{"id":38380,"date":"2023-12-01T22:25:29","date_gmt":"2023-12-01T22:25:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38380"},"modified":"2023-12-01T22:25:29","modified_gmt":"2023-12-01T22:25:29","slug":"ivan-colovic-na-putu-u-srpski-svet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38380","title":{"rendered":"Ivan \u010colovi\u0107, \u201eNa putu u srpski svet\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Biblioteka XX vek objavila je 2023. godine knjigu Ivana \u010colovi\u0107a \u201eNa putu u srpski svet&#8221; (Ogledi o politi\u010dkoj antropologiji, 5).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ivan \u010colovi\u0107 (Beograd, 1938) je politi\u010dki antropolog i pisac. Njegove najpoznatije knjige su: <em>Divlja knji\u017eevnost <\/em>(1985), <em>Bordel ratnika <\/em>(1993), <em>Politika simbola <\/em>(1997), <em>Balkan \u2013 teror kulture <\/em>(2008), <em>Rastanak s identitetom <\/em>(2014), <em>Smrt na Kosovu polju<\/em> (2016) i <em>Slike i prilike<\/em> (2018). Neke od ovih knjiga prevedene su na engleski, francuski, gr\u010dki, italijanski, makedonski, nema\u010dki, poljski i slovena\u010dki jezik. \u010colovi\u0107 je osniva\u010d i urednik (1971), a od 1989. godine i izdava\u010d serije knjiga Biblioteka XX vek. Dobio je nekoliko priznanja, me\u0111u kojim Herderovu nagradu (2000), Orden viteza Legije \u010dasti (2001), nagradu \u201eKonstantin Obradovi\u0107\u201c (2006), zvanje po\u010dasnog doktora Var\u0161avskog univerziteta (2010), nagradu \u201eVitez poziva\u201c (2010) \u00a0medalju \u201eKonstantin Jire\u010dek\u201c(2012). Za knjigu <em>Smrt na Kosovu polju<\/em> dobio je nagradu \u201cMirko Kova\u010d\u201d (2017), a za knjigu <em>Slike i prilike<\/em> nagradu DK Studentski grad za najbolje delo nefikcijske knji\u017eevnosti (2019).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz Predgovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga je peti nastavak serije koja je po\u010dela sa knjigom <em>Politika simbola<\/em> (1997). Ovde je re\u010d o doga\u0111ajima koji su u toku poslednje tri godine, od kraja 2020. do oktobra 2023. godine, privukli moju pa\u017enju i pobudili moju \u017eelju da ih komentari\u0161em. Kao u prethodnim knjigama ove serije, i ovde analiziram primere nacionalisti\u010dke politike u Srbiji i drugim postjugoslovenskim zemljama, najvi\u0161e one u kojima se politika javlja u prikrivenom obliku, kao kultura ili kao nauka ili kao religija. Samo relativno mali broj takvih primera. Mnogo vi\u0161e je onih koje sam konstatovao, koje sam arhivirao, u nekim slu\u010dajevima \u010dak smislio i naslov teksta koji \u0107u im posvetiti, ali na tome se moje bavljenje njima zavr\u0161ilo.<\/p>\n\n\n\n<p>To mi se doga\u0111alo i ranije, ali poslednjih godina sve vi\u0161e je za mene vrlo inspirativnih politi\u010dkih doga\u0111aja koje ne sti\u017eem da komentari\u0161em. Popustio sam i usporio, \u0161to je sasvim o\u010dekivano. Za razliku od mene, nacionalizam u Srbiji oja\u010dao je i ubrzao se, \u0161to je tako\u0111e o\u010dekivano. Intenzivirana je proizvodnja emocijama straha i mr\u017enje natopljenih slika \u017eivota Srba na Kosovu, u BiH, u Crnoj Gori, u Makedoniji i u Hrvatskoj. Sve \u010de\u0161\u0107e i sve otvorenije isti\u010du se zahtevi za kulturnim, politi\u010dkim i teritorijalnim ujedinjenjem \u201esrpskih zemalja\u201c, odnosno, \u201esrpskog sveta\u201c. Ubrzano je udaljavanje Srbije od Zapada i njeno pribli\u017eavanje Rusiji i Kini. Sve odlu\u010dnije i sve br\u017ee revidira se odnos prema narodnooslobodila\u010dkoj borbi u Drugom svetskom ratu i antifa\u0161izmu i srpska \u201edu\u0161a\u201c tra\u017ei se u rehabilitovanom \u010detni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Od svega toga u ovoj knjizi ima tek pone\u0161to. Ono \u0161to me ohrabruje da je ipak preporu\u010dim \u010ditaocu je pristup nacionalizmu, \u201e\u010ditanje\u201c nacionalizma koje ovde, kao i u drugim knjigama ove serije, primenjujem i demonstriram. Pa\u017enju usmeravam na diskretne, skoro neprimetne komponente nacionalisti\u010dkog diskursa, koje se \u010desto kriju u naizgled neupitnim i apoliti\u010dnim mislima i delima kulturne i crkvene elite. U skladu s tim, trudim se da se ne zadr\u017eavam vi\u0161e nego \u0161to je neophodno na onome \u0161to rade i pri\u010daju glavni likovi politi\u010dkog pozori\u0161ta, koji su stalno na stejd\u017eu, nego da se pozabavim i nosiocima sporednih uloga, \u010diji se doprinos opstanku ovog pozori\u0161ta uglavnom potcenjuje. Zato ovde \u010ditaoca upoznajem i sa profesorkom koja povezuje nastavu engleskog jezika i veronauke, sa funkcionerkom jedne male stranke koja nacionalno nepodobne ud\u017ebenike baca u \u0111ubre, sa lekarom, nekada\u0161njim saradnikom mafije, koji danas pravi spomenike srpskih srednjovekovnih vladara, sa mafija\u0161em koji glumi profesora u jednoj osnovnoj \u0161koli, sa ratnim zlo\u010dincem koji to isto radi u drugoj osnovnoj \u0161koli, sa kondicionim trenerom koji je osnovao udru\u017eenje za promociju nacionalne inteligencije, i sa drugim saradnicima kulturne i politi\u010dke elite u zahuktalom poslu obnove i izgradnje srpskog nacionalizma. Verujem da se tako sti\u017ee do slike na kojoj se vidi od \u010dega se i kako ovaj nacionalizam svakodnevno i na svakom mestu pravi, slike umnogome razli\u010dite od uobi\u010dajene predstave o nacionalizmu kao stabilnom, bogu i ljudima dragom sistemu vlasti, koji, za razliku od drugih \u201eideolo\u0161kih\u201c politi\u010dkih sistema, postoji na takore\u0107i prirodan na\u010din. U poststrukturalisti\u010dkoj teoriji diskursa to se zove dekonstrukcija. Ja radije ka\u017eem \u2013 ironija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Sa\u00addr\u00ad\u017eaj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predgovor<br>Antipoliti\u010dka demokratija u Crnoj Gori<br>Vu\u010di\u0107 na krstu<br>Argumentum ad pornographiam<br>Veronauka na \u010dasu engleskog<br>Vrpca<br>Ud\u017ebenike u \u0111ubre!<br>Justinovac na I.<br>Za\u0161titimo i politiku!<br>Fa\u0161izam kao identitarizam<br>Majstor nadgradnje<br>Vidovdani dr Stajkovca<br>Sa kosovske osmatra\u010dnice<br>Kako je Novak \u0110okovi\u0107 postao Srbenda<br>Na putu u srpski svet<br>Za ratni zlo\u010din dovoljan je nacionalizam<br>Mir, stabilnost, Koraks<br>Cipele premijerke Brnabi\u0107<br>Ustali protiv Milo\u0161evi\u0107a, jer ga nisu razumeli<br>\u201eKad se vojska na Kosovo vrati\u201c<br>Ustaj inteligencijo, otad\u017ebina zove<br>Gde ti je bila pamet, Kristijane?<br>Bi\u0107a \u010dopora u \u0161oku<br>Bitka za Tvrtka<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-biblioteka-xx-vek\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"h9432qoMo3\"><a href=\"http:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/colovic-ivan-na-putu-u-srpski-svet\/\">\u010colovi\u0107, Ivan \u2013 Na putu u srpski svet<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;\u010colovi\u0107, Ivan \u2013 Na putu u srpski svet&#8221; &#8212; Biblioteka XX vek\" src=\"http:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/colovic-ivan-na-putu-u-srpski-svet\/embed\/#?secret=h9432qoMo3\" data-secret=\"h9432qoMo3\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/na-putu-u-srpski-svet-2\/\">https:\/\/pescanik.net\/na-putu-u-srpski-svet-2\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38381,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-38380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Ivan-Colovic.jpg?fit=641%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":38380,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":38380,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":38380,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":38380,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":38380,"position":4},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":38380,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38380"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38382,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38380\/revisions\/38382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}