Gosti: Jerko Bakotin, Tomislav Brlek, Anera Ryznar<\/p>\n\n\n\n
Urednica i voditeljica: \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107<\/p>\n\n\n\n
Petak, 01.12.2023.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detak doga\u0111anja: 20:00<\/p>\n\n\n\n
Gradska knji\u017enica, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Na Knji\u017eevnom petku koji nosi radni naslov \u201eKnji\u017eevnost i rat\u201c gostovat \u0107e Anera Ryznar<\/strong>, profesorica na Katedri za stilistiku, Tomislav Brlek<\/strong>, profesor na Katedri za op\u0107u povijest knji\u017eevnosti, oboje s Filozofskog fakulteta, te Jerko Bakotin<\/strong>, novinar i publicist. Razgovor, koji \u0107e moderirati \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107<\/strong>, bit \u0107e posve\u0107en knji\u017eevnosti koja se pi\u0161e u ratu i o ratu. Jerko Bakotin<\/strong> (Split, 1984.) diplomirao je sociologiju i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2020. radi u samostalnom srpskom tjedniku Novosti. Bavi se temama kao \u0161to su suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i naslije\u0111e ratova, migracije, progresivni politi\u010dki pokreti u regiji te regionalna i globalna geopolitika. Sura\u0111ivao je s brojnim hrvatskim i regionalnim te ponekim njema\u010dkim i europskim medijima i knji\u017eevnim \u010dasopisima; pisao reporta\u017ee i putopise, za Tre\u0107i program hrvatskog radija snimao radijske dokumentarce iz vi\u0161e azijskih, afri\u010dkih, latinoameri\u010dkih i europskih zemalja. Izdao knjigu putopisa i knji\u017eevnih reporta\u017ea Bratstva i ubojstva, gaj\u0111in<\/em> (Algoritam, 2015.). Autor, s Nikolom Kupre\u0161aninom, \u010detverodjelne povijesno-dokumentarne TV-serije Kurdi <\/em>(Restart, 2019.). (Su)dobitnik vi\u0161e hrvatskih i stranih novinarskih nagrada za pisano, radijsko i istra\u017eiva\u010dko novinarstvo.\u00a0 Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n
Govorit \u0107emo o knji\u017eevnosti koja rat zaziva, slavi i na rat poti\u010de. Prisjetit \u0107emo se va\u017enih doma\u0107ih i stranih autora koji su u svojim djelima prikazivali ratne u\u017ease i tra\u017eiti odgovor na pitanje je li knji\u017eevnost ikada ijedan rat sprije\u010dila ili zaustavila. Posebnu pa\u017enju posvetit \u0107emo knji\u017eevnosti koja govori o dezerterima, tim najve\u0107im junacima svih ratova, koji jo\u0161 uvijek \u010dekaju svoj spomenik. (\u0110. \u010c.)<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
Tomislav Brlek<\/strong> (Zagreb, 1971.)\u00a0diplomirao je engleski jezik i knji\u017eevnost te \u0161panjolski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao\u00a0i doktorirao teoriju i povijest knji\u017eevnosti.\u00a0U me\u0111unarodnim i doma\u0107im stru\u010dnim \u010dasopisima objavio vi\u0161e radova s podru\u010dja povijesti i teorije knji\u017eevnosti. \u010clan je Hrvatskog dru\u0161tva filmskih kriti\u010dara, Dru\u0161tva knji\u017eevnih prevodilaca te predsjednik Hrvatskog semioti\u010dkog dru\u0161tva, urednik\u00a0ilustriranog \u010dasopisa za umjetnost i kulturu 15 dana. Autor je knjiga Lekcije: studije o modernoj knji\u017eevnosti<\/em> (\u0160kolska knjiga, 2015) i Tvrdi tekst: uvid i nevid moderne hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (Fraktura, 2020).
Anera Ryznar <\/strong>(Zagreb,\u00a01982.) na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zavr\u0161ila je studij kroatistike i anglistike kao i poslijediplomski doktorski studij knji\u017eevnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma, gdje je i doktorirala. Radi kao docentica na Katedri za stilistiku te na projektima Figure i diskurzi i Stilisti\u010dki repozitorij (vodstvo prof. dr. sc. Kre\u0161imir Bagi\u0107). Podru\u010dja interesa su joj teorija stila, diskurzna stilistika, suvremena hrvatska proza te publicisti\u010dki i javni diskurz.\u00a0Uredila je zbornik \u010ditanja hrvatske proze Vila-kiklop-kauboj<\/em> (Zagreba\u010dka slavisti\u010dka \u0161kola, 2012), zbornik Svijet stila, stanja stilistike<\/em> (2015), suuredila knjigu Jezik in fabula: pisci o jeziku i stilu<\/em> (2017). Prevodi s engleskog jezika. Objavila je knjigu Suvremeni roman u raljama \u017eivota: studija o interdiskurzivnosti<\/em> (Disput, 2017). Urednica je na portalu stilistika.org.
\u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107<\/strong> (Livno, 1975.) zavr\u0161ila je studij polonistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je i magistrirala i doktorirala, te gdje radi kao izvanredna profesorica na Katedri za poljski jezik i knji\u017eevnost. Izvodi kolegije iz poljske knji\u017eevnosti, prevo\u0111enja i teorije knji\u017eevnosti. Pi\u0161e stru\u010dne i znanstvene radove o poljskoj knji\u017eevnosti i prevodi s poljskoga jezika. Autorica je znanstvene studije o poljskoj poeziji Tri lica autora: Mitosz, R\u00f3\u017cewicz i Herbert<\/em> (2020.) te proznih knjiga Fafarikul <\/em>(2020.) i Novi kraj<\/em> (2022.).<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n