{"id":37945,"date":"2023-11-08T21:59:33","date_gmt":"2023-11-08T21:59:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37945"},"modified":"2023-11-08T21:59:33","modified_gmt":"2023-11-08T21:59:33","slug":"hrvati-u-banatu-doseljavanje-tradicijska-bastina-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37945","title":{"rendered":"Hrvati u Banatu: Doseljavanje, tradicijska ba\u0161tina, identitet"},"content":{"rendered":"\n

U sunakladi Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u2013 Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa<\/em> i Zavoda za kulturu vojvo\u0111anskih Hrvata krajem listopada 2022. godine iz tiska je iza\u0161la monografija Hrvati u Banatu: Doseljavanje, tradicijska ba\u0161tina, identitet<\/em>. \u010cetvrta je ovo knjiga u nizu nastala kao plod terenskog etnolo\u0161kog istra\u017eivanja me\u0111u Hrvatima u Vojvodini, u kojoj je na 438 stranica objavljeno \u010detrnaest radova petnaestero autora.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je u prvim trima monografijama, koje su tematizirale bunjeva\u010dke, \u0161oka\u010dke i srijemske Hrvate u Vojvodini, glavna urednica bila voditeljica studentskih terenskih istra\u017eivanja prof. dr. sc. Milana \u010cerneli\u0107, po njezinu odlasku u mirovinu ulogu glavne urednice u ovoj je monografiji preuzela izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajkovi\u0107 Iveta. Recenzentice su prof. dr. sc. Milana \u010cerneli\u0107, u miru i prof. dr. sc. Jadranka Grbi\u0107, u miru. Tiskanje ove knjige nov\u010dano su pomogli Ministarstvo znanost i obrazovanja Republike Hrvatske i Zavod za kulturu vojvo\u0111anskih Hrvata iz Subotice.<\/p>\n\n\n\n

Glavna urednica Rajkovi\u0107 Iveta u uvodnoj rije\u010di napominje: \u201eKako do sada nije bilo sustavnih istra\u017eivanja Hrvata u Banatu, osim etnolo\u0161kih i kulturnoantropolo\u0161kih priloga u ovoj monografiji, cilj je bio objediniti sva istra\u017eivanja kako bi se dobila sveobuhvatna slika o porijeklu, doseljavanju, povijesti i kulturi pripadnika ove manjinske zajednice. Iz tog razloga prvi dio monografije \u010dine povijesni radovi.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Prvi prilog pod naslovom ‘Na\u0161i \u0160okci’: podrijetlo, migracije i dru\u0161tveni razvoj Hrvata u Banatu<\/em> napisao je povjesni\u010dar doc. dr. sc. Mario Bara. Ovaj rad klju\u010dan je za razumijevanje za\u0161to se i kada hrvatsko stanovni\u0161tvo doselilo u \u201eBanat \u2013 jugoisto\u010dni prostor nekada\u0161njeg ugarskog Podunavlja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U drugom radu Maria Pre\u0161u\u0107eni kara\u0161evski Hrvati: Kara\u0161evci u vojvo\u0111anskom dijelu Banata<\/em> saznajemo i manje poznate podatke \u0161iroj javnosti da je dio Kara\u0161evaca zbog ekonomskih razloga po\u010detkom 19. stolje\u0107a iz rumunjskih sela remigrirao u druga naselja Banata i da ih se dio naselio u dana\u0161nju Republiku Srbiju, odnosno zapadni Banat u Vojvodini.<\/p>\n\n\n\n

Na rad Maria Bare o svim migracijskim tokovima hrvatskog stanovni\u0161tva u Banat nadovezuje se rad prof. dr. sc. Vladimira \u010cavraka Predijalci Topuske opatije u Banatu <\/em>u kojem je fokus na pregledu povijesti Hrvata kajkavaca koji su krajem 18. stolje\u0107a preselili iz Topuske opatije u Banat.<\/p>\n\n\n\n

Etnolog Dalibor Mergel, rodom iz Pan\u010deva, diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu, u ovoj monografiji potpisuje tri poglavlja. <\/em>U radu Star\u010devo: stanovni\u0161tvo i povijest katoli\u010dke zajednice<\/em> prikazuje kulturnu i dru\u0161tvenu povijest Hrvata u Star\u010devu vezanu uz nastanak i djelovanje ove \u017eupe koja ne samo da okuplja vjernike ve\u0107 ima veliku ulogu u koheziji hrvatske zajednice te jo\u0161 jednom pokazuje da su kod dijasporskih i\/ili iseljeni\u010dkih zajednica etni\u010dki i religijski identitet \u010desto objedinjeni. Poglavlje Etni\u010dki identitet Hrvata u Star\u010devu<\/em>, istog autora, temelji se na kvalitativnom etnolo\u0161kom i kulturnoantropolo\u0161kom istra\u017eivanju. U ovom radu daju se odgovori na pitanja kako \u010dlanovi hrvatske etni\u010dke zajednice danas sebe definiraju, kako se vide u multietni\u010dkoj, multikulturnoj i multikonfesionalnoj sredini, u kakvom su odnosu s ostalim zajednicama, na koji se na\u010din razgrani\u010davaju od drugih i sl. Dalibor Mergel potpisuje i sljede\u0107e poglavlje pod naslovom O imenima i prezimenima Hrvata u Star\u010devu. <\/em>Onomasti\u010dka gra\u0111a za ovaj prilog prona\u0111ena je u crkvenim arhivima, odnosno razli\u010ditim maticama, popisima ku\u0107anstava\/obitelji i popisima \u017eupljana.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i dio istra\u017eivanja za ovu monografiju proveli su studenti preddiplomskog studija etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, tijekom 2019. i 2020. godine u okviru dvaju izbornih kolegija. Uz mentorsku pomo\u0107 osam studenata oblikovalo je \u010detiri koautorska rada koji su objavljeni u \u010dasopisu Godi\u0161njak za znanstvena istra\u017eivanja Zavoda za kulturu vojvo\u0111anskih Hrvata, <\/em>sv. 11 (2019.), a dvoje studenata svoj zajedni\u010dki rad objavilo je u sv. 12 (2020.). Ti radovi, uz ponovnu minimalnu doradu i pro\u0161irenje, prilozi su u ovoj monografiji.<\/p>\n\n\n\n

Studentice Doris Dautovi\u0107 i Lara Pokos napisale su rad Tradicijska prehrana u Opovu i Star\u010devu<\/em>. Cilj istra\u017eivanja je bio ne samo istra\u017eiti tradicijsku i suvremenu prehranu, ve\u0107 kroz svakodnevnu i blagdansku prehranu istra\u017eiti etni\u010dki i kulturni identitet Hrvata u Banatu.<\/p>\n\n\n\n

Dinko Kova\u010di\u0107 i Nikola Pulji\u0107 u radu Bo\u017ei\u0107ni obi\u010daji u Star\u010devu i Opovu <\/em>prikazuju razdoblje od po\u010detka adventa, preko Badnjaka i Bo\u017ei\u0107a pa do Sveta tri kralja. Prikaz transformacije istra\u017eivanih obi\u010daja obuhva\u0107a razdoblje djetinjstva kaziva\u010da, od tridesetih godina 20. stolje\u0107a do dana\u0161njih dana.<\/p>\n\n\n\n

Valentina Jageti\u0107 i Adrijana Pu\u0161kari\u0107 u radu pod naslovom Vjerovanja i primjena etnomedicine u Star\u010devu i Opovu<\/em> prikazuju rezultate svog terenskog istra\u017eivanja o vjerovanjima u nadnaravna bi\u0107a (vje\u0161tice, vile, vampire, vukodlake itd.). I dok o ve\u0107ini vjerovanja danas postoji samo sje\u0107anje, pojedine prakse, poput uroka (bacanje i za\u0161tita od uroka), postoje i danas.<\/p>\n\n\n\n

Viktorija \u0106urlin i \u0160ima Jeli\u0107 autorice su rada Porodni obi\u010daji kod banatskih Hrvata u Star\u010devu i Opovu<\/em>. U njemu mo\u017eete \u010ditati o stavovima i vjerovanjima vezanim uz prakse (ne)planiranja obitelji, trudno\u0107i, obi\u010dajima vezanim uz babinje i novoro\u0111en\u010de te kr\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n

Studenti Branimir Bilafer i Dominik Horvat istra\u017eivali su i napisali rad o posmrtnim obi\u010dajima Hrvata u Star\u010devu i Opovu.<\/p>\n\n\n\n

Iako \u0107e iskusni etnolozi u radovima primijetiti nedostatke, na koje smo i sami ukazivali u bilje\u0161kama ispod crte (footnotama<\/em>, primjerice nejasno je na koje se razdoblje podatak odnosi, nije pitano i sl.), va\u017eno je naglasiti da su ovo prvi studentski radovi. Objavljivanje rezultata studentskih istra\u017eiva\u010dkih radova pokazuje da je studentski anga\u017eman uvelike prema\u0161io okvire njihovih obveznih nastavnih aktivnosti. Studenti su savjesno, uz brojne druge obveze, pro\u0161li kroz \u010ditav istra\u017eiva\u010dki proces od pripreme za terenski rad, provo\u0111enja samog terenskog istra\u017eivanja izvan granica Republike Hrvatske (\u0161to je iznimno rijetko), do pripreme radova za objavu. Iz tog razloga, studenti koji su objavili radove u \u010dasopisu Godi\u0161njak za znanstvena istra\u017eivanja Zavoda za kulturu vojvo\u0111anskih Hrvata <\/em>2019. godine, predlo\u017eeni su za godi\u0161nju studentsku nagradu Filozofskog fakulteta Franjo Markovi\u0107<\/em> te 2020. godine za godi\u0161nju studentsku nagradu Milovan Gavazzi<\/em> koju dodjeljuje Hrvatsko etnolo\u0161ko dru\u0161tvo. Obje nagrade su i dobili!<\/p>\n\n\n\n

Glavna urednica u svojoj vrlo detaljnoj uvodnoj rije\u010di poja\u0161njava kako se tema uskrsnih i svadbenih obi\u010daja prihvatila Katica Nagli\u0107 iz Sur\u010dina, aktivna u dru\u0161tvenom i kulturnom \u017eivotu Hrvata u Vojvodini. U maniri naputaka osniva\u010da hrvatske etnologije Antuna Radi\u0107a s kraja 19. stolje\u0107a, da \u0161kolovani pripadnici lokalne zajednice trebaju zapisivati tradicijsku kulturu i obi\u010daje svoga kraja, pod mentorstvom profesorice Milane \u010cerneli\u0107, Katica Nagli\u0107 se kao visokoobrazovana osoba rado prihvatila prikupljanja etnografske gra\u0111e o ovim dvjema neistra\u017eenim temama. U radu Svadbeni obi\u010daji u Opovu i Star\u010devu <\/em>pi\u0161e o svadbenim obi\u010dajima Hrvata u Banatu od po\u010detka 20. stolje\u0107a do danas. Autorica si je dala u zadatak opisati obi\u010daje koji su gotovo i\u0161\u010dezli te ukazati na razloge njihove transformacije. Autorica Katica Nagli\u0107 je u radu Uskrsni obi\u010daji u Star\u010devu i Opovu <\/em>fokus terenskog istra\u017eivanja stavila na va\u017ene obi\u010daje tijekom korizme, po\u010dev\u0161i od \u010ciste srijede, preko Cvjetnice i Velikog tjedna, zavr\u0161avaju\u0107i na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Istra\u017eivanje obuhva\u0107a razdoblje od po\u010detka 20. stolje\u0107a do danas.<\/p>\n\n\n\n

Zavr\u0161no poglavlje nudi uvid u bibliografiju o Hrvatima u Banatu koju je sastavila Katarina \u010celikovi\u0107. Ona je, naglasiv\u0161i kako su Hrvati u Banatu najmanja regionalna skupina Hrvata u Srbiji, upozorila da im nedostaje institucionalne organiziranosti u podru\u010dju kulture i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju monografije nalaze se sa\u017eeci priloga na engleskom jeziku, popis kaziva\u010da prema mjestu stanovanja (koje je \u010desto identi\u010dno mjestu ro\u0111enja) te podacima o autorima priloga.<\/p>\n\n\n\n

Objavljivanje rezultata ovih istra\u017eivanja, koja su ujedno i prva sustavna etnolo\u0161ka i kulturnoantropolo\u0161ka istra\u017eivanja Hrvata u Banatu, predstavlja va\u017ean doprinos poznavanju tradicijske ba\u0161tine ove hrvatske zajednice, a time i hrvatske kulture op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.zkvh.org.rs\/index.php\/izdavastvo-post\/knjige-izdavastva\/hrvati-u-banatu-doseljavanje-tradicijska-bastina-identitet<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.zkvh.org.rs\/aktualnosti-post\/aktivnosti-zavoda\/nagrada-emerik-pavic-za-2022-godinu-hrvati-u-banatu-doseljavanje-tradicijska-bastina-identitet<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2023\/11\/03\/najbolja-knjiga-u-2022-godini-hrvati-u-banatu-doseljavanje-tradicijska-bastina-identitet\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37946,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-37945","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/hrvati-u-banatu-doseljavanje-tradicijska-bastina-identitet.jpg?fit=510%2C715&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":37945,"position":0},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":37945,"position":1},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":37945,"position":2},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53402,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53402","url_meta":{"origin":37945,"position":3},"title":"Konferencija “Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku” u Gospi\u0107u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Krajolik u obrazovanju i obrazovanje u krajoliku\" odr\u017eava se 22.\u201323. svibnja 2026. u Gospi\u0107u, u sklopu 9. dana \u0160ime i Ante Star\u010devi\u0107a. Organizator je skupa Odjel za nastavni\u010dke studije u Gospi\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u suradnji s Institutom za kulturnu povijest Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoga centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krajolik-u-obrazovanju-i-obrazovanje-u-krajoliku.jpg?fit=1200%2C728&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":37945,"position":4},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53339,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53339","url_meta":{"origin":37945,"position":5},"title":"Me\u0111unarodna konferencija “7th International Conference of the Mediterranean Maritime History Network” u Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 25. do 29. svibnja 2026. na Odjelu za povijest Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru odr\u017eava se 7. me\u0111unarodna konferencija Mediterranean Maritime History Network (MMHN) koja okuplja istra\u017eiva\u010de pomorske povijesti Mediterana. Na konferenciji sudjeluje preko 70 sudionika iz svijeta i Hrvatske koji \u0107e predstaviti svoja istra\u017eivanja koja imaju zajedni\u010dku dodirnu to\u010dku s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37945"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37945\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37947,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37945\/revisions\/37947"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37946"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}