{"id":37725,"date":"2023-10-27T17:38:51","date_gmt":"2023-10-27T17:38:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37725"},"modified":"2023-10-27T17:38:51","modified_gmt":"2023-10-27T17:38:51","slug":"petar-zavorovic-posebna-uputa-u-vezi-s-33-sibenska-sporna-sela-i-ostalim-mjestima-1569-priredila-iva-kurelac-prevela-nina-spicijaric-paskvan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37725","title":{"rendered":"Petar Zavorovi\u0107: POSEBNA UPUTA U VEZI S 33 \u0160IBENSKA SPORNA SELA I OSTALIM MJESTIMA (1569.), priredila Iva Kurelac, prevela Nina Spicijari\u0107 Pa\u0161kvan"},"content":{"rendered":"\n<p>Rije\u010d je o prvome izdanju rukopisa Petra Zavorovi\u0107a iz 1569. godine, izvorno naslovljenog <em>Instruttione piu particolare dele XXXIII ville de Sibenico contentiose et d&#8217;altri lochi<\/em>, namijenjenog mleta\u010dkim vlastima koje su 1560., u vrijeme u\u010destalih mleta\u010dko-osmanskih ratnih sukoba, tog \u0161ibenskog plemi\u0107a i diplomata anga\u017eirale da s Osmanlijama pregovara oko povrata 33 sporna sela u zale\u0111u \u0160ibenika, isto\u010dno od Krke, bespravno zauzeta od strane osmanskih podanika Morlaka. Osim stanja u 33 \u0161ibenska sporna sela, Zavorovi\u0107 u izvje\u0161taju detaljno opisuje situaciju s posjedima u jo\u0161 osamdesetak naselja i mjesta na podru\u010dju Gornjeg Polja, Primo\u0161tena i Rogoznice. U historiografskom smislu, Zavorovi\u0107ev administrativni spis o zaposjednutim selima \u0160ibenske zagore i ostalim mjestima je kao uputa mleta\u010dkim vlastima takore\u0107i detaljan snimak postoje\u0107eg stanja u dijelu \u0161ibenskog distrikta koji je neposredno grani\u010dio s osmanskim teritorijem. No, \u010dita li se izme\u0111u redaka, jasno je da evidentirano stanje zapravo prikazuje i izravne posljedice koje je izostanak konkretne reakcije mleta\u010dkih vlasti na osmansku uzurpaciju spomenutog podru\u010dja ostavio na taj kraj i njegove \u017eitelje, \u0161to je nakon Ciparskog rata (1570. &#8211; 1573.), me\u0111u ostalim, za Mle\u010dane dovelo i do novih teritorijalnih gubitaka u \u0160ibenskoj zagori.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdanje je objavljeno <strong>u nakladi Muzeja grada \u0160ibenika<\/strong>, ima 182 stranice, a sastoji se od uvodne studije i kriti\u010dkog izdanja rukopisa prema prijepisu u Biskupijskom arhivu u \u0160ibeniku <strong>(dr. sc. Iva Kurelac, Odsjek za povijesne znanosti Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Zagrebu)<\/strong>, prijevoda na hrvatski jezik <strong>(dr. sc. Nina Spicijari\u0107 Pa\u0161kvan, Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli)<\/strong> i iscrpnog komentara, a rezultat je interdisciplinarnog filolo\u0161kog i historiografskog istra\u017eivanja te razrje\u0161ava klju\u010dne nedoumice i pogre\u0161ke vezane uz dosada\u0161nje tuma\u010denje pitanja autorstva, provenijencije, naslova i sastava rukopisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od va\u017enijih otkri\u0107a vezanih uz ovaj rukopis jest nalaz vlastoru\u010dnih marginalnih bilje\u017eaka Petrova ne\u0107aka, \u0161ibenskog humanista i povjesni\u010dara Dinka Zavorovi\u0107a (oko 1540. \u2013 1608.), \u010dime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Urednik izdanja je Bruno Brakus, mag. hist.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzije prof. dr. sc. Kristijana Jurana:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rukopis je iznimno va\u017ean izvor spoznaja o zamr\u0161enom pravno-demografskom statusu \u0161ibenskoga teritorija na razme\u0111u mleta\u010dkoga i osmanskog imperija u sredi\u0161njoj tre\u0107ini 16. stolje\u0107a. Djelo je u prvom redu namijenjeno znanstvenoj i stru\u010dnoj javnosti, prije svih povjesni\u010darima, arhivistima, lingvistima te op\u0107enito prou\u010davateljima hrvatske pisane ba\u0161tine, kao i djelatnicima ba\u0161tinskih institucija, a naposljetku i onomu dijelu pu\u010dke javnosti koji sa zanimanjem prati i o\u010dekuje nove spoznaje o \u0161ibenskoj i dalmatinskoj pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Bo\u0161ka Kne\u017ei\u0107a:<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p>Pored neospornog doprinosa povijesnoj znanosti i toponomastici, ovo kriti\u010dko izdanje Zavorovi\u0107eva administrativnog spisa predstavlja vrijedan izvor i polazi\u0161te za budu\u0107a filolo\u0161ka istra\u017eivanja jezi\u010dne realnosti u mleta\u010dkoj Dalmaciji u 16. stolje\u0107u. Knjiga \u0107e biti od velike koristi povjesni\u010darima, ali i stru\u010dnjacima iz drugih humanisti\u010dkih podru\u010dja koji se bave interkulturalnim dijalozima izme\u0111u dviju obala Jadrana.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-37725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Petar-Zavorovic-1569_izdanje.jpg?fit=1617%2C2362&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":37725,"position":0},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52868,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52868","url_meta":{"origin":37725,"position":1},"title":"Stephan Karl Sander-Faes, &#8220;Urban Elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540-1569)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga \"Urban Elites of Zadar: Dalmatia and the Venetian Commonwealth (1540-1569)\", \u010diji je autor Stephan Karl Sander-Faes. This book examines economic, geographical, and social mobility in the early modern Adriatic by focusing on the urban elites of Zadar during the\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zadar.jpg?fit=400%2C560&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":37725,"position":2},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":37725,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":37725,"position":4},"title":"Tribina &#8220;Pola stolje\u0107a P(p)anenke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":37725,"position":5},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37727,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37725\/revisions\/37727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}