{"id":37429,"date":"2023-10-10T17:12:24","date_gmt":"2023-10-10T17:12:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37429"},"modified":"2023-10-10T17:12:24","modified_gmt":"2023-10-10T17:12:24","slug":"louis-althusser-montesquieu-politika-i-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37429","title":{"rendered":"Louis Althusser, \u201eMontesquieu. Politika i povijest\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>S francuskoga preveo i pogovorom popratio Dragutin Lalovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>U knjizi \u201cMontesquieu, politika i povijest\u201d (\u201cMontesquieu, la politique et l\u2019histoire\u201d, 1959) francuski marksisti\u010dki filozof <strong>Louis Althusser<\/strong> analizira djelo velikoga francuskoga prosvjetiteljskog mislioca <strong>Charlesa de Montesquieua<\/strong>. Pri obradi predmeta autor ne polazi od biografskih datosti ni utjecaja obiteljskog okru\u017eenja i dru\u0161tvenih okolnosti, ve\u0107 poduzima \u201canalizu iznutra\u201d te nastoji rasvijetliti jedinstvo Montesquieuova opusa i istaknuti politi\u010dka polazi\u0161ta koja ga nadahnjuju. Na po\u010detku se usredoto\u010duje na revolucionarnost Montesquieuove metode i njegove teorije zakona. Na toj osnovi obja\u0161njava tipologiju oblika dr\u017eavne vlasti koju Montesquieu predla\u017ee te sugerira da se tu jasno pokazuju politi\u010dke preferencije potonjega. Dokazuju\u0107i da Montesquieu nikad nije bio teoreti\u010dar podjele ili diobe vlasti, ustvr\u0111uje da je, iako je napravio velik korak prema znanstvenoj politici, ostao \u017ertvom ideologije svojeg vremena i klase. Prema Althusseru, Montesquieuova pravna analiza samo skriva precizan politi\u010dki izbor filozofa koji, opisuju\u0107i mogu\u0107e re\u017eime, privilegirano mjesto daje plemstvu, kojemu i sam pripada.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Louis Althusser<\/strong> (1918-1990), francuski filozof i jedan od najutjecajnijih marksista XX. stolje\u0107a. Dugogodi\u0161nji sveu\u010dili\u0161ni predava\u010d filozofije i aktivni sudionik u komunisti\u010dkom radni\u010dkom pokretu. Glavni za\u010detnik strukturalno-epistemologijskog marksizma kao \u201cnove znanosti\u201d u razlici spram filozofijskog \u201cmladog Marxa\u201d. Glavna djela: <em>Montesquieu. Politika i povijest<\/em> (1959), <em>\u010citati <\/em>Kapital (1965; zbornik u suautorstvu s \u00c9. Balibarom, R. Establetom, P. Machereyem i J. Ranci\u00e8reom), <em>Za Marxa<\/em> (1966), <em>Filozofija i spontana filozofija u\u010denjaka<\/em> (1967), <em>Lenjin i filozofija<\/em> (1968), <em>O reprodukciji kapitalizma: ideologija i ideologijski aparati dr\u017eave<\/em> (1969); posthumno: <em>Budu\u0107nost traje dugo<\/em> (1992; autobiografija), <em>Spisi o psihoanalizi: Freud i Lacan<\/em> (1993), <em>Machiavelli i mi<\/em> (1994), <em>Filozofijski i politi\u010dki spisi <\/em>I-II (1995), <em>Machiavellijeva samotnost<\/em> (1998), <em>Politika i povijest od Machiavellija do Marxa<\/em> (2006; predavanja), <em>Spisi o povijesti<\/em> (1963-1968) (2018).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 128<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ymmMJzZqj3\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/montesquieu-politika-i-povijest\/\">MONTESQUIEU. POLITIKA I POVIJEST<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;MONTESQUIEU. POLITIKA I POVIJEST&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/montesquieu-politika-i-povijest\/embed\/#?secret=alFRSNvqIV#?secret=ymmMJzZqj3\" data-secret=\"ymmMJzZqj3\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37430,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-37429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/Montesquieu.png?fit=1678%2C2676&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":37429,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":37429,"position":1},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":37429,"position":2},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":37429,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":37429,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":37429,"position":5},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37429"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37431,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37429\/revisions\/37431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}