{"id":37846,"date":"2023-11-03T19:56:15","date_gmt":"2023-11-03T19:56:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37846"},"modified":"2023-11-03T19:56:15","modified_gmt":"2023-11-03T19:56:15","slug":"znanost-u-zaristu-predavanje-zasto-imati-povjerenja-u-znanost-akademika-darija-vretenara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37846","title":{"rendered":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje \u201eZa\u0161to imati povjerenja u znanost?\u201c akademika Darija Vretenara"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U srijedu 8. studenog 2023. u 14 sati<\/strong> u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, predavanje na temu Za\u0161to imati povjerenja u znano<\/em>st? odr\u017eat \u0107e akademik Dario Vretenar<\/strong>, glavni tajnik HAZU, redoviti profesor Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

U modernom dru\u0161tvu \u010desto su tra\u017eeni ekspertni savjeti znanstvenika i op\u0107enito sustava znanosti. Razlog tome je poja\u010dano me\u0111udjelovanje ljudskih intervencija i odziva prirode, kao i kompleksnija znanja koja su potrebna za rje\u0161avanje zdravstvenih, gospodarskih, dru\u0161tvenih i problema okoli\u0161a. Kako znanost mo\u017ee doprinijeti rje\u0161avanju globalnih pitanja i dono\u0161enju va\u017enih i dugodose\u017enih odluka? Znanstvene spoznaje, \u010dinjenice i dokazi mogu utjecati na proces dono\u0161enja odluka i potaknuti djelovanje u kontekstu u kojem postoji \u0161iroko slaganje oko vrijednosti i definicije problema te kad je stupanj neodre\u0111enosti nizak. U mnogim slu\u010dajevima, me\u0111utim, odluke o va\u017enim pitanjima moraju se donositi u uvjetima u kojima su \u201c\u010dinjenice neodre\u0111ene, vrijednosti osporavane, ulozi visoki i odluke hitne\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Akademik Dario Vretenar ro\u0111en je 29. listopada 1958. u Puli. Na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu diplomirao je fiziku 1982. godine, magistrirao 1985. te doktorirao 1988. radom iz teorijske nuklearne fizike. Poslijedoktorsko usavr\u0161avanje provodi na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni i Sveu\u010dili\u0161tu Yale (1989.-1991.) te kao stipendist Alexander von Humboldt zaklade na Tehni\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu u M\u00fcnchenu (1991.-1993.). Od 1982. godine zaposlen je u Zavodu za teorijsku fiziku Fizi\u010dkog odsjeka, Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. 1993. godine izabran je za docenta, a izvanredni profesor postaje 1997. Za redovitog profesora izabran je 2001., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2006. godine. Bio je gostuju\u0107i profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni, na Tehni\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu u M\u00fcnchenu, Sveu\u010dili\u0161tu Tokio i Sveu\u010dili\u0161tu Peking. Kao gostuju\u0107i znanstvenik radio je na sveu\u010dili\u0161tima u Bologni, Chongqingu, Jyvaskyli, M\u00fcnchenu, Pekingu, Solunu, Tokiju, te u nacionalnim laboratorijima GSI-Darmstadt (Njema\u010dka), Legnaro (Italija), IPN-Orsay (Francuska) i Oak Ridge (SAD).<\/p>\n\n\n\n

Podru\u010dje znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada D. Vretenara je teorijska nuklearna fizika: teorija funkcionala gusto\u0107e i njezine primjene u opisu strukture egzoti\u010dnih atomskih jezgri daleko od stabilnosti, nuklearna efektivna teorija polja, nuklearna astrofizika, algebarski modeli strukture atomske jezgre i fizika visokih angularnih momenata. Objavio je vi\u0161e od 270 znanstvenih radova u \u010dasopisima uvr\u0161tenim u Web of Science (WoS) bazu, citiranih vi\u0161e od 12.000 puta s h<\/em>-indeksom 58. Neki od najzna\u010dajnijih radova su: Relativistic Hartree-Bogoliubov theory: static and dynamic aspects of exotic nuclear structure, D. Vretenar, A. Afanasjev, G.A. Lalazissis, P. Ring, Physics reports 409, 101 (2005); Exotic modes of excitation in atomic nuclei far from stability, N. Paar, D. Vretenar, E. Khan, G. Colo, Reports on Progress in Physics 70, 691 (2007); New relativistic mean-field interaction with density-dependent meson-nucleon couplings, G. A. Lalazissis, T. Nik\u0161i\u0107, D. Vretenar, P. Ring, Physical Review C71, 024312 (2005); Relativistic nuclear energy density functionals: Mean-field and beyond, T. Nik\u0161i\u0107, D. Vretenar, P. Ring, Progress in Particle and Nuclear Physics 66, 519 (2011); How atomic nuclei cluster, J.-P. Ebran, E. Khan, T. Nik\u0161i\u0107, D. Vretenar, Nature 487, 341 (2012).<\/p>\n\n\n\n

Odr\u017eao je vi\u0161e od stotinu pozvanih predavanja na me\u0111unarodnim konferencijama i radionicama, od kojih su najva\u017enija plenarna predavanja na \u201cInternational Nuclear Physics Conference INPC 2004\u201d, G\u00f6teborg; \u201cEPS European Nuclear Physics Conference 2009\u201d, Bochum; \u201cInternational Symposium on Capture Gamma-Ray Spectroscopy and Related Topics 2011\u201d, Guelph, Canada; \u201cInternational Conference on Nucleus-Nucleus Collisions 2015\u201d, Catania; \u201cEuropean Nuclear Physics Conference EuNPC 2015\u201d, Groningen. Organizirao je niz me\u0111unarodnih konferencija, znanstvenih radionica i poslijediplomskih \u0161kola u Hrvatskoj i inozemstvu, te uredio \u0161est zbornika me\u0111unarodnih znanstvenih skupova, me\u0111u kojima se izdvajaju: \u201cThe nuclear many-body problem\u201d, W. Nazarewicz, D. Vretenar, NATO Science Series, Mathematics, Physics and Chemistry \u2013 53, Kluwer Academic Publishers, 2002; te \u201cExtended Density Functionals in Nuclear Structure Physics\u201d, G. A. Lalazissis, P. Ring, D. Vretenar, Lecture Notes in Physics 641, Springer-Verlag, 2004.<\/p>\n\n\n\n

Predaje kolegije Uvod u kvantnu fiziku i Kvantna fizika na preddiplomskom studiju fizike, te kolegij Teorija strukture atomske jezgre na doktorskom studiju Fizike Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 2019. godine gostuju\u0107i je profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Peking.<\/p>\n\n\n\n

Od 2004. do 2008. bio je predsjednik Upravnog vije\u0107a Instituta za fiziku u Zagrebu i \u010dlan Podru\u010dnog znanstvenog vije\u0107a za prirodne znanosti. Od 2009. do 2017. bio je predsjednik Mati\u010dnog odbora za polje fizike.<\/p>\n\n\n\n

U razdoblju od 2005. do 2011. bio je u dva mandata \u010dlan Programskog savjeta Nacionalnog laboratorija: \u201eIstituto Nazionale di Fisica Nucleare \u2013 Laboratori Nazionali di Legnaro\u201c, Italija, a od 2013. do 2017. \u010dlan Programskog savjeta \u201eAccelerator Laboratory\u201c, University of Jyv\u00e4skyl\u00e4 , Finska. Od 2017. do 2020. \u010dlan je programskog savjeta \u201cISOLDE and Neutron Time-of-Flight Experiments Committee\u201d, CERN. Divisional Associate Editor \u010dasopisa Physical Review Letters od 2020. \u010clan uredni\u0161tva \u010dasopisa The European Physical Journal A: Hadrons and Nuclei.<\/p>\n\n\n\n

Od 2013. do 2020. bio je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2002. dobio je godi\u0161nju nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za podru\u010dje Prirodnih znanosti i Matematike. Dr\u017eavnu nagradu za znanost iz podru\u010dja Prirodnih znanosti dobio je 2003. godine.<\/p>\n\n\n\n

Za redovitog \u010dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2012. godine, te za \u010dlana Europske akademije (Academia Europaea) 2016. godine. Za glavnog tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2019.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje Za\u0161to imati povjerenja u znanost? akademika Darija Vretenara<\/a><\/blockquote>