{"id":38025,"date":"2023-11-10T23:29:06","date_gmt":"2023-11-10T23:29:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=38025"},"modified":"2023-11-10T23:29:06","modified_gmt":"2023-11-10T23:29:06","slug":"ulrich-alexander-boschwitz-putnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38025","title":{"rendered":"Ulrich Alexander Boschwitz, \u201ePutnik\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Otto Silbermann, glavni junak romana <em>Putnik<\/em>, imu\u0107an je berlinski trgovac \u017eidovskog podrijetla. Borio se u Prvome svjetskom ratu i odlikovan je \u017deljeznim kri\u017eem, a prije nacisti\u010dkog preuzimanja vlasti bio je cijenjeni pripadnik berlinske bur\u017eoazije.<br>Jedne ve\u010deri nakon antisemitskog pogroma u Kristalnoj no\u0107i u studenome 1938., dok su mu nacisti pred vratima, Silbermann ostavlja suprugu arijku i bje\u017ei iz svog doma te, u nadi da \u0107e na slobodi do\u010dekati jutro, sjeda na vlak. Suo\u010den sa sumornom stvarno\u0161\u0107u i nevoljama koje slijede, besciljno putuje vlakovima po Njema\u010dkoj, trude\u0107i se ne upadati u o\u010di i nekako pobje\u0107i iz Reicha. Nakon toga \u017eivotnog brodoloma Silbermann susre\u0107e brojne pojedince, \u0161iroku paletu arhetipova njema\u010dkog dru\u0161tva, od kojih su neki, poput njega, izop\u0107enici nacisti\u010dkog re\u017eima, dok drugi tu ideologiju objeru\u010dke prihva\u0107aju. Odbijaju\u0107i prihvatiti realnost progona \u017didova u novoj nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj,<br>Silbermann o\u010dajni\u010dki poku\u0161ava na razli\u010dite na\u010dine prije\u0107i granicu, uvi\u0111aju\u0107i pritom kako mu je \u017eivot svakom minutom sve ugro\u017eeniji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Putnik<\/em> je potresan prikaz borbe za goli \u017eivot neko\u0107 uva\u017eenoga gra\u0111anina obilje\u017eenog svojim podrijetlom zbog kojeg je izgubio najprije svoju imovinu, potom dostojanstvo, a naposljetku i razum.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">* * *<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Ta mo\u017eda stvari u cjelini nisu ni upola tako lo\u0161e, mo\u017eda je sve samo psihoza. Ali ne, kona\u010dno bih morao prihvatiti svoju situaciju: postat \u0107e jo\u0161 gore, jo\u0161 puno, puno gore! Ali kakva korist od uzrujavanja? Njema\u010dku se mora napustiti! No nikamo se ne mo\u017ee u\u0107i! Novac treba ostaviti ovdje, tamo ga samo predo\u010diti. To je za poludjeti! Poduzme\u0161 li ne\u0161to, izla\u017ee\u0161 se kaznenom progonu, a ne poduzme\u0161 li ni\u0161ta, tek \u0107e\u0161 onda biti ka\u017enjen. Tako je i u \u0161koli. Ako si s\u00e2m rje\u0161avao zadatke iz matematike, dobio si dvojku, ako si ih prepisao, \u010detvorku, no ako su te ulovili u prepisivanju, ili ako si bio po\u0161ten te ih nisi ni poku\u0161ao rije\u0161iti, dobio si jedinicu. Kona\u010dni je rezultat ba\u0161 uvijek isti.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">* * *<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Ne mogu se na\u010duditi, pomislio je, da sam uop\u0107e jo\u0161 \u017eiv. Sad vi\u0161e ne vjerujem u lo\u0161e pam\u0107enje. No mo\u017eda nas najprije \u017eele bri\u017eljivo skinuti pa onda nasmrt pretu\u0107i kako nam odje\u0107a ne bi bila krvava i da nam se nov\u010danice ne bi o\u0161tetile, danas se ubija ekonomski.<br>K tome sam sudjelovao u svjetskom ratu. No to je ipak bilo ne\u0161to drugo. Mnogi protiv mnogih. Sada sam s\u00e2m i moram svoj rat voditi sam. Jesam li ja to zavjerenik? Kako bi mi tada bilo ugodno jer bih onda znao kako se moram pona\u0161ati. Ali ja sam obi\u010dan poslovni \u010dovjek, ni\u0161ta vi\u0161e. Uop\u0107e nemam poleta, to je to. Samo me strah, a s tim se strahom ne mije\u0161a \u010dak ni smije\u0161ak lopova koji ima plijen za kojim tr\u010di.<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 224<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2023.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Der Reisende<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> njema\u010dki<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Hrvoje Gra\u010danin<\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prelistaj uzorak:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/putnik\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/putnik\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38026,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-38025","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/putnik.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":38025,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55270,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55270","url_meta":{"origin":38025,"position":1},"title":"U Splitu odr\u017ean prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, u \u010detvrtak, 10. rujna 2026., u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017ean je znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55544,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544","url_meta":{"origin":38025,"position":2},"title":"Od valonskih ugljenokopa do suvremenih europskih institucija \u2013 odr\u017eano predavanje o hrvatskoj zajednici u Belgiji","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Doga\u0111anje su zajedni\u010dki organizirali Hrvatska udruga Benedikt i splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54643","url_meta":{"origin":38025,"position":3},"title":"Objavljen 12. broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posve\u0107en 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visoko\u0161kolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobi\u010dajenih izdanja fokusiranih na u\u017ei kronolo\u0161ki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istra\u017eiva\u010dkih dosega i institucionalnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55918,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55918","url_meta":{"origin":38025,"position":4},"title":"Predstava &#8220;Svitanje nakon kraja Povijesti&#8221; u ZKM-u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to u\u010diniti kada povijest ne krene onako kako smo o\u010dekivali? \u0160to se dogodilo s obe\u0107anjima o miru, blagostanju i slobodi iz 1989. godine? Nisu li pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza trebali ozna\u010diti po\u010detak beskrajnog razdoblja blagostanja i pravde? A \u0161to je bio raspad Jugoslavije, sa svim svojim nasiljem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":38025,"position":5},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38025"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":38027,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38025\/revisions\/38027"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38026"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}