{"id":38436,"date":"2023-12-06T18:51:21","date_gmt":"2023-12-06T18:51:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38436"},"modified":"2023-12-06T18:51:21","modified_gmt":"2023-12-06T18:51:21","slug":"nina-burton-nova-gutenbergove-galaksije-erazmo-roterdamski-humanizam-i-medijska-revolucija-xvi-veka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38436","title":{"rendered":"Nina Burton, \u201eNOVA GUTENBERGOVE GALAKSIJE. Erazmo Roterdamski, humanizam i medijska revolucija XVI veka\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Prevod: Dorijan Hajdu<\/p>\n\n\n\n<p>Bibliografija, fotografije, indeks imena<\/p>\n\n\n\n<p>Broj strana: 210<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Ako se era \u0161tamparije zove Gutenbergova galaksija, onda je Erazmo Roterdamski njena nova. On nije samo prvi koji je pisao planski za \u0161tampu \u2013 osvetlio ju je za vi\u0161e generacija. A kako je obnovio knji\u017eevnost? Pa, tako \u0161to se vratio u istoriju! I \u0161ta je odande doneo? Pa, usmene strukture iz anti\u010dke esejistike i drame!<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Erazmo je jedan od najpoznatijih ljudi XVI veka. \u017diveo je u \u0161est zemalja, imao oko pet stotina dopisnika i bio je zaslu\u017ean za petinu svih knjiga u Evropi. Kraljevi i pape poku\u0161avali su da ga namame na svoje dvorove, a obo\u017eavaoci su podmi\u0107ivali njegove sluge kako bi ga videli dok spava, ili bi skupljali dogorele sve\u0107e s njegovog radnog stola\u2026<\/em><br>Nina Barton<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Gutenbergova \u0161tamparska tehnologija dovela je do medijske revolucije koja je promenila Evropu. Po\u010detkom XVI veka do\u0161lo je do ekspanzije knji\u017eevnosti, grafike i nauke, ali i biltena o katastrofama, pamfleta o turskim osvajanjima i militantnih verskih spisa.<br>\u0160vedska knji\u017eevnica Nina Barton pi\u0161e o Erazmu i njegovom vremenu tako da se ose\u0107ate kao da ste tik kraj njega kada upoznaje umetnike i intelektualce \u2013 Albrehta Direra, Hansa Holbajna, Paracelzusa, Tomasa Mora i Martina Lutera \u2013 kao i pape, careve, prosvetitelje i pobunjenike. Preko njega upoznajete \u010ditavu epohu humanizma i ranog protestantizma.<br>U \u010demu je bila Erazmova tajna? U svojim spisima je \u017evrljao autoportrete sa dvostrukim licima, a njegova sposobnost da sagleda dve strane svega izrodila je saglasje koje je prevazilazilo svaki fanatizam \u2013 san o Evropi bez granica, gde kultura i nauka uspostavljaju nove veze. Ali kada su verske bitke po\u010dele da potresaju svet, stekao je mo\u0107ne neprijatelje. Erazmo je pokazao kakvu ulogu knji\u017eevnost mo\u017ee da igra u dramati\u010dnom dobu koje ima mnogo sli\u010dnosti sa na\u0161im.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nina Barton<\/strong> (Nina Burton, r. 1946) je \u0161vedska knji\u017eevnica, poznata po svom jedinstvenom stilu u esejima gde kombinuje lirski izraz i bogata znanja iz prirodnih i humanisti\u010dkih nauka. Godine 2016. dobila je presti\u017enu nagradu August Prize za knjigu o Erazmu Nova Gutenbergove galaksije. Me\u0111u njena poznatija dela spadaju <em>Tanki zidovi \u017eivota. Intimni \u017eivot spoljnog sveta<\/em> (2020) i <em>Knjiga o rekama. Avanture kroz plime i oseke tri evropske reke<\/em> (2012). \u010clanica je \u0160vedske akademije nauka.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-karpos\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"TmeMjKNtEP\"><a href=\"http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/nova-gutenbergove-galaksije\/\">NOVA GUTENBERGOVE GALAKSIJE Erazmo Roterdamski, humanizam i medijska revolucija XVI vekaNina Barton<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#132;NOVA GUTENBERGOVE GALAKSIJE &lt;br&gt;Erazmo Roterdamski, humanizam i medijska revolucija XVI veka&lt;br&gt;Nina Barton&#147; \u2014 Karpos\" src=\"http:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/nova-gutenbergove-galaksije\/embed\/#?secret=TmeMjKNtEP\" data-secret=\"TmeMjKNtEP\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38437,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-38436","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Nova-Gutembergove-galaksije.jpg?fit=226%2C318&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":38436,"position":0},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54669","url_meta":{"origin":38436,"position":1},"title":"\u201eIstorija 20. veka\u201c (br. 1, 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za savremenu istoriju u Beogradu objavljen je broj 1 \u010dasopisa \"Istorija 20. veka\" za 2026. godinu. \u010casopis izlazi dva puta godi\u0161nje. Op\u0161irnije: https:\/\/istorija20veka.rs\/1-2026\/ Odjeci: https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/jugoistocna-evropa\/prvi-broj-casopisa-istorija-20-veka-za-2026-godinu","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/istorija-20-veka-broj-1-2026.jpg?fit=450%2C265&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":38436,"position":2},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":38436,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":38436,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":38436,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38436"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38436\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38438,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38436\/revisions\/38438"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}