{"id":37725,"date":"2023-10-27T17:38:51","date_gmt":"2023-10-27T17:38:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37725"},"modified":"2023-10-27T17:38:51","modified_gmt":"2023-10-27T17:38:51","slug":"petar-zavorovic-posebna-uputa-u-vezi-s-33-sibenska-sporna-sela-i-ostalim-mjestima-1569-priredila-iva-kurelac-prevela-nina-spicijaric-paskvan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37725","title":{"rendered":"Petar Zavorovi\u0107: POSEBNA UPUTA U VEZI S 33 \u0160IBENSKA SPORNA SELA I OSTALIM MJESTIMA (1569.), priredila Iva Kurelac, prevela Nina Spicijari\u0107 Pa\u0161kvan"},"content":{"rendered":"\n<p>Rije\u010d je o prvome izdanju rukopisa Petra Zavorovi\u0107a iz 1569. godine, izvorno naslovljenog <em>Instruttione piu particolare dele XXXIII ville de Sibenico contentiose et d&#8217;altri lochi<\/em>, namijenjenog mleta\u010dkim vlastima koje su 1560., u vrijeme u\u010destalih mleta\u010dko-osmanskih ratnih sukoba, tog \u0161ibenskog plemi\u0107a i diplomata anga\u017eirale da s Osmanlijama pregovara oko povrata 33 sporna sela u zale\u0111u \u0160ibenika, isto\u010dno od Krke, bespravno zauzeta od strane osmanskih podanika Morlaka. Osim stanja u 33 \u0161ibenska sporna sela, Zavorovi\u0107 u izvje\u0161taju detaljno opisuje situaciju s posjedima u jo\u0161 osamdesetak naselja i mjesta na podru\u010dju Gornjeg Polja, Primo\u0161tena i Rogoznice. U historiografskom smislu, Zavorovi\u0107ev administrativni spis o zaposjednutim selima \u0160ibenske zagore i ostalim mjestima je kao uputa mleta\u010dkim vlastima takore\u0107i detaljan snimak postoje\u0107eg stanja u dijelu \u0161ibenskog distrikta koji je neposredno grani\u010dio s osmanskim teritorijem. No, \u010dita li se izme\u0111u redaka, jasno je da evidentirano stanje zapravo prikazuje i izravne posljedice koje je izostanak konkretne reakcije mleta\u010dkih vlasti na osmansku uzurpaciju spomenutog podru\u010dja ostavio na taj kraj i njegove \u017eitelje, \u0161to je nakon Ciparskog rata (1570. &#8211; 1573.), me\u0111u ostalim, za Mle\u010dane dovelo i do novih teritorijalnih gubitaka u \u0160ibenskoj zagori.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdanje je objavljeno <strong>u nakladi Muzeja grada \u0160ibenika<\/strong>, ima 182 stranice, a sastoji se od uvodne studije i kriti\u010dkog izdanja rukopisa prema prijepisu u Biskupijskom arhivu u \u0160ibeniku <strong>(dr. sc. Iva Kurelac, Odsjek za povijesne znanosti Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Zagrebu)<\/strong>, prijevoda na hrvatski jezik <strong>(dr. sc. Nina Spicijari\u0107 Pa\u0161kvan, Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli)<\/strong> i iscrpnog komentara, a rezultat je interdisciplinarnog filolo\u0161kog i historiografskog istra\u017eivanja te razrje\u0161ava klju\u010dne nedoumice i pogre\u0161ke vezane uz dosada\u0161nje tuma\u010denje pitanja autorstva, provenijencije, naslova i sastava rukopisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedno od va\u017enijih otkri\u0107a vezanih uz ovaj rukopis jest nalaz vlastoru\u010dnih marginalnih bilje\u017eaka Petrova ne\u0107aka, \u0161ibenskog humanista i povjesni\u010dara Dinka Zavorovi\u0107a (oko 1540. \u2013 1608.), \u010dime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Urednik izdanja je Bruno Brakus, mag. hist.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzije prof. dr. sc. Kristijana Jurana:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rukopis je iznimno va\u017ean izvor spoznaja o zamr\u0161enom pravno-demografskom statusu \u0161ibenskoga teritorija na razme\u0111u mleta\u010dkoga i osmanskog imperija u sredi\u0161njoj tre\u0107ini 16. stolje\u0107a. Djelo je u prvom redu namijenjeno znanstvenoj i stru\u010dnoj javnosti, prije svih povjesni\u010darima, arhivistima, lingvistima te op\u0107enito prou\u010davateljima hrvatske pisane ba\u0161tine, kao i djelatnicima ba\u0161tinskih institucija, a naposljetku i onomu dijelu pu\u010dke javnosti koji sa zanimanjem prati i o\u010dekuje nove spoznaje o \u0161ibenskoj i dalmatinskoj pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzije izv. prof. dr. sc. Bo\u0161ka Kne\u017ei\u0107a:<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p>Pored neospornog doprinosa povijesnoj znanosti i toponomastici, ovo kriti\u010dko izdanje Zavorovi\u0107eva administrativnog spisa predstavlja vrijedan izvor i polazi\u0161te za budu\u0107a filolo\u0161ka istra\u017eivanja jezi\u010dne realnosti u mleta\u010dkoj Dalmaciji u 16. stolje\u0107u. Knjiga \u0107e biti od velike koristi povjesni\u010darima, ali i stru\u010dnjacima iz drugih humanisti\u010dkih podru\u010dja koji se bave interkulturalnim dijalozima izme\u0111u dviju obala Jadrana.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-37725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Petar-Zavorovic-1569_izdanje.jpg?fit=1617%2C2362&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37725"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37727,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37725\/revisions\/37727"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}