{"id":38219,"date":"2023-11-21T22:51:41","date_gmt":"2023-11-21T22:51:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38219"},"modified":"2023-11-21T22:51:41","modified_gmt":"2023-11-21T22:51:41","slug":"radionica-i-izlozba-130-godina-parciceva-misala-1893-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38219","title":{"rendered":"Radionica i izlo\u017eba \u201c130 godina Par\u010di\u0107eva misala (1893.\u20132023.)\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U srijedu, 22. studenoga 2023., odr\u017eat \u0107e se popularno-znanstveno doga\u0111anje u okviru projekta popularizacije znanosti FUZ&amp;JA Filozofskog fakulteta u Osijeku, naslovljeno&nbsp;<em>130 godina Par\u010di\u0107eva misala (1893.\u20132023.)<\/em>, u kojem \u0107e sudjelovati doc. dr. sc. Silvija \u0106urak i doc. dr. sc. Vera Bla\u017eevi\u0107 Krezi\u0107 s Odsjeka za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, potom fra Mirko Mi\u0161kovi\u0107, doktorand poslijediplomskoga sveu\u010dili\u0161nog studija Jezikoslovlje, i studenti prve godine sveu\u010dili\u0161noga prijediplomskog studija Hrvatski jezik i knji\u017eevnost pri Filozofskom fakultetu u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n<p>Aktivnost \u0107e se odr\u017eati u u\u010dionici 40 na Filozofskom fakultetu u Osijeku (Lorenza J\u00e4gera 9) s po\u010detkom u 16 sati te je otvorena za javnost.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O RADIONICI I IZLO\u017dBI:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Aktivnost naslovljena&nbsp;<em>130 godina Par\u010di\u0107eva misala (1893.\u20132023.)<\/em>&nbsp;osmi\u0161ljena je s ciljem obilje\u017eavanja zna\u010dajne \u2013 130. \u2013 obljetnice knjige koja je odredila noviju povijest hrvatskoga glagolizma. Objelodanjivanje te liturgijske knjige \u2013&nbsp;<em>Rimskoga misala slavenskim jezikom<\/em>&nbsp;(<sup>1<\/sup>1893.) uglatim glagoljskim pismom i varijetetom koji se naziva hrvatskim novocrkvenoslavenskim jezikom \u2013 onodobna je znanstvena i kulturna javnost odmah imenovala znamenitim doga\u0111ajem, krunom obnoviteljskih \u0107irilometodskih nastojanja i trijumfom slavenske filologije. Jo\u0161 otkako je 28. rujna 1868. hrvatski jezikoslovac i franjevac tre\u0107oredac glagolja\u0161 Dragutin Antun Par\u010di\u0107 pridru\u017een Odboru za izradbu glagoljskih liturgijskih knjiga, koji je osnovao \u0111akova\u010dki biskup Josip Juraj Strossmayer, bilje\u017ei se njegov izuzetan doprinos sastavljanju i otiskivanju te temeljne liturgijske knjige, kojom se (staro)slavenski obredni jezik, izra\u017een glagoljskim pismom, imao revitalizirati i pro\u0161iriti diljem hrvatskoga nacionalnog teritorija, ali i u \u0161irim (ju\u017eno)slavenskim okvirima. Kulturna javnost stoga, jo\u0161 od kritike&nbsp;<em>Misala<\/em>&nbsp;koju je 1894. sro\u010dio i objavio Vatroslav Jagi\u0107, tu knjigu naziva&nbsp;<em>Par\u010di\u0107evom<\/em>, a njezin se 130. ro\u0111endan pokazuje kao zahvalan trenutak za&nbsp; \u2013 nekomu prvi, a nekomu ponovljeni \u2013 susret s hrvatskim novocrkvenoslavenskim jezikom i glagoljskim pismom, i to putem radionice koja izdvaja slikovne kodove&nbsp;<em>Par\u010di\u0107eva misala<\/em>, a donosi i tekstualne uzorke namijenjene&nbsp;<em>preslovljavanju<\/em>&nbsp;glagoljskoga pisma na latinicu. K tomu bit \u0107e izlo\u017eeni ulomci Par\u010di\u0107eve korespondencije s ve\u0107 spomenutim slavisti\u010dkim autoritetom Vatroslavom Jagi\u0107em, koji se \u010duvaju u arhivu samostana sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, ina\u010de sredi\u0161tu Provincije franjevaca tre\u0107oredaca glagolja\u0161a. Najzad, ozvu\u010dit \u0107e se i dijelovi Par\u010di\u0107eve glasovite rasprave&nbsp;<em>Za obstanak glagoljice<\/em>&nbsp;(1882.) kojom se problematizira va\u017enost hrvatskostaroslavenske liturgije, uop\u0107e \u0107irilometodske ba\u0161tine u konstrukciji na\u0161ega kulturnog i nacionalnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O IZVODITELJIMA AKTIVNOSTI:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Silvija \u0106urak<\/strong>&nbsp;radi kao docentica na Odsjeku za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a od 2023. godine obna\u0161a du\u017enost odsje\u010dne pro\u010delnice. Na kolegijima&nbsp;<em>Povijest hrvatskog gramati\u010dkog sustava, Povijest hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika, Povijest hrvatskoga jezika 1, Povijest hrvatskoga jezika 2, Hrvatska narje\u010dja&nbsp;<\/em>te&nbsp;<em>Hrvatska dijalektologija<\/em>&nbsp;izvodi nastavu jo\u0161 od 2006. godine. Znanstvenim je zanimanjem usmjerena prema hrvatskoj jezi\u010dnoj povijesti i hrvatskoj dijalektologiji, osobito prema pitanjima slavonskoga dijalekta u odnosu na ostala narje\u010dja hrvatskoga jezika. Od 2014. godine \u010dlanica je uredni\u0161tva Kroatisti\u010dke biblioteke Filozofskog fakulteta Kolo Zrcalo pro\u0161losti, a od 2023. godine i urednica spomenute biblioteke.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vera Bla\u017eevi\u0107 Krezi\u0107<\/strong>&nbsp;docentica je na Odsjeku za hrvatski jezik i knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Od 2010. godine sudjeluje u realizaciji nastave na obveznim i izbornim jezi\u010dnopovijesnim kolegijima (<em>Staroslavenski jezik, Povijest hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika, Slavenska pisma<\/em>&nbsp;itd.). U sredi\u0161tu njezina znanstvenoga zanimanja nalazi se liturgijski i knji\u017eevni jezik novije povijesti hrvatskoga glagolizma, prakti\u010dno od 16. do 20. stolje\u0107a. S mentoricom prof. dr. sc. Milicom Luki\u0107 i samostalno objavila je nekoliko znanstvenih monografija i nastavnih priru\u010dnika, tj. visoko\u0161kolskih ud\u017ebenika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mirko Mi\u0161kovi\u0107<\/strong>, sve\u0107enik i redovnik Provincije franjevaca tre\u0107oredaca glagolja\u0161a. Srednjo\u0161kolsko obrazovanje zavr\u0161io je u nadbiskupijskim klasi\u010dnim gimnazijama s pravom javnosti u Zagrebu i Splitu, a Filozofsko-teolo\u0161ki studij na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Godine 2023. zapo\u010deo je poslijediplomski sveu\u010dili\u0161ni studij Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Trenutno obna\u0161a slu\u017ebu vikara \u017dupe i samostana sv. Josipa Radnika u Beli\u0161\u0107u. \u010clan je Provincijskoga povjerenstva za kulturnu ba\u0161tinu franjevaca tre\u0107oredaca glagolja\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-filozofski-fakultet-osijek\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"VLmzYfSGNw\"><a href=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/radionica-i-izlozba-130-godina-parciceva-misala-1893-2023-2\/\">Radionica i izlo\u017eba \u201c130 godina Par\u010di\u0107eva misala (1893.\u20132023.)\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Radionica i izlo\u017eba \u201c130 godina Par\u010di\u0107eva misala (1893.\u20132023.)\u201d&#8221; &#8212; Filozofski fakultet Osijek\" src=\"https:\/\/www.ffos.unios.hr\/radionica-i-izlozba-130-godina-parciceva-misala-1893-2023-2\/embed\/#?secret=GaAKy0v8rb#?secret=VLmzYfSGNw\" data-secret=\"VLmzYfSGNw\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38220,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-38219","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/FUZIJA-poster.png?fit=1536%2C1086&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38219"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38219\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38221,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38219\/revisions\/38221"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}