{"id":37952,"date":"2023-11-08T22:23:23","date_gmt":"2023-11-08T22:23:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37952"},"modified":"2023-11-08T22:26:28","modified_gmt":"2023-11-08T22:26:28","slug":"snjezana-banovic-kronika-sretnih-trenutaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37952","title":{"rendered":"Snje\u017eana Banovi\u0107, \u201eKronika sretnih trenutaka\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Osamdesete godine dvadesetog stolje\u0107a postale su mitske \u2013 glazba, osje\u0107aj slobode, popu\u0161tanje rigidnog socijalizma, tehnolo\u0161ki napredak, vjera u bolju budu\u0107nost, ali nadasve popularna kultura stvorili su vrijeme koje je bilo druga\u010dije i jedinstveno. Snje\u017eana Banovi\u0107 ro\u0111ena je u sretnom trenutku da \u017eivi Zagreb tih godina, grad koji \u201cizranja iz sna\u201d, u kojem \u201cmuzika dolazi iz podruma i krova\u201d\u2026 te da bude jedna od aktivnih i va\u017enih protagonistica novovalne scene, a poslije i kulturne i kazali\u0161ne. Vrijeme je to u kojem su vrata omladinskih redakcija otvorena srednjo\u0161kolcima, u kojem vas profesorica knji\u017eevnosti uvodi u tajne feminizma, u kojem ne postoji distanca izme\u0111u publike i zvijezda, vrijeme u kojem se sve informacije saznaju na magi\u010dnih dvjestotinjak metara Duhanskog puta.<\/p>\n\n\n\n

Kronika sretnih trenutaka<\/em> intimna je i razotkrivaju\u0107a knjiga na \u010dijim stranicama susre\u0107emo Branimira D\u017eonija \u0160tuli\u0107a, koji osamnaestogodi\u0161njoj Snje\u017eani ka\u017ee \u201cTi si moja\u201d, i sva druga lica s omota albuma i novinskih stranica, od Gorana Bregovi\u0107a i Slavenke Drakuli\u0107 do Stipe \u0160uvara. Snje\u017eana Banovi\u0107 toplo i nje\u017eno opisuje vrijeme koje je stvorilo i nju i nas, vrijeme u kojem su glazba, film, kazali\u0161te i izlo\u017ebe bile najva\u017enije stvari na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cSnje\u017eana Banovi\u0107 pokazuje da i sje\u0107anja mogu biti akribi\u010dna! Nevjerojatno je njezino pasionantno poslagivanje detalja koje bi malotko tako to\u010dno zapazio, uz pomnju da \u010dinjenice, pune boja i mirisa, ne zatrpaju uvid u ono po \u010demu su uop\u0107e bile mogu\u0107e. Ovo je knjiga o nastojanjima jedne generacije da se vi\u0161e kulturno, nego politi\u010dki, rodi.\u201d \u2014 Slobodan \u0160najder<\/p>\n\n\n\n

\u201c[Ova knjiga] nije samo album zanimljivih, poznatih i va\u017enih likova i njihovih \u017eivotnih pri\u010da, iako je i taj aspekt prisje\u0107anja na mnoge nevjerojatne sudbine i dramati\u010dne osobne povijesti svakako zanimljiv naj\u0161irem krugu \u010ditateljica i \u010ditatelja. Istovremeno je to i knjiga o jednom dru\u0161tvu koje se mijenja, korjenito, radikalno, a uskoro i nasilno.\u201d \u2014 Darko Luki\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Broj stranica: 320<\/p>\n\n\n\n

Datum izdanja: listopad 2023.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/kronika-sretnih-trenutaka.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Obavijest je objavljena i na portalu Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1987<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37953,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-37952","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/kronika_sretnih_trenutaka.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":37952,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":37952,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":37952,"position":2},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":37952,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":37952,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":37952,"position":5},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37952"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37952\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37956,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37952\/revisions\/37956"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}