{"id":37799,"date":"2023-10-31T22:41:15","date_gmt":"2023-10-31T22:41:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37799"},"modified":"2023-10-31T22:43:01","modified_gmt":"2023-10-31T22:43:01","slug":"fran-vrancic-krscanska-i-politicka-misao-georgesa-bernanosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37799","title":{"rendered":"Fran Vran\u010di\u0107, &#8220;Kr\u0161\u0107anska i politi\u010dka misao Georgesa Bernanosa&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Objavljena je monografija <strong><em>Kr\u0161\u0107anska i politi\u010dka misao Georgesa Bernanosa <\/em><\/strong>autora Frana Vran\u010di\u0107a u izdanju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Znanstvena monografija Kr\u0161\u0107anska i politi\u010dka misao Georgesa Bernanosa Frane Vran\u010di\u0107a tematizira pomalo zaboravljenog francuskog kr\u0161\u0107anskog egzistencijalista \u010diji je opus tek odnedavno postao predmetom pove\u0107anog interesa na frankofonskoj intelektualnoj sceni. Poznati i vrlo utjecajni francuski filozof Jean Birnbaum uvrstio je autora Velikih groblja pod mjese\u010dinom u svoju recentnu zbirku eseja Hrabrost je u nijansi objavljenu u Parizu 2021. upravo zbog Bernanosove sposobnosti prihva\u0107anja drugog i druga\u010dijeg unato\u010d ponekad poprili\u010dnim svjetonazorskim razlikama. Stoga prof. dr. sc. Nenad Ivi\u0107 i potcrtava kako se ova originalna autorska studij \u00ab upisuje u revival tog interesa na relevantan na\u010din : istra\u017eivanjem biografije autora i njegovih esejisti\u010dkih tekstova u svrhu pronicanja upravo te hrabrosti nijansiranja karakteristi\u010dne za Bernanosovu misao \u00bb. Predstavljaju\u0107i \u00ab relevantan doprinos prou\u010davanju pone\u0161to zanemarenog dijela opusa Georgesa Bernanosa, kako na francuskoj, tako i na globalnoj knji\u017eevnokriti\u010dkoj sceni \u00bb Vran\u010di\u0107eva studija na vrlo temeljit na\u010din daje i va\u017ean doprinos promi\u0161ljanju suvremenog svijeta kroz prizmu katoli\u010dkog intelektualca i knji\u017eevnika, a njen dru\u0161tveni interes prema profesoru Nenadu Ivi\u0107u \u00ab le\u017ei u kvalitetno izvedenom spoju vjerske i knji\u017eevnokriti\u010dke misli, \u0161to predstavlja izuzetak u na\u0161oj uobi\u010dajenoj knji\u017eevnoj praksi \u00bb. Vran\u010di\u0107evo djelo, nagla\u0161ava izme\u0111u ostalog prvi recenzent monografije, tako popunjava odre\u0111enu prazninu u pokrivenosti cjelokupnog polja francuske knji\u017eevnosti, budu\u0107i da je u Hrvatskoj prou\u010davanje francuskih katoli\u010dkih mislilaca zapostavljeno u odnosu na kanon suvremene francuske knji\u017eevnosti. S Ivi\u0107evim mi\u0161ljenjem sla\u017ee se i drugi recenzent knjige izv. prof. dr. sc. Edi Milo\u0161 koji zaklju\u010duje kako ova monografija predstavlja istinski znanstveni doprinos \u00ab jer daje originalno tuma\u010denje Bernanosova djela i misli \u00bb, \u00ab \u010demu najvi\u0161e pridonose autorove to\u010dke gledi\u0161ta koje su razli\u010ditije i nadasve objektivnije od velike ve\u0107ine francuskih kriti\u010dara \u00bb. Prema rije\u010dima recenzenata djelo je prvenstveno namijenjeno istra\u017eiva\u010dima suvremene knji\u017eevnosti koje zanimaju posebnosti francuske katoli\u010dke literature i francuske politi\u010dke misli s kraja XIX. i prve polovice XX. st. (romanisti, komparatisti), ali i \u00ab op\u0107oj humanisti\u010dkoj i dru\u0161tvenoj populaciji, kao obavijest i dragocjen izvor za komparativna prou\u010davanja geneze i oblika politi\u010dkih stavova te stavova o tome koja je uloga knji\u017eevnosti i pisca intelektualca u dru\u0161tvenom \u017eivotu. Kona\u010dno, knjiga je namijenjena obrazovnoj publici i studentima humanistike i dru\u0161tvenih znanosti, kao ud\u017ebenik (studenti francuskog jezika i komparativne knji\u017eevnosti) i kao obavjesno djelo iz kojeg je mogu\u0107e crpiti pouzdane podatke o dru\u0161tvenom i intelektualnom \u017eivotu Francuske prve polovice XX. stolje\u0107a \u00bb (Ivi\u0107).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/monografija-krscanska-i-politicka-misao-georgesa-bernanosa-frana-vrancica-u-izdanju-sveucilista-u-zadru\">https:\/\/www.unizd.hr\/obavijesti\/view\/monografija-krscanska-i-politicka-misao-georgesa-bernanosa-frana-vrancica-u-izdanju-sveucilista-u-zadru<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37802,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-37799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/bernanos.jpg?fit=880%2C1178&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":37799,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53998,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53998","url_meta":{"origin":37799,"position":1},"title":"Polemike o seriji &#8220;Tvr\u0111ava&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mini-serija Tvr\u0111ava, nastala u produkciji RTS-a, iza\u0161la je krajem 2025. godine, a prati ljubavnu pri\u010du i \u017eivote Hrvatice i Srbina iz Knina i okolice u razdoblju rata u Hrvatskoj. Serija ima 11 epizoda, a re\u017eirao ju je Sa\u0161a Hajdukovi\u0107 prema scenariju Mirka Stojkovi\u0107a i Gorana Star\u010devi\u0107a.\u00a0 Serija je do\u017eivjela podijeljene\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":37799,"position":2},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":37799,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":37799,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":37799,"position":5},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37799"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37799\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37801,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37799\/revisions\/37801"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}