\u0160to se u Hrvatskoj mo\u017ee dogoditi kada se objavi ud\u017ebenik koji se ne pridr\u017eava slu\u017ebenih interpretacija povijesti? U slu\u010daju koji \u0107u opisati, jedan takav ud\u017ebenik postao je predmetom politi\u010dkih rasprava i kritika koje su se posredovale dr\u017eavno kontroliranim medijima. U to se uklju\u010dio i eminentni povjesni\u010dar iz istaknute znanstvene institucije koji je svojim kriti\u010dkim osvrtom na sadr\u017eaj ud\u017ebenika dao znanstveni legitimitet politi\u010dkim zahtjevima. Kao rezultat, urednik ud\u017ebenika je smijenjen, a medijska hajka zbog ud\u017ebenika bila je \u201euvod u hajku za uhi\u0107enje\u201c recenzenta koji je na dulje vrijeme zavr\u0161io u zatvoru.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to god da ste pomislili \u010ditaju\u0107i ovaj tekst, u opisanom slu\u010daju radilo se o ud\u017ebeniku Ive Peri\u0107a iz 1971. godine. Ud\u017ebenik je objavljen na vrhuncu Hrvatskog prolje\u0107a kao prvi gimnazijski ud\u017ebenik za 20. stolje\u0107e u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Negodovanje partijskih struktura izazvao je time \u0161to je njegov je sadr\u017eaj odstupio od nekih ustaljenih partijskih dogmi u interpretiranju suvremene povijesti te zato \u0161to je pripreman u suradnji s Maticom hrvatskom. Smijenjeni urednik \u0160kolske knjige zvao se Ive Ma\u017euran, autor kriti\u010dkog osvrta Ivan Jeli\u0107, povjesni\u010dar iz Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske. Recenzent u ovoj pri\u010di zvao se Franjo Tu\u0111man i, naravno, nije bio uhi\u0107en samo zbog recenzije ud\u017ebenika. Navedene rije\u010di o medijskoj hajci zbog ud\u017ebenika Tu\u0111man je zapisao je u svojem zatvorskom dnevniku objavljenom pod naslovom Petrinjska 18. <\/em>Peri\u0107ev ud\u017ebenik ipak nije povu\u010den: umjesto toga, temeljito je revidiran i uskla\u0111en sa slu\u017ebenim \u201eistinama\u201c te se koristio jo\u0161 sljede\u0107ih nekoliko godina. Autor je pak nastavio raditi kao profesor povijesti u dubrova\u010dkoj gimnaziji te je u 1990-ima ponovo bio autor ud\u017ebenika za 20. stolje\u0107e.[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n Vratimo se sada u Hrvatsku u prosincu 2023. u kojoj je, u jeku priprema za blagdansku sezonu, iz Kataloga odobrenih ud\u017ebenika brisan ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije Za\u0161to je povijest va\u017ena? <\/em>autora Miljenka Hajdarovi\u0107a, Vedrana Risti\u0107a i Nikice Torbice.[2]<\/a> Ud\u017ebenik je odobren rje\u0161enjem Ministarstva znanosti i obrazovanja (dalje: MZO) od 17. 5. 2021., a odluku o brisanju ud\u017ebenika iz Kataloga donio je 5. 12. 2023. ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs. No, za\u0161to je MZO uop\u0107e pokrenuo tu proceduru? Na internetskom portalu Narod.hr<\/em> citirano je priop\u0107enje MZO-a u kojemu se ka\u017ee da je Ministarstvo \u201ezbog primjedbi razli\u010ditih dionika iz sustava odgoja i obrazovanja [\u2026] zatra\u017eilo provjeru navoda iz razli\u010ditih predstavki\u201c.[3]<\/a> U tom \u0161turom priop\u0107enju MZO nije naveo o kojim se predstavkama radi pa \u0107u stoga prvo poku\u0161ati uspostaviti provizornu (i posve sigurno nepotpunu) kronologiju na temelju meni trenuta\u010dno dostupnih primarnih i sekundarnih izvora; potonje koristim imaju\u0107i na umu njihova ograni\u010denja. Svi internetski izvori sa\u010duvani su u mojoj osobnoj arhivi.<\/p>\n\n\n\n Sude\u0107i po pisanju tiska, mogu\u0107e je da je prvu od spomenutih predstavki MZO-u dostavila saborska zastupnica Marijana Petir. U dopisu od 6. 10. 2023. Petir navodi da je 3. 10. 2023. organizirala u Hrvatskom saboru skup povodom obilje\u017eavanja 25. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca te da je na tom skupu izra\u017eeno \u017ealjenje \u0161to se u ud\u017ebeniku Za\u0161to je povijest va\u017ena 4 <\/em>\u201edjecu pogre\u0161no u\u010di da Stepinac nije rehabilitiran\u201c.[4]<\/a> Kao \u0161to se mo\u017ee vidjeti na snimci skupa dostupnoj na YouTube kanalu Hrvatskog sabora, to je u svom izlaganju izrekao mons. Juraj Batelja. Na to je reagirala Petir izjaviv\u0161i da je \u201eovo poticaj da provjerimo kako taj kurikulum izgleda i je li do\u0161lo do njegove promjene.\u201c[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to je ve\u0107 napomenuto, MZO je u svom o\u010ditovanju govorio o \u017ealbi \u201evi\u0161e dionika\u201c, dok Narod.hr<\/em> u \u010dlanku od 11. 12. govori o \u017ealbama \u201ekoje su uputili Marijana Petir i povjesni\u010dari\u201c. Te navode zasad nije bilo mogu\u0107e provjeriti. Prema pisanju portala Narod.hr, <\/em>MZO je 18. 10. 2023. zatra\u017eio od AZOO stru\u010dno mi\u0161ljenje o tome \u201esadr\u017ei li Ud\u017ebenik neto\u010dne i zastarjele podatke koji bitno utje\u010du na vjerodostojnost sadr\u017eaja i koji upu\u0107uju u\u010denike na pogre\u0161ne zaklju\u010dke ili ote\u017eavaju stjecanje znanja\u201c. Neimenovani ocjenjiva\u010d AZOO-a potom je izradio negativno mi\u0161ljenje o ud\u017ebeniku na temelju kojega je ministar Fuchs 5. 12. 2023. donio rje\u0161enje o brisanju ud\u017ebenika iz Kataloga.[6]<\/a> Odluka je provedena istog dana: ud\u017ebenik je uklonjen iz Kataloga, a njegova digitalna verzija uklonjena s platforme izdava\u010dke ku\u0107e Profil-Klett. MZO je dopisom od 14. 12. 2023. koji potpisuje Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprje\u0111enje sustava odgoja i obrazovanja MZO-a, obavijestio \u0161kole koje su koristile taj ud\u017ebenik da trebaju provesti novi odabir izme\u0111u tri preostala ud\u017ebenika izdava\u010dkih ku\u0107a Alfa, Meridijani i \u0160kolska knjiga te da taj odabir treba napraviti \u0161to prije, kako bi \u201eu\u010denici imali nove ud\u017ebenike do po\u010detka drugog polugodi\u0161ta\u201c.[7]<\/a><\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 dok je ovaj postupak bio u tijeku, portal Narod.hr<\/em> zapo\u010deo je sa serijom \u010dlanaka koji su se bavili ud\u017ebenikom Za\u0161to je povijest va\u017ena?<\/em>. Prvi \u010dlanak objavljen je 19. 11. 2023. Uz ad hominem <\/em>napade na autore i recenzente, donosile su se i analize pojedinih dijelova ud\u017ebenika, ponajvi\u0161e o prikazu Alojzija Stepinca, stvaranja Republike Hrvatske te Domovinskog rata. Dva se \u010dlanka isti\u010du u tom pogledu. Prvi od njih sadr\u017ei analizu Janje Sekule, vi\u0161e arhivistice Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata(dalje: HMDCDR), koja se bavi se ud\u017ebeni\u010dkim prikazom \u201eKrvavog Uskrsa\u201c 1991. godine.[8]<\/a>Drugi je \u010dlanak koji potpisuje Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a, a u kojemu se donosi analiza odre\u0111enih segmenata ud\u017ebenika koju je Nazor izradio s neimenovanim suradnicima. \u010clanak je objavljen 6. 12., no prema rije\u010dima samog Nazora, na njemu je po\u010deo raditi desetak dana prije: \u201e<\/em>Zato sam, nakon Va\u0161eg upita o sadr\u017eaju poglavlja iz 20. stolje\u0107a u ovih deset dana o spomenutom ud\u017ebeniku razgovarao s pojedinim kolegicama i kolegama<\/em> [ozna\u010dila S.K.], pa \u0107u ovdje navesti neka njihova zapa\u017eanja, a ja \u0107u prokomentirati sadr\u017eaj poglavlja ‘Stvaranje RH i Domovinski rat’ (str. 140 \u2013 180) te ‘Posljedice Domovinskog rata’ (str. 249 \u2013 255).\u201c[9]<\/a> Nakon \u0161to je 11. 12. 2023. objavio odluku o povla\u010denju ud\u017ebenika, Narod.hr <\/em>plasirao je jo\u0161 nekoliko tekstova u kojima su nastavljeni napadi na autore i recenzente drugih Profilovih ud\u017ebenika za povijest koji nemaju veze sa spomenutim ud\u017ebenikom, obrazla\u017eu\u0107i to time \u0161to ih povezuje isti urednik. Bez navo\u0111enja dokaza i argumenata dovodilo se u pitanje koliko su \u201erelevantni i ti ud\u017ebenici\u201c. No, da se pritom pogre\u0161ke mogu dogoditi i najrigoroznijim borcima za \u010dinjeni\u010dnu to\u010dnost pokazuje \u010dlanak objavljen na Narodu.hr<\/em> 13. 12. u kojemu je Neven Budak, jedan od autora Profilovog ud\u017ebenika za 5. razred, progla\u0161en predsjednikom 12. vlade Republike Hrvatske.[10]<\/a><\/p>\n\n\n\n No, vratimo se meritumu. Nema sumnji da su MZO i ministar Fuchs postupili u skladu s ovlastima koje im daje Zakon o ud\u017ebenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju \u0161kolu. Me\u0111utim, na\u010din na koji je proveden postupak otvara cijeli niz pitanja. Po\u010dnimo s onim \u0161to dr\u017eim najproblemati\u010dnijim, a to je mi\u0161ljenje AZOO-a na temelju kojega je donesena odluka o povla\u010denju ud\u017ebenika. Budu\u0107i da nemam na raspolaganju izvorni tekst mi\u0161ljenja, moram se osloniti na \u010dlanak Dore Kr\u0161ul objavljen u Telegramu. <\/em>Citiram u cijelosti dio \u010dlanka koji se odnosi na izjavu AZOO:<\/p>\n\n\n\n Dok odgovor na potonje pitanje, o autoru mi\u0161ljenja, nismo dobili, iz Agencije su nam nazna\u010dili glavne naglaske svog stru\u010dnog mi\u0161ljenja. Isti\u010du, u prvom redu, kako ud\u017ebenik ne slijedi u potpunosti propisani kurikulum povijesti. Navode, primjerice, kako pou\u010davanje o interpretacijama koje uvode autori \u2013 odnosno propitivanje djela i stavova pojedinih povjesni\u010dara o pojedinim povijesnim doga\u0111ajima \u2013 nije propisano kurikulumom.<\/em><\/p>\n\n\n\n Nastavljaju: pojedini zemljovidi sadr\u017ee pogre\u0161ne prikaze, neki povijesni izvori nisu dobro obja\u0161njeni, a sugestivna pitanja koja upu\u0107uju na pogre\u0161ne zaklju\u010dke i ne razvijaju kriti\u010dko mi\u0161ljenje posebno se pojavljuju u poglavlju koje se odnosi na stvaranje moderne Republike Hrvatske, vi\u0161estrana\u010dje u Hrvatskoj i Domovinski rat. Zaklju\u010duju, kona\u010dno, kako ud\u017ebenik u pojedinim dijelovima sadr\u017ei neto\u010dnosti i kriva tuma\u010denja pojedinih povijesnih procesa, \u201ca koji bitno utje\u010du na vjerodostojnost sadr\u017eaja i upu\u0107uju u\u010denike na pogre\u0161ne zaklju\u010dke ili ote\u017eavaju stjecanje znanja\u201d.<\/em>[11]<\/a><\/p>\n\n\n\n \u0160to sve ovdje dr\u017eim problemati\u010dnim? Prvo, priop\u0107enje koje je AZOO dostavio portalu Telegram <\/em>toliko je op\u0107enito da je te\u0161ko vjerovati kako je MZO donio odluku o povla\u010denju ud\u017ebenika samo na temelju takve ocjene. Priop\u0107enje sadr\u017ei pau\u0161alne tvrdnje za koje nisu podastrijeti argumenti ni dokazi pa se iz njih ne mo\u017ee zaklju\u010diti koja su to pitanja, pogre\u0161ke, tuma\u010denja, zadaci i izvori toliko zasmetali ocjenjiva\u010du AZOO da je odlu\u010dio napisati negativno mi\u0161ljenje. Pretpostavljam da je AZOO ipak dostavio MZO-u \u0161iri elaborat u kojemu su argumentirani zaklju\u010dci i ocjene; u suprotnom, cijeli proces povla\u010denja ud\u017ebenika bio bi obezvrije\u0111en. S obzirom na odjek koji je cijeli slu\u010daj ve\u0107 poprimio, bilo bi najbolje da MZO i AZOO objave integralni tekst mi\u0161ljenja na temelju kojega je donesena odluka o povla\u010denju ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n Drugo, nakon \u0161to je tri godine prije provelo vlastiti postupak ocjene ud\u017ebenika za koji je, pretpostavljam, anga\u017eiralo stru\u010dnjake, Ministarstvo sada tra\u017ei mi\u0161ljenje Agencije koja nema stru\u010dnjaka kompetentnih za ocjenu sadr\u017eajnog dijela ud\u017ebenika povijesti 20. i 21. stolje\u0107a. Dodatno, AZOO ne \u017eeli objaviti ime autora mi\u0161ljenja te tako samo poti\u010de dodatna pitanja. U mi\u0161ljenju se, primjerice, tvrdi da u ud\u017ebeniku postoje \u201epogre\u0161ni zaklju\u010dci\u201c i \u201ekriva tuma\u010denja\u201c, \u0161to bi impliciralo da autor zna koji su \u201eispravni zaklju\u010dci\u201c i \u201epravilna tuma\u010denja\u201c. S obzirom na nedostatak stru\u010dnjaka za suvremenu povijest, pitam se tko je u AZOO bio meritoran procijeniti koja su tuma\u010denja pravilna. Ako se pak radi o tome da je AZOO tra\u017eio vanjsko mi\u0161ljenje drugih stru\u010dnjaka, tek oni ne bi smjeli ostati anonimni \u2013 mnogi su stru\u010dnjaci za povijest 20. stolje\u0107a uklju\u010deni u izradu ud\u017ebenika bilo kao autori ili recenzenti izdava\u010dkih ku\u0107a, a u tom slu\u010daju ne mogu biti uklju\u010deni u proces vrednovanja ud\u017ebenika koji pokre\u0107e MZO.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, ni dijelovi priop\u0107enja koji se odnose na metodi\u010dke aspekte ud\u017ebenika, za \u0161to je AZOO primarno nadle\u017ean, ne ulijevaju povjerenje. Tvrdnja da ud\u017ebenik \u201ene slijedi u potpunosti propisani kurikulum\u201c se potkrepljuje time \u0161to ud\u017ebenik koristi sekundarne izvore, odnosno interpretacije povjesni\u010dara, \u0161to kurikulumom navodno nije propisano. Ova tvrdnja naprosto ostavlja bez rije\u010di jer ne mogu zamisliti da ju je napisao netko kome je povijest struka. Bavljenje sekundarnim izvorima dio je najboljih svjetskih praksi u u\u010denju i podu\u010davanju povijesti ve\u0107 barem tridesetak godina te je ujedno va\u017ean alat za razvoj funkcionalne pismenosti i kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Ocjenjiva\u010d, dakako, mo\u017ee i treba procjenjivati i vrednovati kako <\/em>je to napravljeno, ali ne smije dovoditi u pitanje slobodu autora ud\u017ebenika da to u\u010dine, a posljedi\u010dno i nastavnika da takve izvore i metode upotrebljavaju u nastavi. Nadalje, dobro osmi\u0161ljeni kurikulum ne smije spre\u010davati <\/em>nastavnike i autore ud\u017ebenika da osuvremenjuju metode u\u010denja i podu\u010davanja. No, u Kurikulumu povijesti \u010dak ni ne stoji ono \u0161to se tvrdi u priop\u0107enju, jer on sadr\u017ei koncept koji se zove Rad s povijesnim<\/em> izvorima, <\/em>a ne Rad s primarnim<\/em> izvorima, niti u opisu koncepta postoje tvrdnje koje isklju\u010duju bavljenje sekundarnim izvorima.[12]<\/a> Svi hrvatski ud\u017ebenici povijesti redovito uklju\u010duju sekundarne izvore i postavljaju o njima razli\u010dita pitanja, pa bi na temelju takvog mi\u0161ljenja AZOO-a svi mogli biti brisani iz Kataloga odobrenih ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n U priop\u0107enju se nadalje tvrdi da se u ud\u017ebeniku, zbog sugestivnih pitanja, ne razvija kriti\u010dko mi\u0161ljenje, posebice u poglavlju koje se odnosi na stvaranje moderne Hrvatske [ispravno bi bilo suvremene, <\/em>op. S. K.] i Domovinski rat. Prigovor o sugestivnim pitanjima opravdan je ako se doista radi o takvim pitanjima, no to ne mo\u017eemo znati jer ova tvrdnja nije potkrijepljena dokazima. No, nedostatak pitanja koja poti\u010du kriti\u010dko mi\u0161ljenje obilje\u017eje je svih ud\u017ebenika povijesti, a ne samo ud\u017ebenika Za\u0161to je povijest va\u017ena<\/em>. Novija istra\u017eivanja pitanja i zadataka provedena na gimnazijskim ud\u017ebenicima izra\u0111enima po novom kurikulumu pokazala su da je udio pitanja kojima se poti\u010de kriti\u010dko mi\u0161ljenje minimalan (ispod 5 posto).[13]<\/a> Kona\u010dno, povezivanje razvoja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja s poglavljima o Domovinskom ratu ne stoji ni za jedan ud\u017ebenik jer u tim poglavljima ima najmanje pitanja koja poti\u010du kriti\u010dko mi\u0161ljenje. To ne \u010dudi jer se kriti\u010dko mi\u0161ljenje ograni\u010dava uno\u0161enjem obvezuju\u0107ih interpretacija u kurikulum te obeshrabruje hajkama na autore ud\u017ebenika poput ove kojoj prisustvujemo proteklih dana.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de analize koju su uradili Nazor i suradnici za Narod.hr<\/em>, treba istaknuti nekoliko stvari. Prvo, u dosada\u0161njem pra\u0107enju medija i rasprava na dru\u0161tvenim mre\u017eama primijetila sam da se u njima primarno referira na tu analizu, a ne na priop\u0107enje AZOO, \u0161to je i logi\u010dno jer je priop\u0107enje nadle\u017ene institucije toliko \u0161turo da se iz njega ne mo\u017ee ni\u0161ta doznati. To rade \u010dak i kolege iz struke pa se tako \u010dini da upravo analiza koja nije formalni dio procesa vrednovanja, a ne mi\u0161ljenje AZOO, daje znanstveni i stru\u010dni placet odluci o povla\u010denju ud\u017ebenika. Time se kompromitira cijeli postupak vrednovanja ud\u017ebenika. Drugo, u \u010dlanku u kojemu je na Narodu.hr <\/em>objavljena analiza Nazora i suradnika nigdje nije istaknuto da je autor analize ujedno i suautor dvaju ud\u017ebenika za isto razdoblje druge (konkurentske) izdava\u010dke ku\u0107e. Iako to u ovom slu\u010daju nije obavezno, svakako bi za znanstvenika bilo vi\u0161e u duhu akademske etike da je to navedeno. Drugo, nejasno je za\u0161to nisu imenovani \u201ekolegice i kolege\u201c za koje Nazor tvrdi da su sura\u0111ivali u analizi: posebice bi znanstvenici trebali mo\u0107i imenom i prezimenom stati iza svojih interpretacija, ocjena i zaklju\u010daka. Naravno, samo naga\u0111am da je rije\u010d o znanstvenicima, jer to u ovom trenutku ne znamo. To bespotrebno generira pitanja i naga\u0111anja koja mogu i ne moraju imati veze s realno\u0161\u0107u, npr. jesu li analizu doista radili stru\u010dnjaci za ocjenjivano razdoblje, jesu li mo\u017eda i oni interesno vezani uz pojedine izdava\u010dke ku\u0107e koje objavljuju ud\u017ebenike, ima li me\u0111u njima zaposlenika AZOO ili MZO? Ne tvrdim da je to tako, ve\u0107 samo pokazujem koja sve pitanja otvara nedovoljna transparentnost Ministarstva i Agencije koji zadr\u017eavaju informacije o tome tko je sve dostavio pritu\u017ebe, tko je izradio mi\u0161ljenje te ne daju javnosti na uvid integralno \u2013 ili barem argumentirano \u2013 mi\u0161ljenje ocjenjiva\u010da.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de sadr\u017eaja analize, neupitno je da su autori analize pokazali da su u ud\u017ebeniku Za\u0161to je povijest va\u017ena <\/em>po\u010dinjene pogre\u0161ke koje su se mogle izbje\u0107i u postupku pisanja, ure\u0111ivanja i recenziranja ud\u017ebenika. To sam utvrdila i vlastitim uvidom u ud\u017ebenik. Na temelju nekih ranijih analiza pojedinih dijelova ud\u017ebenika[14]<\/a> mogu potvrditi i da u ud\u017ebeniku ima uspjelih metodi\u010dkih rje\u0161enja i tekstualnih dijelova. Kakav je omjer jednih i drugih ne mogu procijeniti bez cjelovite analize. No, u analizi Nazora i suradnika uo\u010dila sam i niz primjedbi koje se ne odnose na \u010dinjeni\u010dne pogre\u0161ke nego se radi o primjedbama kojima se propituju pojedine interpretacije u ud\u017ebeniku te oblikovanje ud\u017ebeni\u010dkog narativa. Takve primjedbe ponekad jesu, ponekad nisu argumentirane. Potonjih ima naro\u010dito u dijelu koji potpisuju \u201ekolegice i kolege\u201c. To se osobito odnosi na onu vrstu primjedbi u kojima se, umjesto obja\u0161njenja i argumenata, postavljaju ironi\u010dna pitanja, izra\u017eava zaprepa\u0161tenje napisanim, isti\u010du se dijelovi teksta ud\u017ebenika podebljanjima ili velikim slovima te se obra\u010dunava s djelima drugih povjesni\u010dara. To nije primjeren znanstveni na\u010din pisanja osvrta i recenzija jer je svaku tvrdnju i ocjenu potrebno argumentirati. Pitanje je i tko je radio primjedbe metodi\u010dkog karaktera za koje Nazor nije stru\u010dnjak.<\/p>\n\n\n\n \u017delim, nadalje, ukazati i na pristup recenziranju ud\u017ebenika koji smatram pogre\u0161nim, a nije rijedak, osobito kada se radi o recenzentima koji dolaze iz znanstvenih ustanova. U takvom pristupu, recenzent se usredoto\u010duje na odre\u0111enu temu ili teme koje su predmet njegova profesionalnog bavljenja, a ne na ud\u017ebenik kao cjelinu. U tim dijelovima traga isklju\u010divo za pogre\u0161kama, a uspje\u0161no napisane dijelove ne uzima u obzir. Takav recenzent cjepidla\u010di<\/em> (ovdje \u0107u si iznimno dopustiti taj neznanstveni izraz) zbog mno\u0161tva ispu\u0161tenih detalja koji su naj\u010de\u0161\u0107e va\u017eni samo istra\u017eiva\u010du, ne vode\u0107i ra\u010duna o tome je li koli\u010dina i vrsta podataka primjerena satnici i uzrastu u\u010denika. Tako izdvojene pogre\u0161ke u recenziji obi\u010dno \u010dine da ud\u017ebenik izgleda gori nego \u0161to jest, a pogotovo kada se takve analize plasiraju u medijima neupu\u0107enim \u010ditateljima.<\/p>\n\n\n\n Ilustrirat \u0107u kako izgleda takav pristup na nekoliko primjera iz ud\u017ebenika Povijest 8 <\/em>izdava\u010dke ku\u0107e Alfa (kojemu je A. Nazor jedan od suautora);[15]<\/a> na njih \u0107u ujedno poku\u0161ati primijeniti i kriterije iz mi\u0161ljenja AZOO.<\/p>\n\n\n\n Ne izgleda lijepo, zar ne? Ovaj primjer zorno pokazuje \u0161to se doga\u0111a kada se tekst \u010dita s namjerom da se u njemu prona\u0111u pogre\u0161ke i \u201epogre\u0161ke\u201c. Ve\u0107ina primjedbi koncentrirana je na jednu nastavnu jedinicu koja se odnosi na nacizam u Njema\u010dkoj, kako bi se pokazalo \u0161to se sve mo\u017ee prona\u0107i na samo tri ud\u017ebeni\u010dke stranice. No, ovakvo gomilanje prigovora zapravo zavarava: u slu\u010daju nastavne jedinice o nacizmu u Njema\u010dkoj radi o korektno napisanom ud\u017ebeni\u010dkom tekstu kojemu su potrebne manje dorade da bi ga se u\u010dinilo boljim. Bih li ja druga\u010dije napisala tekst o nacizmu u Njema\u010dkoj? Bih. Je li to razlog da proglasim tekst u ud\u017ebeniku nevaljalim? Nije. Neke su primjedbe namjerno uvr\u0161tene kako bih ilustrirala kolokvijalni izraz cjepidla\u010denje <\/em>koji sam prethodno upotrijebila u tekstu \u2013 naravno da sve detalje koji su navedeni u primjedbama ne treba uvrstiti u ud\u017ebenik jer bi bespotrebno optere\u0107ivali u\u010denike. No, \u010dak su i takve primjedbe napisane bez uskli\u010dnika, velikih slova, podebljavanja, izra\u017eavanja zaprepa\u0161tenja napisanim ili propitivanja politi\u010dkih i ideolo\u0161kih preferencija autora, \u0161to su sve strategije koje se koriste u analizi Nazora i suradnika. Uvo\u0111enje elemenata poput Glas pro\u0161losti <\/em>i Glas znanosti <\/em>zapravo treba pohvaliti, a manje uspjeli primjeri mogu se postupno zamijeniti. Zapravo kao najve\u0107i problem u navedenim primjerima dr\u017eim lo\u0161e postavljeno pitanje vezano uz kriti\u010dko mi\u0161ljenje jer je postavljanje pitanja va\u017ean metodi\u010dki alat koji je primarno u domeni stru\u010dnosti nastavnika.<\/p>\n\n\n\n Na kraju, \u0161to povezuje slu\u010daj iz 1971. s po\u010detka teksta i najnoviji ud\u017ebeni\u010dki skandal u sada ve\u0107 mno\u0161tvu sli\u010dnih od nastanka samostalne Hrvatske? Iako dva primjera dijeli more razlika, zabrinjava ono \u0161to ih spaja, a to je ideja da onaj tko dr\u017ei vlast ima pravo propisivati slu\u017ebene interpretacije pro\u0161losti i procjenjivati koja su tuma\u010denja \u201eispravna\u201c. To je naro\u010dito problemati\u010dno u dru\u0161tvu koje se legitimira kao pluralisti\u010dko i demokratsko. Zato suvremeni kurikulum ne propisuje interpretacije pro\u0161losti<\/em>, niti se mo\u017ee zagovarati autonomija nastavnika i kriti\u010dko mi\u0161ljenje u\u010denika s istovremenim uskra\u0107ivanjem slobode promi\u0161ljanja o pro\u0161losti. Takve smo pristupe imali u nekim pro\u0161lim vremenima u koja se, vjerujem, ve\u0107ina ljudi u ovoj zemlji ne \u017eeli vra\u0107ati. Kurikulum nije i ne smije biti oklop koji nastavnicima i autorima ud\u017ebenika onemogu\u0107ava autonomiju profesionalnog djelovanja, naravno uz preuzimanje pune odgovornosti za donesene odluke.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dke se elite u Hrvatskoj ve\u0107 desetlje\u0107ima koriste nastavom povijesti kao sredstvom za politi\u010dke obra\u010dune i prikupljanje politi\u010dkih bodova, \u0161to svima koji se profesionalno bave u\u010denjem i podu\u010davanjem povijesti onemogu\u0107ava kvalitetan rad. Nakon svega, ostaje \u010dinjenica da je MZO prvo odobrio, a onda naprasno povukao ud\u017ebenik Za\u0161to je povijest va\u017ena <\/em>nakon dvije i pol godine njegove redovne uporabe u \u0161kolama. Jo\u0161 je gore \u0161to je ta odluka donesena nakon politi\u010dke intervencije, ad hominem <\/em>medijske hajke te \u2013 po svemu se \u010dini \u2013 neozbiljnog mi\u0161ljenja AZOO-a. Odluka o povla\u010denju ud\u017ebenika donesena je usred \u0161kolske godine i za sobom povla\u010di izbor novog ud\u017ebenika u \u0161kolama u kojima se upotrebljavao. Takve odluke nije bilo skoro \u010detvrt stolje\u0107a, a ekvivalente mo\u017eemo prona\u0107i tek u ranim 1990-ima.[17]<\/a> Osim toga, povla\u010denje ud\u017ebenika bez valjane argumentacije i transparentno provedene procedure stvara opasan presedan jer je na taj na\u010din Ministarstvo otvorilo Pandorinu kutiju novih zahtjeva raznih pojedinaca i skupina za povla\u010denje ve\u0107 odobrenih ud\u017ebenika povijesti.<\/p>\n\n\n\n Pozivam ministra znanosti i obrazovanja i ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje da objave klju\u010dne dokumente kako bi se informirala javnost, a ovaj slu\u010daj rasvijetlio do kraja. <\/p>\n\n\n\n [1]<\/a> Snje\u017eana Koren, \u201eUd\u017ebenik iz 1971. i ud\u017ebenici o 1971.: ud\u017ebeni\u010dki narativi i politike povijesti 1971. \u2013 2011.\u201c, u: Hrvatsko prolje\u0107e 40 godina poslije, <\/em>ur. Tvrtko Jakovina, 309-332, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i dr.,: Zagreb, 2012.<\/p>\n\n\n\n [2]<\/a> Miljenko Hajdarovi\u0107, Vedran Risti\u0107, Nikica Torbica, Za\u0161to je povijest va\u017ena? 4. Ud\u017ebenik povijesti za \u010detvrti razred gimnazije, <\/em>1. izdanje, Profil-Klett: Zagreb, 2021.<\/p>\n\n\n\n [3]<\/a> Prema podatku iznesenome u: Ivana Josipovi\u0107, \u201eMinistarstvo se kona\u010dno oglasilo o povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti, o svojim recenzentima \u0161uti\u201c, Narod.hr, <\/em>14. prosinca 2023., Ministarstvo se kona\u010dno oglasilo o povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti, o svojim recenzentima \u0161uti \u2013 narod.hr<\/a> (pristup 15.12.2023.).<\/p>\n\n\n\n [4]<\/a> Dopis Marijane Petir ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu, Zagreb, 6. listopada 2023. (osobna arhiva).<\/p>\n\n\n\n [5]<\/a> \u201eOkrugli stol zastupnice Marijane Petir \u2013 U ljubavi prema hrvatskom narodu<\/em>\u201c, Saborska TV – Odbori, prijenos u\u017eivo 3. listopada 2023., https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=O3Jn_dUtTFQ<\/a>, (pristup 15.12.2023.). Citirane izjave nalaze se izme\u0111u 53.15 i 54.15.<\/p>\n\n\n\n [6]<\/a> Ivana Josipovi\u0107, \u201eNakon pisanja portala Narod.hr i kritika stru\u010dnjaka: Ministarstvo povuklo sporni ud\u017ebenik povijesti\u201c, Narod.hr, <\/em>11. prosinca 2023. Nakon pisanja portala Narod.hr i kritika stru\u010dnjaka: Ministarstvo povuklo sporni ud\u017ebenik povijesti \u2013 narod.hr<\/a>. (pristup 15.12.2023.).<\/p>\n\n\n\n [7]<\/a> \u201eObavijest gimnazijama o odabiru novog ud\u017ebenika Povijesti za 4. razred\u201c, Uprava za potporu i unaprje\u0111enje sustava odgoja i obrazovanja, Zagreb, 14. prosinca 2023. (osobna arhiva)<\/p>\n\n\n\n [8]<\/a> Analiza je prvo objavljena na portalu Identitet.hr, <\/em>a poslije u cijelosti prenesena i na portalu Narod.hr<\/em>: Janja Sekula, \u201ePrikaz po\u010detaka i uzroka Domovinskog rata u ud\u017ebenicima povijesti\u201c, Identitet.hr<\/em>, 23. studenog 2023. Prikaz po\u010detaka i uzroka Domovinskog rata u ud\u017ebenicima povijesti – Identitet<\/a> (pristup 15.12.2023.); \u201eDr. sc. Janja Sekula o faktografskoj pogre\u0161ci o Domovinskom ratu u ud\u017ebeniku povijesti\u201c, Narod.hr, <\/em>24. studenoga 2023., Dr. sc. Janja Sekula o faktografskoj pogre\u0161ci o Domovinskom ratu u ud\u017ebeniku povijesti \u2013 narod.hr<\/a> (pristup 15.12.2023.).<\/p>\n\n\n\n [9]<\/a> Ante Nazor, \u201eProf. Nazor u velikoj analizi za Narod.hr: Pogledajte \u0161to gimnazijalci u\u010de o Stepincu, Milki Planinc, a tek o Domovinskom ratu\u201c, Narod.hr, <\/em>6. prosinca 2023., Prof. Nazor za Narod.hr analizira ud\u017ebenik koji je MZO odobrio<\/a> (pristup 15.12.2023.).<\/p>\n\n\n\n [10]<\/a> Magdalena Bilki\u0107, \u201eU izdanju Profila Klett: Tko su, uz Hajdarovi\u0107a, autori i recenzenti ostalih ud\u017ebenika povijesti?\u201c [sve pogre\u0161ke u sklanjanju preuzete su iz izvornika, op. S.K.], Narod.hr, <\/em>13. prosinca 2023., U izdanju Profila Klett: Tko su, uz Hajdarovi\u0107a, autori i recenzenti ostalih ud\u017ebenika povijesti? \u2013 narod.hr<\/a> (pristup 15.12.2023.).<\/p>\n\n\n\n [11]<\/a> Dora Kr\u0161ul, \u201eNakon kampanje Marijane Petir i portala \u017deljke Marki\u0107, ministar povukao ud\u017ebenik iz povijesti za gimnazije\u201c, Telegram, <\/em>14. prosinca 2023., Nakon kampanje portala \u017deljke Marki\u0107, ministar povukao ud\u017ebenik iz povijesti | Telegram.hr<\/a> (pristup 15.12.2023.).<\/p>\n\n\n\n [12]<\/a> Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, Narodne novine<\/em> 27\/2019. Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (nn.hr)<\/a><\/p>\n\n\n\n [13]<\/a> Ivana Haramina, Kriti\u010dko mi\u0161ljenje u gimnazijskim ud\u017ebenicima povijesti za \u0161k. god. 2021.\/2022. <\/em>Diplomski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, srpanj 2023.<\/p>\n\n\n\n [14]<\/a> Radi se o neobjavljenoj analizi za izlaganje na me\u0111unarodnoj znanstvenoj konferenciji Jasenovac Past and Present: History and Memory of Institutionalised Destruction <\/em>koja je odr\u017eana od 15. do 17. prosinca 2021. godine. Jasenovac Past and Present: History and Memory of Institutionalised Destruction – Hugo Valentin-centrum – Uppsala universitet (uu.se)<\/a> (pristup 17. 12. 2023.)<\/p>\n\n\n\n [15]<\/a> Nikica Bari\u0107, Ivan Brigovi\u0107, Zavi\u0161a Ka\u010di\u0107, Ante Nazor, Mira Raci\u0107, Zrinka Raci\u0107, Povijest 8. Ud\u017ebenik iz povijesti za osmi razred osnovne \u0161kole, <\/em>1. izdanje, Alfa: Zagreb, 2021.<\/p>\n\n\n\n [16]<\/a> Ante Nazor, \u201eProf. Nazor u velikoj analizi za Narod.hr: Pogledajte \u0161to gimnazijalci u\u010de o Stepincu, Milki Planinc, a tek o Domovinskom ratu\u201c, Narod.hr, <\/em>6. prosinca 2023., Prof. Nazor za Narod.hr analizira ud\u017ebenik koji je MZO odobrio<\/a> (pristup 15. 12. 2023.)<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n