{"id":37967,"date":"2023-11-08T23:22:34","date_gmt":"2023-11-08T23:22:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37967"},"modified":"2023-11-08T23:22:34","modified_gmt":"2023-11-08T23:22:34","slug":"alena-mornstajnova-studeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37967","title":{"rendered":"Alena Morn\u0161tajnov\u00e1, \u201eStudeni\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Prevela s \u010de\u0161kog Sanja Mili\u0107evi\u0107 Armada<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 256<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: studeni 2023.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Studeni <\/em>je dramati\u010dan roman o obi\u010dnoj \u010de\u0161koj obitelji kojoj se \u017eivot odjednom stubokom mijenja. U zimsko svitanje 1989. godine mladi bra\u010dni par, Marie i Joska Hajn\u00fd, uhi\u0107en je zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv re\u017eima. Djeca ostaju bez roditelja; Joska nestaje bez traga, a Marie je osu\u0111ena na dvadesetogodi\u0161nju robiju\u2026 I premda je vjerojatnost da svoju djecu vidi kako odrastaju iznimno mala, Marie ipak ne gubi nadu. S druge je strane djevoj\u010dica Magdalena, koja zavr\u0161ava u domu za djecu, strogoj ustanovi zatvorenog tipa u kojoj se odgajaju novi komunisti\u010dki kadrovi. Jednoga se dana njihove sudbine ukr\u0161taju\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Vode\u0107a \u010de\u0161ka autorica Alena Morn\u0161tajnov\u00e1 napisala je jo\u0161 jednu dirljivu obiteljsku pri\u010du, kakvu smo i i\u0161\u010dekivali. Ovaj se put, me\u0111utim, odva\u017eila na distopijski okvir, propituju\u0107i \u0161to se moglo dogoditi u njezinoj domovini da je klju\u010dne 1989. \u010ce\u0161ka ostala iza \u017eeljezne zavjese. Ideolo\u0161ki okvir ovoga romana u vje\u0161tim rukama Morn\u0161tajnove samo je podloga za sna\u017ene \u017eenske likove u kojima tinja neuta\u017eiva \u017eelja za slobodom.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&nbsp;\u201eVa\u017ena je atmosfera, a Morn\u0161tajnov\u00e1 se odli\u010dno snalazi prikazuju\u0107i i onu u zatvoru, popravnom domu i dru\u0161tvu op\u0107enito \u2013 <em>Studeni <\/em>zasigurno nije samo poigravanje s alternativnom povije\u0161\u0107u.\u201c<br>Alena Slez\u00e1kov\u00e1, <em>MF DNES<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAlena Morn\u0161tajnov\u00e1 uspijeva fascinantno opisati alternativnu stvarnost koriste\u0107i se minimalnim izvorima, a fokusiraju\u0107i se samo na jednu obitelj, \u010ditatelja na vrlo emocionalnoj razini uvla\u010di u pri\u010du.\u201c<br>Ji\u0159\u00ed Loj\u00edn, <em>Va\u0161e literatura<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Studeni <\/em>je kombinacija melodramatski prikazane distopijske pri\u010de o obitelji razorenoj diktaturom, koja podsje\u0107a na sli\u010dne radove, primjerice, Margaret Atwood, i prili\u010dno izravne \u2018ekstrapolacije\u2019 nekih poznatih obilje\u017eja komunisti\u010dkog totalitarizma, iako isklju\u010duju\u0107i geopoliti\u010dke i civilizacijske promjene na prijelazu iz 20. u 21. stolje\u0107e.\u201c<br>Josef Chuchma, <em>Respekt<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOno \u0161to \u010ditatelja od samog po\u010detka najvi\u0161e uznemirava u ovoj pri\u010di jest koliko je blizu stvarnosti. Uostalom, autorica u svom prologu zlokobno ka\u017ee da se \u2018sve \u0161to je ovdje napisano jednom negdje dogodilo, a jo\u0161 uvijek se doga\u0111a drugdje u svijetu\u1fbf.\u201c<br>Radim Kop\u00e1\u010d, <em>Lidov\u00e9 noviny<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAleni Morn\u0161tajnovoj u svim knjigama moram priznati veliku osjetljivost (ne preosjetljivost), odsutnost patetike i savr\u0161eno pripovijedanje. Ona posjeduje jedinstven dar za pisanje. (\u2026) <em>Studenome <\/em>ni\u0161ta ne nedostaje i nema vi\u0161kova\u2026 To je prekrasan roman.\u201c<br>Zden\u011bk Svoboda, <em>Krajsk\u00e9 listy<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/studeni\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/studeni<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37968,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-37967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/studeni.jpg?fit=544%2C835&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":37967,"position":0},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55044","url_meta":{"origin":37967,"position":1},"title":"Nathan Thrall, &#8220;Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Napisana na temelju stvarnoga doga\u0111aja, knjiga Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije ameri\u010dkoga spisatelja i novinara Nathana Thralla duboko je potresan, intimisti\u010dki prikaz svakodnevice u Jeruzalemu i na Zapadnoj obali u kojem autor opisom jednoga izoliranog tragi\u010dnog doga\u0111aja nastoji pojasniti sve uzroke i posljedice izraelsko-palestinskoga sukoba.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":37967,"position":2},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54020,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54020","url_meta":{"origin":37967,"position":3},"title":"Tahijev vite\u0161ki turnir 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Donja Stubica, subota i nedjelja 13. i 14. lipnja 2026. od 18 sati - bogat sadr\u017eaj srednjovjekovne tematike U hladu Parka Jure Stubi\u010danca o\u017eivljava se povijest kroz TAHIJEV VITE\u0160KI TURNIR \u2013 atraktivan program s vite\u0161kim borbama, radionicama, srednjovjekovnim igrama, sajmom i ve\u010dernjim vatrenim spektaklom. Rije\u010d je o sadr\u017eaju koji jednako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":37967,"position":4},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":37967,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37967"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37969,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37967\/revisions\/37969"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}