{"id":38380,"date":"2023-12-01T22:25:29","date_gmt":"2023-12-01T22:25:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38380"},"modified":"2023-12-01T22:25:29","modified_gmt":"2023-12-01T22:25:29","slug":"ivan-colovic-na-putu-u-srpski-svet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38380","title":{"rendered":"Ivan \u010colovi\u0107, \u201eNa putu u srpski svet\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Biblioteka XX vek objavila je 2023. godine knjigu Ivana \u010colovi\u0107a \u201eNa putu u srpski svet&#8221; (Ogledi o politi\u010dkoj antropologiji, 5).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Ivan \u010colovi\u0107 (Beograd, 1938) je politi\u010dki antropolog i pisac. Njegove najpoznatije knjige su: <em>Divlja knji\u017eevnost <\/em>(1985), <em>Bordel ratnika <\/em>(1993), <em>Politika simbola <\/em>(1997), <em>Balkan \u2013 teror kulture <\/em>(2008), <em>Rastanak s identitetom <\/em>(2014), <em>Smrt na Kosovu polju<\/em> (2016) i <em>Slike i prilike<\/em> (2018). Neke od ovih knjiga prevedene su na engleski, francuski, gr\u010dki, italijanski, makedonski, nema\u010dki, poljski i slovena\u010dki jezik. \u010colovi\u0107 je osniva\u010d i urednik (1971), a od 1989. godine i izdava\u010d serije knjiga Biblioteka XX vek. Dobio je nekoliko priznanja, me\u0111u kojim Herderovu nagradu (2000), Orden viteza Legije \u010dasti (2001), nagradu \u201eKonstantin Obradovi\u0107\u201c (2006), zvanje po\u010dasnog doktora Var\u0161avskog univerziteta (2010), nagradu \u201eVitez poziva\u201c (2010) \u00a0medalju \u201eKonstantin Jire\u010dek\u201c(2012). Za knjigu <em>Smrt na Kosovu polju<\/em> dobio je nagradu \u201cMirko Kova\u010d\u201d (2017), a za knjigu <em>Slike i prilike<\/em> nagradu DK Studentski grad za najbolje delo nefikcijske knji\u017eevnosti (2019).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz Predgovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga je peti nastavak serije koja je po\u010dela sa knjigom <em>Politika simbola<\/em> (1997). Ovde je re\u010d o doga\u0111ajima koji su u toku poslednje tri godine, od kraja 2020. do oktobra 2023. godine, privukli moju pa\u017enju i pobudili moju \u017eelju da ih komentari\u0161em. Kao u prethodnim knjigama ove serije, i ovde analiziram primere nacionalisti\u010dke politike u Srbiji i drugim postjugoslovenskim zemljama, najvi\u0161e one u kojima se politika javlja u prikrivenom obliku, kao kultura ili kao nauka ili kao religija. Samo relativno mali broj takvih primera. Mnogo vi\u0161e je onih koje sam konstatovao, koje sam arhivirao, u nekim slu\u010dajevima \u010dak smislio i naslov teksta koji \u0107u im posvetiti, ali na tome se moje bavljenje njima zavr\u0161ilo.<\/p>\n\n\n\n<p>To mi se doga\u0111alo i ranije, ali poslednjih godina sve vi\u0161e je za mene vrlo inspirativnih politi\u010dkih doga\u0111aja koje ne sti\u017eem da komentari\u0161em. Popustio sam i usporio, \u0161to je sasvim o\u010dekivano. Za razliku od mene, nacionalizam u Srbiji oja\u010dao je i ubrzao se, \u0161to je tako\u0111e o\u010dekivano. Intenzivirana je proizvodnja emocijama straha i mr\u017enje natopljenih slika \u017eivota Srba na Kosovu, u BiH, u Crnoj Gori, u Makedoniji i u Hrvatskoj. Sve \u010de\u0161\u0107e i sve otvorenije isti\u010du se zahtevi za kulturnim, politi\u010dkim i teritorijalnim ujedinjenjem \u201esrpskih zemalja\u201c, odnosno, \u201esrpskog sveta\u201c. Ubrzano je udaljavanje Srbije od Zapada i njeno pribli\u017eavanje Rusiji i Kini. Sve odlu\u010dnije i sve br\u017ee revidira se odnos prema narodnooslobodila\u010dkoj borbi u Drugom svetskom ratu i antifa\u0161izmu i srpska \u201edu\u0161a\u201c tra\u017ei se u rehabilitovanom \u010detni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Od svega toga u ovoj knjizi ima tek pone\u0161to. Ono \u0161to me ohrabruje da je ipak preporu\u010dim \u010ditaocu je pristup nacionalizmu, \u201e\u010ditanje\u201c nacionalizma koje ovde, kao i u drugim knjigama ove serije, primenjujem i demonstriram. Pa\u017enju usmeravam na diskretne, skoro neprimetne komponente nacionalisti\u010dkog diskursa, koje se \u010desto kriju u naizgled neupitnim i apoliti\u010dnim mislima i delima kulturne i crkvene elite. U skladu s tim, trudim se da se ne zadr\u017eavam vi\u0161e nego \u0161to je neophodno na onome \u0161to rade i pri\u010daju glavni likovi politi\u010dkog pozori\u0161ta, koji su stalno na stejd\u017eu, nego da se pozabavim i nosiocima sporednih uloga, \u010diji se doprinos opstanku ovog pozori\u0161ta uglavnom potcenjuje. Zato ovde \u010ditaoca upoznajem i sa profesorkom koja povezuje nastavu engleskog jezika i veronauke, sa funkcionerkom jedne male stranke koja nacionalno nepodobne ud\u017ebenike baca u \u0111ubre, sa lekarom, nekada\u0161njim saradnikom mafije, koji danas pravi spomenike srpskih srednjovekovnih vladara, sa mafija\u0161em koji glumi profesora u jednoj osnovnoj \u0161koli, sa ratnim zlo\u010dincem koji to isto radi u drugoj osnovnoj \u0161koli, sa kondicionim trenerom koji je osnovao udru\u017eenje za promociju nacionalne inteligencije, i sa drugim saradnicima kulturne i politi\u010dke elite u zahuktalom poslu obnove i izgradnje srpskog nacionalizma. Verujem da se tako sti\u017ee do slike na kojoj se vidi od \u010dega se i kako ovaj nacionalizam svakodnevno i na svakom mestu pravi, slike umnogome razli\u010dite od uobi\u010dajene predstave o nacionalizmu kao stabilnom, bogu i ljudima dragom sistemu vlasti, koji, za razliku od drugih \u201eideolo\u0161kih\u201c politi\u010dkih sistema, postoji na takore\u0107i prirodan na\u010din. U poststrukturalisti\u010dkoj teoriji diskursa to se zove dekonstrukcija. Ja radije ka\u017eem \u2013 ironija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Sa\u00addr\u00ad\u017eaj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predgovor<br>Antipoliti\u010dka demokratija u Crnoj Gori<br>Vu\u010di\u0107 na krstu<br>Argumentum ad pornographiam<br>Veronauka na \u010dasu engleskog<br>Vrpca<br>Ud\u017ebenike u \u0111ubre!<br>Justinovac na I.<br>Za\u0161titimo i politiku!<br>Fa\u0161izam kao identitarizam<br>Majstor nadgradnje<br>Vidovdani dr Stajkovca<br>Sa kosovske osmatra\u010dnice<br>Kako je Novak \u0110okovi\u0107 postao Srbenda<br>Na putu u srpski svet<br>Za ratni zlo\u010din dovoljan je nacionalizam<br>Mir, stabilnost, Koraks<br>Cipele premijerke Brnabi\u0107<br>Ustali protiv Milo\u0161evi\u0107a, jer ga nisu razumeli<br>\u201eKad se vojska na Kosovo vrati\u201c<br>Ustaj inteligencijo, otad\u017ebina zove<br>Gde ti je bila pamet, Kristijane?<br>Bi\u0107a \u010dopora u \u0161oku<br>Bitka za Tvrtka<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-biblioteka-xx-vek\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"h9432qoMo3\"><a href=\"http:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/colovic-ivan-na-putu-u-srpski-svet\/\">\u010colovi\u0107, Ivan \u2013 Na putu u srpski svet<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;\u010colovi\u0107, Ivan \u2013 Na putu u srpski svet&#8221; &#8212; Biblioteka XX vek\" src=\"http:\/\/www.bibliotekaxxvek.com\/colovic-ivan-na-putu-u-srpski-svet\/embed\/#?secret=h9432qoMo3\" data-secret=\"h9432qoMo3\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/na-putu-u-srpski-svet-2\/\">https:\/\/pescanik.net\/na-putu-u-srpski-svet-2\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38381,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-38380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Ivan-Colovic.jpg?fit=641%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":38380,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":38380,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":38380,"position":2},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":38380,"position":3},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":38380,"position":4},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":38380,"position":5},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38380"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38382,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38380\/revisions\/38382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}