{"id":37731,"date":"2023-10-27T18:23:54","date_gmt":"2023-10-27T18:23:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37731"},"modified":"2023-10-27T18:26:50","modified_gmt":"2023-10-27T18:26:50","slug":"predstavljanje-knjige-dusan-karpatsky-1935-2017-zivot-i-djelo-zivot-a-dilo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37731","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige &#8220;Du\u0161an Karpatsk\u00fd (1935. \u2013 2017.): \u017divot i djelo \/ \u017eivot a d\u00edlo&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organizira predstavljanje dvojezi\u010dne knjige <em>Du\u0161an Karpatsk\u00fd (1935. \u2013 2017.): \u017divot i djelo\/\u017eivot a d\u00edlo<\/em> koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 30. listopada u 19 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu, Pavla \u0160ubi\u0107a 20. Knjigu \u0107e predstaviti Andreja Stojkovi\u0107, Zdenka Pozai\u0107, Jaroslav Pecnik, Zdravko Zima i Marijan Lipovac. Predstavljanje se odr\u017eava uz potporu \u010de\u0161kog veleposlanstva u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigu su objavili izdava\u010dka ku\u0107a For Prague i udruga Lastavica iz Praga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a uredili su ju Andreja Stojkovi\u0107, Marijan Lipovac, Jaroslav Pecnik i Mia Stojkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je posve\u0107ena \u010de\u0161kom kroatistu, knji\u017eevnom povjesni\u010daru i prevoditelju Du\u0161anu Karpatskom koji se tijekom gotovo 60 godina djelovanja potvrdio ne samo kao najve\u0107i promicatelj hrvatske kulture u \u010ce\u0161koj, nego i kao jedna od najzna\u010dajnijih osoba u ukupnoj povijesti hrvatsko-\u010de\u0161kih odnosa.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga donosi tekstove suradnika i prijatelja Du\u0161ana Karpatskog koji su dali svoj osvrt na njegov \u017eivot i djelo, odlomke iz njegovih autorskih djela i prijevoda, a sadr\u017ei i njegovu biografiju te po prvi put donosi kompletnu bibliografiju Du\u0161ana Karpatskog koja sadr\u017ei 570 bibliografskih jedinica, od kojih je 126 knjiga hrvatskih i drugih ju\u017enoslavenskih autora prevedenih na \u010de\u0161ki te 17 knjiga prijevoda s \u010de\u0161kog na hrvatski, kao i 36 knji\u017eevnopovijesnih, leksikografskih i drugih knjiga kojih je Karpatsk\u00fd bio autor, suautor ili urednik. Bibliografiju Du\u0161ana Karpatskog \u010dini i 88 prijevoda na \u010de\u0161ki te 18 prijevoda s \u010de\u0161kog na hrvatski koji su objavljeni u \u010dasopisima. Bibliografija navodi i 155 tekstova koje je Karpatsk\u00fd kao autor objavio u novinama i \u010dasopisima od 1958. do 2008., kao i 62 intervjua koja je dao u razdoblju od 1965. do 2015.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao prevoditelj i urednik Du\u0161an Karpatsk\u00fd je u zasebnim knjigama i antologijama objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, me\u0111u kojima se isti\u010du Miroslav Krle\u017ea, Ivo Andri\u0107, Marija Juri\u0107 Zagorka, Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, Marijan Matkovi\u0107, Ranko Marinkovi\u0107, Slobodan Novak, Antun \u0160oljan, Ivan Aralica, Predrag Matvejevi\u0107, Ivo Bre\u0161an, Slobodan \u0160najder, Pavao Pavli\u010di\u0107, Dubravka Ugre\u0161i\u0107, Ivana Bodro\u017ei\u0107, a na \u010de\u0161ki je preveo i Ba\u0161\u0107ansku plo\u010du, <em>Horvatsku domovinu<\/em> Antuna Mihanovi\u0107a, <em>Smrt Smail-age \u010cengi\u0107a<\/em> Ivana Ma\u017eurani\u0107a, kao i pojedine pjesme Antuna Gustava Mato\u0161a, Dragutina Domjani\u0107a, Vladimira Vidri\u0107a, Frana Galovi\u0107a, Antuna Branka \u0160imi\u0107a, Gustava Krkleca, Vjekoslava Majera, Dobri\u0161e Cesari\u0107a, Drage Ivani\u0161evi\u0107a, Jure Ka\u0161telana, Vesne Parun, Slavka Mihali\u0107a, Josipa Pupa\u010di\u0107a, Milivoja Slavi\u010deka, Ivana Slamniga, Arsena Dedi\u0107a, Jak\u0161e Fiamenga i drugih. U tridesetak knjiga Karpatsk\u00fd je objavio i prijevode srpskih i bosanskohercegova\u010dkih knji\u017eevnika, me\u0111u njima i Me\u0161e Selimovi\u0107a, Isaka Samokovlije, Danila Ki\u0161a, Mirka Kova\u010da te u manjoj mjeri crnogorskih, makedonskih i slovenskih knji\u017eevnika. Nekoliko \u010de\u0161kih autora preveo je na hrvatski, me\u0111u kojima i Jaroslava Seiferta, Vladim\u00edra Holana, Franti\u0161eka Halasa, kao i pjesme V\u00e1clava Havela.<\/p>\n\n\n\n<p>U Zagrebu je 2003. objavio Zlatnu knjigu \u010de\u0161kog pjesni\u0161tva, a 2007. u Pragu \u010de\u0161ku antologiju hrvatskog pjesni\u0161tva <em>Kor\u00e1b koralov\u00fd<\/em> (Korablja od koralja) s 20.000 stihova.<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo cjelo\u017eivotni pothvat Du\u0161ana Karpatskog bilo je izdavanje <em>Sabranih djela Miroslava Krle\u017ee<\/em>, najprije u devet knjiga u razdoblju od 1965. do 2000., a zatim u sedam knjiga 2013. S timom prevoditelja Karpatsk\u00fd je na \u010de\u0161ki preveo najva\u017enije Krle\u017eine romane, drame te pjesni\u010dka i memoarska djela. Objavio je i <em>Sabrana djela Ive Andri\u0107a<\/em> u \u0161est knjiga 2009. Najve\u0107i uspjeh kod \u010de\u0161ke publike imao je prijevod romana iz ciklusa <em>Gri\u010dka vje\u0161tica<\/em> Marije Juri\u0107 Zagorke.<\/p>\n\n\n\n<p>Du\u0161an Karpatsk\u00fd zaslu\u017ean je za hrvatsku kulturu i svojim otkri\u0107ima \u010de\u0161ki pisanih knji\u017eevnih tekstova Stjepana Radi\u0107a, objavljenih 1985. u hrvatskom prijevodu u knjizi <em>Pra\u0161ki zapisi<\/em>, a zaslugom Karpatskog sedmojezi\u010dni rje\u010dnik \u010de\u0161kog benediktinca Petra Lodereckera iz 1605. koji se temelji na poznatom petojezi\u010dnom rje\u010dniku Fausta Vran\u010di\u0107a iz 1595. objavljen je 2005. u Zagrebu kao pretisak.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ena djela za prou\u010davanje hrvatsko-\u010de\u0161kih veza su <em>Croatica na \u010de\u0161kom jeziku, <\/em>bibliografija prijevoda hrvatskih pisaca na \u010de\u0161ki iz 1983., <em>Mali hrvatsko\u2013\u010de\u0161ki biografski leksikon<\/em>, dvojezi\u010dni leksikografski pregled osoba iz povijesti \u010de\u0161ko-hrvatskih odnosa iz 2002., kao i antologijska zbirka hrvatskih pjesama o moru <em>M\u00e1 du\u0161e je mo\u0159e. Poezie charv\u00e1tsk\u00e9ho Jadranu<\/em> (<em>Du\u0161a mi je more<\/em>, 2001.). Za hrvatsku kulturu va\u017eno djelo Du\u0161ana Karpatskog je i <em>Epistolar<\/em> iz 2010., knjiga koja sadr\u017ei pisma 140 osoba, uglavnom pisaca, iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke s kojima se Karpatsk\u00fd dru\u017eio i dopisivao od sredine pedesetih godina 20. stolje\u0107a. Jo\u0161 od studentskih dana, kada se sprijateljio s Marijanom Matkovi\u0107em, a zatim i s Miroslavom Krle\u017eom i brojnim drugim hrvatskim knji\u017eevnicima, Du\u0161an Karpatsk\u00fd bio je u neprekidnom kontaktu s hrvatskom knji\u017eevnom i kulturnom sredinom, a svojim anga\u017emanom kao intelektualac i humanist \u0161irio je istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji te organizirao kulturne manifestacije hrvatskih i bosanskohercegova\u010dkih pisaca i intelektualaca u Pragu.<\/p>\n\n\n\n<p>Bio je dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990., suradnik mnogih hrvatskih kulturnih institucija te dobitnik niza hrvatskih priznanja, me\u0111u kojima i Reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a te Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Bio je&nbsp; prvi dobitnik nagrade Matice hrvatske \u201eLjudevit Jonke\u201c za iznimna postignu\u0107a u promicanju hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti u svijetu te nagrade Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva \u201eMarija i Stjepan Radi\u0107\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Marijan Lipovac<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-file\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/HCD-Karpatsky2023-pozivnica.pdf\">HCD-Karpatsky2023-pozivnica<\/a><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/HCD-Karpatsky2023-pozivnica.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37733,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-37731","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Karpatsky2.jpg?fit=1286%2C1715&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":37731,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52884,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52884","url_meta":{"origin":37731,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na predstavljanje knjige \"Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine\" koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Knjigu \u0107e, uz autora Dinu Stani\u010di\u0107a, predstaviti Ljiljana Dobrov\u0161ak i Filip Hamer\u0161ak. Vi\u0161e o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":37731,"position":2},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":37731,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52934","url_meta":{"origin":37731,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru Slavonski Brod","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Brodskog Posavlja, 8. o\u017eujka (petak) 2026. u 19 sati. U sklopu ovogodi\u0161njeg, trinaestog po redu Kliofesta \u2013 festivala povijesti, odr\u017eat \u0107e se u Muzeju Brodskog Posavlja predstavljanje prve autorske knjige dr. sc. Ivana Mileca: \u00bb(NI)JE ZAPA\u017dENO DA DJELUJE NEPRIJATELJSKI\u00ab. Elaborat UDB-e o politi\u010darima iz biv\u0161ih gra\u0111anskih stranaka na kotaru\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica_Nije-zapazeno-da-djeluje-neprijateljski.png?fit=782%2C1158&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":37731,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37731"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37731\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37738,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37731\/revisions\/37738"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37733"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}