{"id":37560,"date":"2023-10-19T21:17:20","date_gmt":"2023-10-19T21:17:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37560"},"modified":"2023-10-19T21:17:20","modified_gmt":"2023-10-19T21:17:20","slug":"natjecaj-za-objavu-radova-u-19-broju-casopisa-pro-tempore-za-ak-god-2023-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37560","title":{"rendered":"Natje\u010daj za objavu radova u 19. broju \u010dasopisa \u201ePro tempore\u201c za ak. god. 2023\/2024."},"content":{"rendered":"\n

Uredni\u0161tvo \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore<\/em> raspisuje natje\u010daj za objavu radova u 19. broju \u010dasopisa za akademsku godinu 2023\/2024. Ove godine uredni\u0161tvo je odlu\u010dilo da \u0107e tema broja biti Intelektualna povijest<\/strong>. Natje\u010daj je otvoren za radove iz podru\u010dja povijesti i srodnih dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti.<\/p>\n\n\n\n

Cilj \u010dasopisa studenata povijesti Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Pro tempore<\/em>, koji izlazi od 2004. godine, jest omogu\u0107iti studentima preddiplomskoga, diplomskog i doktorskog studija povijesti i srodnih dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti iz Hrvatske i inozemstva objavu vlastitih radova, kao i stjecanje iskustva u radu redakcije \u010dasopisa i procesu odabira i kriti\u010dke evaluacije radova za objavu. Uz to, objavljivanjem novih radova nastoje se pro\u0161iriti saznanja o odre\u0111enim temama iz pro\u0161losti te pridonijeti upoznavanju i autora i \u010ditatelja s novim historiografskim trendovima.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je u sredi\u0161tu gotovo svakog ljudskog djelovanja misao, ona kao takva gotovo nikada nije isklju\u010divo politi\u010dka, ekonomska, filozofska ili teolo\u0161ka, stoga interdisciplinarna narav intelektualne povijesti \u010dini ovu granu uvijek aktualnom i sveprisutnom, bilo posredno kroz istra\u017eivanja unutar zasebnih povijesnih grana ili neposredno kroz prakticiranje intelektualne povijesti kao samostalne discipline. Ove godine primat \u0107emo radove koji tematiziraju povijest intelektualne misli, intelektualnog djelovanja i intelektualaca u ulozi njihova stvaratelja, prenositelja, zagovaratelja i kriti\u010dara te relevantnog dru\u0161tvenog aktera. Radovi se mogu baviti temama vezanim uz razli\u010dite koncepte, diskurse i fenomene poput primjerice koncepta slobode, antiurbanisti\u010dkog diskursa ili kulturolo\u0161kog i intelektualnog fenomena fin de si\u00e8clea<\/em>. Mogu se doticati raznih politi\u010dkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih doktrina, smjerova i praksi poput nacionalizma, kapitalizma, merkantilizma, baroka\u2026 Poti\u010du se i radovi koji se bave intelektualcima, a napose raznim intelektualnim krugovima\/mre\u017eama, koji tematiziraju njihovu ulogu u \u0161irenju ideja i kreiranju javnog mnijenja i njihov dru\u0161tveno-politi\u010dki anga\u017eman. Zatim oni koji se bave mobilizacijskim u\u010dinkom ideja, promjenama i revolucijama izazvanim znanstvenim napretkom ili pak ideolo\u0161kim previranjima, intelektualnim transferima i recepcijom ideja, procesom translacije istih, itd. U sklopu toga primaju se i radovi koji tematiziraju povijest knjige odnosno izdavala\u0161tva, kulture pisanja i \u010ditanja, obrazovanja, kulturnih politika te povijest historiografije.<\/p>\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo \u010dasopisa Pro tempore<\/em> poti\u010de na slanje svih vrsta znanstvenih radova te prikaze knjiga, prijevode radova stranih povjesni\u010dara, intervjue i izvje\u0161taje s relevantnih znanstvenih skupova, uz uvjet da su oni u skladu s temom broja<\/strong>. Pristigli radovi bit \u0107e podvrgnuti procesu selekcije i kriti\u010dke obrade u uredni\u0161tvu \u010dasopisa i zatim proslije\u0111eni profesorima na recenziju, nakon \u010dega \u0107e autori dobiti obavijest je li njihov rad prihva\u0107en.<\/p>\n\n\n\n

Poslani radovi mogu imati najvi\u0161e dva autora, a zaprimaju se samo prethodno neobjavljeni radovi, slanjem kojih autori potvr\u0111uju da se radi o njihovom vlastitom radu za koji prihva\u0107aju znanstvenu i eti\u010dku odgovornost. Svi radovi \u0161alju se u formatu Microsoft Word dokumenta (.doc ili .docx) elektroni\u010dkom po\u0161tom na adresu uredni\u0161tva: casopis.protempore@gmail.com najkasnije do 1. svibnja 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n

Radovi se zaprimaju na hrvatskom (ili srodnim jezicima) i engleskom jeziku, pisani na latinici. Pisani radovi mogu biti opsega od otprilike 15 do 35 kartica teksta. Tekst treba biti obostrano poravnat, fonta Times New Roman, veli\u010dine 12 i proreda 1,5. Ime i prezime autora, godina, smjer studija i sveu\u010dili\u0161te koje poha\u0111aju navode se na prvoj stranici rada u gornjem lijevom kutu. Tako\u0111er, svaki rad treba sadr\u017eavati i sa\u017eetak (otprilike 100 rije\u010di) i klju\u010dne rije\u010di na hrvatskom i engleskom jeziku te biti opremljen znanstvenim aparatom. Znanstvene bilje\u0161ke pi\u0161u se na dnu stranice prema pravilima Chicago humanisti\u010dkog stila, numeri\u010dkim slijedom i odijeljene razdjelnikom od glavnog teksta. Odabrani font treba biti Times New Roman veli\u010dine 10, jednostrukog proreda te obostrano poravnat. Na kraju rada obavezna je bibliografija, tako\u0111er prema pravilima Chicago stila.<\/p>\n\n\n\n

Detaljne upute o na\u010dinima citiranja mo\u017eete prona\u0107i na sljede\u0107em linku<\/a> ili na na\u0161oj stranici na Hr\u010dku.<\/p>\n\n\n\n

Radujemo se Va\u0161oj suradnji!<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16062,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[21,3],"tags":[],"class_list":["post-37560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-casopisi","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/pt.png?fit=721%2C1024&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37560"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37561,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37560\/revisions\/37561"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}