{"id":37614,"date":"2023-10-23T15:22:30","date_gmt":"2023-10-23T15:22:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37614"},"modified":"2023-10-23T15:22:30","modified_gmt":"2023-10-23T15:22:30","slug":"mlaka-ivanovec-starec-srednjovjekovne-visinske-utvrde-na-ivanscici-i-kalniku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37614","title":{"rendered":"MLAKA, IVANOVEC, STAREC \/ Srednjovjekovne visinske utvrde na Ivan\u0161\u010dici i Kalniku"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>ustanova: <\/strong>GMV Pala\u010da Herzer, Franjeva\u010dki trg 10, Vara\u017edin<br><strong>datum:<\/strong> 25.10.2023.<\/p>\n\n\n\n<p>U sklopu <strong><em>Srijede u Muzeju <\/em><\/strong>govorit \u0107e se o rezultatima pregleda dijela brdskog podru\u010dja u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji dosad uglavnom nepoznatog u arheolo\u0161kom smislu. Rije\u010d je o isto\u010dnom dijelu Ivan\u0161\u010dice i sjevernom dijelu Kalnika, na kojima su u novije vrijeme provedena vi\u0161ekratna rekognosciranja. Ciljevi terenskih obilazaka bili su pregled i dokumentiranje geolo\u0161kih i arheolo\u0161kih podataka vezanih uz dvije visinske srednjovjekovne utvrde, za koje su osnovni podaci prikupljeni iz literature. Prve podatke o utvrdi Mlaka na Ivan\u0161\u010dici objavio je Kre\u0161imir Regan 2017., dok kra\u0107i spomen utvrde Starec na Kalniku 1905. donosi Fran Gundrum Oriov\u010danin u \u010dasopisu <em>Planinar<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Uz temeljitiji pregled ovih dviju utvrda, cilj je bio i ubicirati te provjeriti objekt uo\u010den na ortofoto snimci iz 1968. godine. Nakon \u0161to je objekt pregledan i dokumentiran, upisan je u kartu srednjovjekovnih visinskih utvrda \u017dupanije pod imenom Ivanovec. Utvrde Mlaka i Ivanovec, obje na Ivan\u0161\u010dici, s obzirom na polo\u017eaj, obrambenu koncepciju, na\u010din i materijale gradnje, kao i okvirno datiranje u razdoblje od 13. do 15. stolje\u0107a, pokazuju karakteristike srednjovjekovnih visinskih drveno-zemljanih utvrda. Pregledima objekta Starec na Kalniku, na dvama od triju vrhova uo\u010deni su, iako vrlo skromni, ostaci kamenih struktura. Po na\u010dinu gradnje, debljini obodnog zida i strate\u0161kom polo\u017eaju, kamena utvrda ima karakteristike burga, podignutog vjerojatno u 13. stolje\u0107u. Njegove tlocrtne naznake upu\u0107uju na slo\u017eeniji, dvodijelni obrambeni objekt, no vi\u0161e podataka svakako bi pru\u017eila arheolo\u0161ka istra\u017eivanja, koja bi valjalo provesti i na Mlaki i na Ivanovcu te ovim specifi\u010dnim objektima odrediti mjesto u mre\u017ei srednjovjekovnih obrambenih objekata. Nakon \u0161to su obra\u0111eni terenski arheolo\u0161ki i geolo\u0161ki podaci, provedeno je i arhivsko istra\u017eivanje jer je svaka od ovih utvrda i jezgra odre\u0111enoga povijesnog okru\u017eenja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Predavanje su pripremili: arheologinja i umirovljena muzejska savjetnica u GMV-u <strong>Marina \u0160imek,<\/strong> arheologinja i vi\u0161a stru\u010dna suradnica-konzervatorica <strong>Martina Matija\u0161ko<\/strong> te <strong>Dubravko \u0160incek,<\/strong> suradnik u brojnim speleolo\u0161kim, floristi\u010dkim i arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima na podru\u010dju sjeverozapadne Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Program po\u010dinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.<\/p>\n\n\n\n<p>O predava\u010dima:<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Marina \u0160imek<\/em><\/strong>, umirovljena muzejska savjetnica, u Gradskom muzeju Vara\u017edin \u010detiri desetlje\u0107a bavila se arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima i bila voditeljica arheolo\u0161kih zbirki. Podjednako se bavila arheologijom pretpovijesnih, kao i povijesnih razdoblja do ranog novog vijeka. Na podru\u010dju arheologije aktivna je i nakon umirovljenja, pa povremeno sudjeluje ili vodi istra\u017eivanja, sa suradnicima provodi terenske preglede i objavljuje stru\u010dne radove.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Martina Matija\u0161ko<\/em><\/strong> diplomirala je arheologiju, povijest i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je vi\u0161egodi\u0161nja suradnica Arheolo\u0161kog odjela Gradskog muzeja Vara\u017edin. Radi u Konzervatorskom odjelu u Vara\u017edinu kao vi\u0161i stru\u010dni suradnik \u2013 konzervator za nepokretna kulturna dobra. Posebno polje interesa joj je utvrdno graditeljstvo kasnog srednjeg i ranog novog vijeka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Dubravko \u0160incek<\/em><\/strong>\u00a0po struci je geotehni\u010dar i rudar. Bavi se speleolo\u0161kim i floristi\u010dkim istra\u017eivanjima i jedan je od najboljih poznavatelja brdskog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Autor je knjige\u00a0<em>Biljni svijet Ivan\u010dice i Ravne gore<\/em>\u00a0te koautor knjiga\u00a0<em>Botani\u010dki va\u017ena podru\u010dja Hrvatske<\/em>\u00a0i\u00a0<em>\u0110ur\u0111eve\u010dki peski<\/em>.\u00a0 Niz godina bio je suradnik Arheolo\u0161kog odjela GMV-a u arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima i rekognosciranjima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.gmv.hr\/hr\/dogadjanja\/mlaka-ivanovec-starec-_-srednjovjekovne-visinske-utvrde-na-ivanscici-i-kalniku,20467.html?t=o\">https:\/\/www.gmv.hr\/hr\/dogadjanja\/mlaka-ivanovec-starec-_-srednjovjekovne-visinske-utvrde-na-ivanscici-i-kalniku,20467.html?t=o<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37615,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-37614","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/SuM_utvrde.jpg?fit=880%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":37614,"position":0},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":37614,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":37614,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":37614,"position":3},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":37614,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":37614,"position":5},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37614"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37616,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37614\/revisions\/37616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}