21.11.2023 – 10.03.2024 \/ Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba \u0160um 84\/94\/24 predstavlja susret kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja iz Podgorice sa zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb fokusiraju\u0107i se na razdoblje izme\u0111u 1984. i 1994. godine, tj. na desetlje\u0107e postojanja Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito u Titogradu.<\/p>\n\n\n\n
Susret odabranih radova iz zbirki Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i MSU Zagreb postavlja u dijalog razli\u010dite vizije umjetnosti i budu\u0107nosti koje su paralelno postojale i razvijale se potkraj postojanja Jugoslavije pri tome uglavnom ostaju\u0107i nedovr\u0161ene. Vrijednosti vizija nisu se prelile u \u0161iru dru\u0161tvenu memoriju, ve\u0107 su prepu\u0161tene fermentiranju u otkrivenim i neotkrivenim arhivima i muzejskim kolekcijama. Suprotstavljaju\u0107i odabrane radove s arhivskim zapisima i fikcijom (obuhvatit \u0107e ih tekstualne interferencije<\/em> pisca Luke Bekavca), izlo\u017eba postaje prostor za imaginiranje nekih mogu\u0107ih ishoda i historija prekinutih procesa. Time se otvara sfera doticaja, preklapanja i susreta koji mogu proizvesti neke druga\u010dije pozicije gledanja, reaktualizaciju odnosa i obnovu komunikacija.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba \u0160um 84\/94\/24<\/em> nastala je u suradnji s Laboratorijom kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, projektom MSUCG zapo\u010detim 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito nastajala je potkraj razdoblja Hladnog rata da bi \u0161irila ideje nesvrstanosti, antikolonijalizma i razvijanja novog me\u0111unarodnog poretka baziranog na ideji transnacionalne solidarnosti.<\/p>\n\n\n\n Ideja o osnivanju Galerije nesvrstanih postojala je jo\u0161 1973., ali se realizacija oduljila. Mnogi pojedinci i kolektivi u lokalnim samoupravnim poduze\u0107ima, gradskim, republi\u010dkim i saveznim strukturama vlasti, kao i cijela mre\u017ea pokreta Nesvrstanih, anga\u017eirali su se na pokretanju Galerije\u00a0\u00a0koja je otvorena na Dan nesvrstanih, 1. rujna 1984.<\/p>\n\n\n\n Galerija je tada bila smje\u0161tena u Dvorski kompleks na Kru\u0161evcu, u Titogradu, koji je bio prilago\u0111en za potrebe njenog rada. Neki prostori su adaptirani u ateljee i rezidencijalne boravke, pa je Galerija ugostila tridesetak umjetnika iz nesvrstanih i zemalja u razvoju, koji su ostavili svoja djela u kolekciji, a neka su postavljena i u javni prostor (skulptura Porodica<\/em> Bernarda Matemera). Tako je donacijama nastala zbirka od 800 umjetni\u010dkih djela iz 56 nesvrstanih zemalja i zemalja u razvoju. Galeriju su darivale vlade nesvrstanih dr\u017eava, kulturne institucije, visoki dr\u017eavnici, kao i sami umjetnici. U tih desetak godina, Galerija je postala jedno od najfrekventnijih prostora u gradu. Vi\u0161e od sto tisu\u0107a posjetitelja zabilje\u017eeno je u danima proslavljanja prve godi\u0161njice rada.<\/p>\n\n\n\n Ta je jedinstvena kulturna ustanova funkcionirala zahvaljuju\u0107i mre\u017ei kulturne diplomacije i razmjena raznih vrsta: organiziranje izlo\u017ebi u zemlji i inozemstvu, rezidencijalni boravci umjetnika, festivali i drugi multimedijalni sadr\u017eaji. Usto, bila su odr\u017eana dva me\u0111unarodna stru\u010dna simpozija Umjetnost i razvoj<\/em> 1985. te Galerijska i muzejska razmjena i saradnja nesvrstanih zemalja i zemalja u razvoju<\/em> 1988. godine. Postojali su i natje\u010daji za dokumentarne TV filmove o umjetnosti i kulturi. Mnoge aktivnosti Galerije podr\u017eavao je i UNESCO.<\/p>\n\n\n\n Nakon raspada Jugoslavije, Galerija je 1991. smanjila aktivnosti, da bi slu\u017ebeno bila uga\u0161ena 1995. godine. Potom je osnovan Centar savremene umjetnosti Crne Gore, danas Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, koji \u010duva njezinu cjelokupnu ostav\u0161tinu. Usprkos godinama nepovoljnih okolnosti, kustoski tim i dalje je radio na o\u010duvanju i za\u0161titi radova, prate\u0107e dokumentacije i arhiva.<\/p>\n\n\n\n Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Projekt \u201eLaboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja\u201c u okviru Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore zapo\u010dinje 2022., a vodi ga tim kustosica i restauratorica: Anita \u0106ulafi\u0107, Marina \u010celebi\u0107, Nada Bakovi\u0107 i Natalija Vujo\u0161evi\u0107. Namjera mu je kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja ponuditi istra\u017eiva\u010dima, povjesni\u010darima, arhivistima, ali i prikazivati je u umjetni\u010dkim i edukativnim programima. Kontinuiranim aktivnostima daje se prilog povijesti i obnavljanju me\u0111unarodnih komunikacija i razmjena aktivnosti koje je kolekcija njegovala.<\/p>\n\n\n\n Do sada je projekt ostvario brojne suradnje s umjetnicima, kustosima i istra\u017eiva\u010dima, te sudjelovao na internacionalnim izlo\u017ebama i skupovima: Na \u010dijoj i strani? Za nesvrstane dekolonijalne konstelacije<\/em> (Akto, Skoplje, 2022.); Kolekcije solidarne budu\u0107nosti<\/em> (u suradnji s Koro\u0161kom galerijom<\/em> likovnih umetnosti, Slovenj Gradec, 2022\/23.); Vje\u017ebe u kolekciji<\/em> (MG+MSUM, Ljubljana, 2023.); Konstelacije vi\u0161estrukih \u017eelja<\/em> (Mosaic Rooms, London, 2023.). Kolekciju je posjetilo vi\u0161e od dvadeset istra\u017eiva\u010da, kustosa i umjetnika. Ostvarena su brojna predavanja i izlo\u017ebe kao: Kolekcija kao konstelacija<\/em>, u suradnji s Bojanom Pi\u0161kur 2022.; U ritmi\u010dkom afinitetu<\/em>, u suradnji s Jasminom Cibic 2002.; Mo\u017eemo li da poku\u0161amo ponovo? Savremena umjetnost Bolivije<\/em>, u suradnji s Vjerom Borozan 2022\/23.; Duhovna dekolonizacija<\/em>, u suradnji s Anom Hoffner ex-Prvulovic*.<\/p>\n\n\n\n Njegovi esejisti\u010dko-fikcionalni tekstovi, koje nazvao tekstualne interferencije, nastali u sklopu projekta \u0160um 84\/94\/24<\/em>, ukazuju na mogu\u0107nosti novog promatranja povijesnih procesa koji su ostali nezavr\u0161eni, a u podijeljenom svijetu postaju ponovno aktualni kao u doba Hladnog rata.<\/p>\n\n\n\n
Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Luka Bekavac<\/strong> (Osijek, 1976.) objavio je romane Drenje<\/em> (2011.), Viljevo<\/em> (2013.), Policijski sat: slutnje, uspomene<\/em> (2015.) i Urania<\/em> (2022.), zbirku pri\u010da Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku: studije, ru\u0161evine<\/em> (2017.) te teorijsku studiju Prema singularnosti: Derrida i knji\u017eevni tekst<\/em> (2015.). Radi na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Na izlo\u017ebi \u0160um 84\/94\/24 predstavljeni su radovi umjetnika: Nikolas Mukomberanwa, Vesna Popr\u017ean, Saleh Reda, Vlasta Delimar, Fathma Araragi, Mladen Stilinovi\u0107, Nepoznati autor iz Kenije, Bojana \u0160vertasek, Brana D\u017eoki\u0107 – Borojevi\u0107, Lujo Vodopivec, Zuzana Chalupova, Sven Stilinovi\u0107, Miodrag Dado \u0110uri\u0107, Branka Uzur, Hambis Tsangaris, Breda Beban, Nepoznati autor iz Palestine, Lojze Logar, Harryr, Dalibor Martinis, Nepoznati autor iz Indonezije, Branko i Julija Ru\u017ei\u0107, Ines Cordova de Imana, Joseph Beuys, Elba Jimenez, Nancy Slight, Milisav Mio Vesovi\u0107, Ivan Posavec, Omar Carreno, Vlado Martek, Antun Motika, Ratko Petri\u0107.<\/p>\n\n\n\n