{"id":37886,"date":"2023-11-06T16:42:02","date_gmt":"2023-11-06T16:42:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37886"},"modified":"2023-11-06T16:42:02","modified_gmt":"2023-11-06T16:42:02","slug":"panel-ljudski-ostaci-i-identitet-muzeja-eticke-dileme-i-drustveni-razgovori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37886","title":{"rendered":"Panel \u201eLjudski ostaci i identitet muzeja: eti\u010dke dileme i dru\u0161tveni razgovori\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu vas poziva na panel i zajedni\u010dko otkrivanje eti\u010dkih dilema i dru\u0161tvenih razgovora o izlaganju ljudskih ostataka u muzejima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Panel<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>LJUDSKI OSTACI I IDENTITET MUZEJA: ETI\u010cKE DILEME I DRU\u0160TVENI RAZGOVORI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010detvrtak, 9. studenoga 2023. u 11 sati<\/strong><strong><br>Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu<br>Velika dvorana, 1. kat<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>PRIJAVITE SE <a href=\"https:\/\/bit.ly\/LjudskiOstaci\"><strong>OVDJE<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Topic: Ljudski ostaci i identitet muzeja: Eti\u010dke dileme i dru\u0161tveni razgovori<\/p>\n\n\n\n<p>Time: Nov 9, 2023 11:00 AM Sarajevo, Skopje, Zagreb<br><br>Join Zoom Meeting<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/83175631402?pwd=olmgD0bQndsi1PdN8KbChLB5Jqbf11.1\">https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/83175631402?pwd=olmgD0bQndsi1PdN8KbChLB5Jqbf11.1<\/a><br><br>Meeting ID: 831 7563 1402<br>Passcode: 167739<\/p>\n\n\n\n<p>Duboko intrigantna tema koja \u0107e otvoriti vrata \u0161irokom spektru razmi\u0161ljanja o izazovima koji se javljaju u muzejskom svijetu kada su u pitanju ljudski ostaci.<\/p>\n\n\n\n<p>Muzeji su mjesta gdje se \u010duva i interpretira povijest, ali izlaganje ljudskih ostataka postavlja slo\u017eena pitanja o etici, dostojanstvu i pravima preminulih osoba. Ova panel diskusija istra\u017eit \u0107e temeljna pitanja koja se name\u0107u kada se ljudski ostaci postavljaju na izlo\u017ebu te kako se muzeji suo\u010davaju s ovom delikatnom problematikom.<\/p>\n\n\n\n<p>U raspravi <strong>Ljudski ostaci i identitet muzeja: Eti\u010dke dileme i dru\u0161tveni razgovori<\/strong> sudjelovat \u0107e stru\u010dnjaci iz razli\u010ditih polja, uklju\u010duju\u0107i muzealce, arheologe i antropologe. Oni \u0107e podijeliti svoje perspektive i iskustva u rje\u0161avanju eti\u010dkih dilema povezanih s izlaganjem ljudskih ostataka, istra\u017euju\u0107i pitanja kao \u0161to su:<\/p>\n\n\n\n<p>Dostojanstvo preminulih: Kako osigurati dostojanstvo i po\u0161tovanje prema ljudskim ostacima koji se izla\u017eu u muzejima?<\/p>\n\n\n\n<p>Dru\u0161tveni i kulturni kontekst: Kako razli\u010dite kulture i zajednice percipiraju izlaganje ljudskih ostataka i kako to utje\u010de na muzejsku praksu?<\/p>\n\n\n\n<p>Edukacija i svijest: Kako muzeji mogu koristiti izlaganje ljudskih ostataka kako bi educirali javnost i potaknuli na dru\u0161tveni dijalog o pitanjima identiteta, povijesti i etike?<\/p>\n\n\n\n<p>Panel \u0107e tako\u0111er razmotriti sli\u010dnosti i razlike izme\u0111u izlaganja mumija i ljudskih skeletnih ostataka te kako se te dvije teme me\u0111usobno preplavljuju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je prilika za sudjelovanje u va\u017enom razgovoru o tome kako muzeji mogu balansirati izme\u0111u interpretacije povijesti i po\u0161tovanja preminulih osoba. Nastojimo stvoriti okru\u017eenje u kojem se razumiju eti\u010dke dileme, a dru\u0161tveni razgovor je poticajan i produktivan. Svi ste pozvani da nam se pridru\u017eite u ovom zanimljivom putovanju duboko u sr\u017e muzejskog identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p>Panel<strong> Ljudski ostaci i identitet muzeja: Eti\u010dke dileme i dru\u0161tveni razgovori<\/strong> tre\u0107i je od 4 planirana doga\u0111anja koje organizira Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu u programu Stru\u010dna doga\u0111anja AMZ 2023. Na tre\u0107em panelu sudjelovat \u0107e istaknuti govornici koji \u0107e podijeliti svoje stru\u010dno znanje i iskustvo:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jacqueline Balen<\/strong> muzejska je savjetnica, vi\u0161a znanstvena suradnica i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu. Uz znanstveni rad (mla\u0111e kameno i bakreno doba) bavi se prezentacijom i promicanjem arheolo\u0161ke ba\u0161tine. Sudjeluje u nastavi Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Sveu\u010dili\u0161ta u Puli. \u010clanica je Upravnog odbora Udruge Ruta \u017eeljeznog doba Podunavlja i predsjednica Hrvatskog arheolo\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mario Novak<\/strong> zavr\u0161io je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu gdje je i doktorirao s temom iz biolo\u0161ke antropologije (bioarheologije). Izme\u0111u 2002. i 2013. godine radio je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a od 2013. do 2015. boravio je u Irskoj (University College Dublin) na poslijedoktorskom usavr\u0161avanju. Nakon povratka u Hrvatsku zaposlio se na Institutu za antropologiju u Zagrebu gdje radi i danas u svojstvu vi\u0161eg znanstvenog suradnika.<br>Njegov znanstveni rad usmjeren je prema holisti\u010dkom pristupu istra\u017eivanju ljudskih ko\u0161tanih ostataka iz arheolo\u0161kog konteksta. U svojim istra\u017eivanjima kombinira brojne analiti\u010dke metode koje su preuzete iz razli\u010ditih znanstvenih disciplina kao \u0161to su (bio)arheologija, analiza stabilnih izotopa, paleogenetika, radiologija i sl. Na temelju tih analiza poku\u0161ava proniknuti u tajne \u017eivota (i smrti) na\u0161ih davnih predaka, tj. rekonstruirati kako su ti ljudi \u017eivjeli, \u010dime su se hranili, od kuda su do\u0161li, od kojih bolesti su bolovali, pa \u010dak i kako su izgledali.<br>Voditelj je i suradnik na nekoliko doma\u0107ih i me\u0111unarodnih projekata, a osim objava u znanstvenim i stru\u010dnim \u010dasopisima, rezultate svojih istra\u017eivanja prezentirao je na vi\u0161e od 80 skupova u zemlji i inozemstvu, kao i na brojnim javnim predavanjima, radionicama za djecu i sl. Svoja znanja prenosi i studentima u Hrvatskoj, ali i kao gostuju\u0107i predava\u010d u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rajna \u0160o\u0161i\u0107-Klind\u017ei\u0107<\/strong> je izvanredni profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njezino podru\u010dje interesa je prapovijesna arheologija, teorijska arheologija i odnos suvremenih prilika i istra\u017eivanja pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Igor Urani\u0107<\/strong> muzejski je savjetnik i voditelj Egipatske zbirke u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu. Jedini je egiptolog u Hrvatskoj sa standardnom akademskom diplomom. Objavio je sedam knjiga s tematikom staroegipatske civilizacije. Tako\u0111er je autor dvadesetak znanstvenih i stru\u010dnih radova s podru\u010dja egiptologije, stalnog postava muzeja te nekoliko izlo\u017ebi. Osniva\u010d je i voditelj Zagreba\u010dke egiptolo\u0161ke \u0161kole, poznatije kao ZE\u0160. Godine 2013. za izlo\u017ebu Mumije, znanost i mit dobio je nagradu za provedeni istra\u017eiva\u010dki rad.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Marija \u017divkovi\u0107<\/strong> diplomirala je povijest i etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Zaposlena je u Etnografskom muzeju u Zagrebu kao muzejska savjetnica. Nakon izlo\u017ebi \u201eDim &#8211; pri\u010da o duhanu\u201c i \u201eVatra\u201c interes usmjerava na Zbirku izvaneuropskih kultura te je priredila publikaciju \u201eHrvatska i svijet: afri\u010dke zbirke u Etnografskom muzeju u Zagrebu\u201c, online katalog \u201eIstra\u017eivanja bra\u0107e Seljan\u201c i izlo\u017ebu \u201eBra\u0107a Seljan kroz pra\u0161ume i pustinju\u201c u Etnografskom muzeju u Zagrebu, koja je, prilago\u0111ena sadr\u017eajno i tehni\u010dki, gostovala u deset gradova Ju\u017ene Amerike kroz 2022. i 2023. godinu. U svjetlu suvremenih zahtjeva za dekolonizacijom muzeja, rad na Zbirci izvaneuropskih kultura donosi niz eti\u010dkih dilema. Stoga je sredi\u0161te njenog interesa mogu\u0107i na\u010dini dekolonizacije Zbirke u lokalnom kontekstu, kao i politi\u010dke, kulturne i organizacijske prilike u kojima je Zbirka nastala i razvijala se.<\/p>\n\n\n\n<p>Dodatne informacije: <a href=\"mailto:zbabic@amz.hr\">zbabic@amz.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>PRIJAVITE SE <a href=\"https:\/\/bit.ly\/LjudskiOstaci\"><strong>OVDJE<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Program Stru\u010dna doga\u0111anja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.amz.hr\/hr\/dogadanja\/strucna-dogadanja-2023-u-arheoloskom-muzeju-u-zagrebu\/panel-ljudski-ostaci-i-identitet-muzeja-eticke-dileme-i-drustveni-razgovori\/\">https:\/\/www.amz.hr\/hr\/dogadanja\/strucna-dogadanja-2023-u-arheoloskom-muzeju-u-zagrebu\/panel-ljudski-ostaci-i-identitet-muzeja-eticke-dileme-i-drustveni-razgovori\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37887,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-37886","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/plakat-arheologinja-istrazuje-grob-s-ljudskim-ostacima.jpg?fit=250%2C357&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":37886,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":37886,"position":1},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":37886,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":37886,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":37886,"position":4},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":37886,"position":5},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37886","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37886"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37886\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37888,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37886\/revisions\/37888"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37887"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37886"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37886"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37886"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}