kustoskinja, radnica u sektoru kulture, ko-osniva\u010dica Kontekst kolektiva \u010diji rad predstavlja proces povezivanja kriti\u010dke teorije i prakse, &nbsp;umetni\u010dke i medijske proizvodnje, ekonomije, politike i aktivizma. Od 2006. do 2010. godine je bila jedna od urednica i kustoskinja Kontekst galerija u Beogradu. U periodu od 2008. do 2010. predavala je na Visokoj \u0161koli likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu. Tokom 2019. godine je odbranila doktorsku tezu pod nazivom \u201eTeorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (jugoslovenska umetnost izme\u0111u dva svetska rata i revolucionarni dru\u0161tveni pokret)\u201c. Od 2014. jedna je od urednica levo orijentisanog medijskog portala Ma\u0161ina.rs. Autorka je i saradnica mnogobrojnih projekata i izlo\u017ebi u oblasti kustoskih, umetni\u010dkih i aktivisti\u010dkih praksi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdava\u010di knjige su: Udru\u017eenje likovnih umetnika Srbije (ULUS) i Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe. Publikacija je nastala uz podr\u0161ku Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-rosa-lux\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/rosalux.rs\/ne-cekajuci-inspiraciju-jugoslovenska-umetnost-izmedu-dva-svetska-rata-i-revolucionarni-drustveni-pokret\/\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/vida-knezevic-borbe-meduratnih-levih-umetnika-aktuelne-su-i-danas\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/vida-knezevic-borbe-meduratnih-levih-umetnika-aktuelne-su-i-danas<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=2161\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=2161<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38683,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-38682","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Vida_Knezevic.jpg?fit=2048%2C767&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":38682,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":38682,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":38682,"position":2},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":38682,"position":3},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53171,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53171","url_meta":{"origin":38682,"position":4},"title":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca &#8220;Partizani&#8221; u Beogradu i Novom Sadu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanja knjige Jo\u017ee Pirjevca \"Partizani\" odr\u017eana su 7. i 8. svibnja 2026. u Muzeju Jugoslavije u Beogradu i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu. Izvori i dodatne obavijesti: https:\/\/www.facebook.com\/AkademskaKnjiga https:\/\/www.portalnovosti.com\/bez-partizanskog-pokreta-sve-bi-bilo-drukcije https:\/\/muzej-jugoslavije.org\/program\/promocija-knjige-partizani-jozeta-pirjevca\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pirjevec.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55639,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55639","url_meta":{"origin":38682,"position":5},"title":"Predavanje Ivane Vesi\u0107 &#8220;U procepu emancipacije i patrijarhalnih normi: izvo\u0111a\u010dice popularne i narodne muzike iz ugla jugoslovenske \u017eenske \u0161tampe (1918 &#8211; 1941)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odeljenje Periodika u istoriji srpske knji\u017eevnosti i kulture poziva Vas da prisustvujete predavanju dr Ivane Vesi\u0107, vi\u0161e nau\u010dne saradnice Muzikolo\u0161kog instituta SANU, pod naslovom U procepu emancipacije i patrijarhalnih normi:izvo\u0111a\u010dice popularne i narodne muzike iz ugla jugoslovenske \u017eenske \u0161tampe (1918 - 1941) Predavanje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 6. oktobra\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-1.png?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38684,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38682\/revisions\/38684"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}