{"id":37785,"date":"2023-10-30T16:47:26","date_gmt":"2023-10-30T16:47:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37785"},"modified":"2023-10-30T16:49:48","modified_gmt":"2023-10-30T16:49:48","slug":"predstavljanje-knjige-zvonimira-glavasa-postmarksisticko-stanje-knjizevnost-politika-i-teorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37785","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Zvonimira Glava\u0161a &#8220;Postmarksisti\u010dko stanje. Knji\u017eevnost, politika i teorija&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Predstavljanje knjige knji\u017eevnog teoreti\u010dara (i povjesni\u010dara) Zvonimira Glava\u0161a &#8220;Postmarksisti\u010dko stanje. Knji\u017eevnost, politika i teorija&#8221; odr\u017eat \u0107e se 31. listopada 2023. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu. Na predstavljanju \u0107e govoriti urednik Maroje Vi\u0161i\u0107 te Zrinka Bo\u017ei\u0107, Tomislav Brlek i autor knjige.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>U vremenu dubinske krize ideje prosvjetiteljstva i kolapsa velike pri\u010de moderniteta, knjiga Postmarksisti\u010dko stanje. Knji\u017eevnost, politika, teorija prizivaju\u0107i u naslovu davnu knjigu Jean-Fran\u00e7oisa Lyotarda Postmoderno stanje, poku\u0161aj je da se kroz knji\u017eevnu perspektivu prizovu sablasti Marxa (u mno\u017eini), a s njima i razli\u010dita lica marksizma i na taj na\u010din jasno ocrta trag marksizma kao najeksplicitnijeg emancipacijskog modernisti\u010dkog projekta. U doma\u0107em kontekstu s jakom intelektualnom tradicijom druga\u010dijeg tipa marksizma (potisnutom u tzv. mainstream knji\u017eevnoj znanosti), takvo prizivanje je itekako dobrodo\u0161lo. (ZRINKA BO\u017dI\u0106)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Postmarksisti\u010dko stanje. Knji\u017eevnost, politika, teorija prva je doma\u0107a studija koja se bavi problematizacijom koncepta postmarksizma, a na\u010din na koji to \u010dini pionirski je i izvan doma\u0107ih znanstvenih krugova. Rije\u010d je op\u0107enito o prvoj studiji o postmarksizmu koja predstavlja pomak od heteroklitnog nizanja razmjerno labavo povezanih imena prema sustavnijem opisu polja, te o prvoj studiji u \u010dijem je sredi\u0161tu knji\u017eevnost. Temeljitim i pronicljivim analizama autor u knjizi ocrtava ispreplitanje politi\u010dkog i knji\u017eevnoteorijskog diskursa potaknuto onim \u0161to se u literaturi srodnih tradicija naziva napu\u0161tanjem ontolo\u0161kog realizma ili decentriranjem strukture, a pokazuje se s jedne strane diskurzivnom konceptualizacijom politike, a s druge strane koncepcijama knji\u017eevnosti kao imanentno politi\u010dke. (TOMISLAV BRLEK)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Zvonimir Glava\u0161 <\/strong>(1989., Osijek) knji\u017eevni je teoreti\u010dar; nastavnik i istra\u017eiva\u010d zaposlen na Katedri za teoriju knji\u017eevnosti Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku zavr\u0161io je preddiplomski i diplomski dvopredmetni studij Hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti i Povijesti. Po zavr\u0161etku diplomskog studija upisuje Poslijediplomski doktorski studij knji\u017eevnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i zavr\u0161ava ga 2020., obraniv\u0161i disertaciju naslovljenu \u201eKnji\u017eevnost i knji\u017eevnoteorijsko u postmarksisti\u010dkoj teoriji\u201c. Od listopada 2014. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u2013 prvo kao doktorand, a potom od 2020. i kao poslijedoktorand \u2013 na kojem izvodi nastavu u sklopu knji\u017eevnoteorijskih kolegija. Od 2022. \u010dlan je uredni\u0161tva \u010dasopisa <em>Umjetnost rije\u010di<\/em>. Znanstvenoistra\u017eiva\u010dki ga primarno zaokupljaju pitanja suvremene knji\u017eevne i kulturne teorije, postmarksisti\u010dke teorije, politike knji\u017eevnosti, dodirnih to\u010daka knji\u017eevne i politi\u010dke teorije te suvremene (transmedijalne) naratologije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72\">https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72<\/a><br><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/627245086284853\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/627245086284853\/<\/a><br><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/postmarksisticko-stanje-2\/\">http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/postmarksisticko-stanje-2\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37786,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-37785","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/ellipsis-plakat-pozivnica-glavas.jpg?fit=1181%2C1671&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":37785,"position":0},"title":"Drago Ma\u017ear, &#8220;Dva kurira&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":37785,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":37785,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":37785,"position":3},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":37785,"position":4},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":37785,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37785","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37785"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37785\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37789,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37785\/revisions\/37789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37785"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37785"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37785"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}