{"id":37391,"date":"2023-10-09T15:21:27","date_gmt":"2023-10-09T15:21:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37391"},"modified":"2023-10-09T15:24:21","modified_gmt":"2023-10-09T15:24:21","slug":"martin-zelic-prikaz-knjige-stanko-andric-srijemska-mitrovica-bazilijanski-i-benediktinski-samostan-sv-dimitrija-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37391","title":{"rendered":"Martin Zeli\u0107 – prikaz knjige – Stanko Andri\u0107, “Srijemska Mitrovica \u2013 bazilijanski i benediktinski samostan sv. Dimitrija”, 2022."},"content":{"rendered":"\n

Stanko Andri\u0107, Srijemska Mitrovica \u2013 bazilijanski i benediktinski samostan sv. Dimitrija<\/em>, Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2022, 172 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U nakladi Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest krajem 2022. godine izdana je monografija Stanka Andri\u0107a pod nazivom Srijemska Mitrovica \u2013 bazilijanski i benediktinski samostan sv. Dimitrija<\/em>. Radi se o tre\u0107oj u nizu knjiga serije Monasticon, Slavonicum, Sirmiense et Baraniense <\/em>kojima je cilj obraditi povijest svih srednjovjekovnih samostana razli\u010ditih crkvenih redova na podru\u010dju dana\u0161nje Slavonije, Srijema i Baranje. Stanko Andri\u0107 jedan je od vode\u0107ih hrvatskih medievista, a u\u017ea mu je specijalnost srednjovjekovna povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Osim navedenog, autor monografije knji\u017eevnik je i prevoditelj. Ova monografija je nadogradnja na autorove prija\u0161nje radove o bazilijanskom i benediktinskom samostanu sv. Dimitrija u Srijemskoj Mitrovici koja kronolo\u0161ki obra\u0111uje sve izvore u kojima se spominje mitrova\u010dki samostan ili iz kojih se indirektno mogu izvu\u0107i saznanja o samostanu. Uz predgovor i uvod na po\u010detku, priloge, bibliografiju, sa\u017eetak na engleskom jeziku, kazalo zemljopisnih imena, kazalo osobnih i obiteljskih imena, monografija sadr\u017ei 21 poglavlje.<\/p>\n\n\n\n

Monografija zapo\u010dinje Predgovorom<\/em> (7-11). Autor isti\u010de posebnost mitrova\u010dkog samostana \u010dinjenicom da je jedini \u201ebizantski\u201c ili \u201egr\u010dki\u201c samostan obra\u0111en u Monasticonu<\/em> u kojem su se bogoslu\u017eje i redovni\u010dki \u017eivot ravnali prema isto\u010dnokr\u0161\u0107anskim obi\u010dajima do njegova ga\u0161enja u 14. stolje\u0107u i dovo\u0111enja benediktinaca. Uvod <\/em>(11-13) donosi osnovni povijesni pregled Mitrovice, unutar konteksta teme monografije, klju\u010dan za razumijevanje dosada\u0161njih promi\u0161ljanja povjesni\u010dara i ostalih istra\u017eiva\u010da o lokaciji mitrova\u010dkog samostana te postojanju dva samostana u srednjovjekovnoj Mitrovici, bazilijanskom i benediktinskom.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje Isto\u010dna Crkva i Arpadovi\u0107i <\/em>(13-14) govori o nu\u017enosti razumijevanja konteksta promjenjive politi\u010dke i crkvenoupravne povijesti Srijema do potkraj 12. stolje\u0107a za rekonstrukciju povijesti samostana u Mitrovici i obja\u0161njava zna\u010dajnu ulogu isto\u010dne Crkve u ranoj ugarskoj dr\u017eavi. Tako se u prvom dijelu poglavlja govori da su zatiski i erdeljski vojvode odlazili krstiti se u Carigrad, a jedan je doveo i prvog ugarskog biskupa. U ostatku poglavlja, govori se o odnosu ugarskih vladara prema isto\u010dnoj crkvi. Prvo se navodi tvrdnja ma\u0111arskog povjesni\u010dara Gyule Moravcsika prema kojem je \u201eon (kralj Stjepan I.) u isti mah osigurao slobodnu aktivnost bizantskoj crkvi\u201c. Osim navedenog, poznate su isprava kralja Stjepana na gr\u010dkom jeziku kojom osniva \u017eenski gr\u010dki samostan i zapis izgradnje crkve u Carigradu. Njegovi nasljednici ne mijenjaju odnos prema isto\u010dnoj Crkvi. Tako kralj Andrija I. kod Vi\u0161egrada osniva gr\u010dki samostan  posve\u0107en sv. Andriji. Autor zaklju\u010duje poglavlje iznose\u0107i \u010dinjenicu da ne postoje izvori o osnivanju gr\u010dkih samostana nakon 11. stolje\u0107a. Tako\u0111er, nagla\u0161ava se da ga\u0161enje isto\u010dnih samostana zapo\u010dinje nakon kri\u017earskog osvajanja Carigrada 1204. godine. Poglavlje Obnova Sirmijske biskupije i crkva u Ma\u010dvanskoj Mitrovici <\/em>(14-19) generalno prikazuje op\u0107e politi\u010dke i crkvene prilike u Srijemu u stolje\u0107ima prije obnove katoli\u010dke Srijemske biskupije 1229. godine. Nadalje se obra\u0111uje problem teritorijalnog rasprostiranja Srijema na prijelazu iz 10. u 11. stolje\u0107e i podru\u010dja Srijemske biskupije prema navodima iz bizantskih izvora, koji se uglavnom odnose na izvje\u0161taje o sukobu izme\u0111u cara Bazilija II. i Samuila. Autor navodi nekoliko teza o pojmu i prostoru Srijema u navedenom razdoblju, no nagla\u0161ava op\u0107eprihva\u0107enu tezu da se odnosi na kraj ju\u017eno od Save sa sredi\u0161tem u Ma\u010dvanskoj Mitrovici. Toj tezi u prilog govore i arheolo\u0161ka istra\u017eivanja provedena u Ma\u010dvanskoj Mitrovici na lokalitetu Zidine ili \u0160iringrad, odnosno pronalazak ostataka triju srednjovjekovnih crkava. U poglavlju Ugarski i bizantski Srijem u 11. i 12. stolje\u0107u<\/em> (19-22) opisuju se politi\u010dke prilike u Srijemu. Govori se i o uspostavi bizantske vlasti na podru\u010dju ju\u017eno od Save nakon sloma Samuilove vlasti, potencijalnom protezanju bizantske vlasti na podru\u010dje Sirmija i njegove okolice, ugarskom zaposjedanju Srijema za vladavine cara Izaka I. Komnena i ugarskim pohodima na Srijem 1071. i 1072. godine. U drugom dijelu poglavlja, koje obra\u0111uje 12. stolje\u0107e, govori se o periodi\u010dnim prelascima  bizantske vojske u Srijem i prisutnosti bizantske uprave za vladavine cara Manuela I. Komnena. U posljednjem dijelu poglavlja raspravlja se o tezi da je gr\u010dka biskupija iz Srijema prenesena u Ba\u010d, o  ujedinjenju i nastanku Kalo\u010dko-ba\u010dke nadbiskupije i latinizaciji gr\u010dke biskupije iz Srijema. Autor u\u010dvr\u0161\u0107uje tvrdnje iznose\u0107i zaklju\u010dke Gy\u00f6rgya Gy\u00f6rffya i L\u00e1szla Koszte.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107a poglavlja, Kult sv. Dimitrija Solunskog i njegovi sirmijski korijeni <\/em>(22-31) i Ugarsko-hrvatski kult svetog Dimitrija<\/em> (31-39), detaljno prikazuju nastanak kulta sv. Dimitrija i njegovo \u0161tovanje u isto\u010dnoj Crkvi i u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu. U prvom se opisuju dvije legende mu\u010deni\u0161tva sv. Dimitrija, raspravlja se o njihovoj neobi\u010dnosti, porijeklu, kasnijem razvoju i \u0161tovanju kulta u zapadnoj Crkvi. Autor iscrpno analizira problem samog porijekla sv. Dimitrija te usporedbom s kultovima ostalih sirmijskih svetaca potkrjepljuje tezu sirmijskog porijekla sv. Dimitrija i kasnijem preseljenju njegovog kulta u Solun. Drugo poglavlje obra\u0111uje pojavu atipi\u010dnog kulta sv. Dimitrija u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu. Oslanjaju\u0107i se primarno na teze ma\u0111arskog povjesni\u010dara P\u00e9tera T\u00f3tha, iznose se teorije o pojavi kulta sv. Dimitrija u Ugarskoj. Potanko se analiziraju teorije o solunskoj kraljici Margareti kao sponzoru nastanka legende i sastavljanju legende o sv. Dimitriju u mitrova\u010dkom samostanu kao mogu\u0107im izvori\u0161tima ugarskog kulta.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje In principio erat falsum: listina palatina Radona <\/em>(39-42) prikazuje sadr\u017eaj isprave palatina Radona iz 1057., \u010diji sadr\u017eaj govori o zadu\u017ebini kojom palatin ostavlja Pe\u010du\u0161koj biskupiji neke svoje posjede, uklju\u010duju\u0107i i samostan sv. Dimitrija na Savi. Kriti\u010dki se analiziraju podaci izneseni u ispravi, prvenstveno vjerodostojnost isprave i osoba spomenutih u ispravi. Poglavlje Dar kralj Salomona<\/em> (42-45) posve\u0107eno je navodu bizantskog kroni\u010dara Ivana Kinama iz druge polovice 12. stolje\u0107a prema kojem je ugarski kralj pohranio u Sirmiju, \u201eu hramu svetog Dimitrija mu\u010denika\u201c, ruku sv. Prokopija. Raspravlja se o kojoj je crkvi rije\u010d i postoji li povezanost te crkve s mitrova\u010dkim samostanom. U poglavlju Samostan izme\u0111u Ugarske i Bizanta u 12. stolje\u0107u<\/em> (45-47) govori se o nepostojanju vijesti o samostanu Sv. Dimitrija u 12. stolje\u0107u, stoga je poglavlje ve\u0107im dijelom posve\u0107eno informacijama o samostanu i njegovoj okolici koje se posredno mogu i\u0161\u010ditati. Autor se posebice osvr\u0107e na tvrdnju o navodno jedinom poznatom opatu mitrova\u010dkog samostana, Ivanu. Poglavlje \u201eOpat svetog Dimitrija\u201c kao zemljoposjednik<\/em> (47-49) prikazuje prvi pouzdani navod postojanja mitrova\u010dkog samostana u potvrdnici, kojom je kralj Bela III. potkrijepio darovnicu svoje majke Eufrozine, samostanu vite\u0161kog reda ivanovaca u Stolnom Biogradu, koji spominje \u201eopata svetoga Dimitrija\u201c kao vlasnika druge polovice \u201evode i livade\u201c. U ostatku poglavlja raspravlja se o mogu\u0107em polo\u017eaju spomenutog posjeda pod vlasni\u0161tvom poglavara mitrova\u010dkog samostana. U poglavlju Bilje\u0161ke u registrima pape Inocenta III <\/em>(49-50) prikazuju se, sadr\u017eani u registrima pisama pape Inocenta III, sa\u017eeci pisama upu\u0107enih sedmorima samostana me\u0111u kojima se navodi \u201egr\u010dki samostan svetog Dimitrija u Ugarskoj\u201c, ali i druga dva samostana posve\u0107ena sv. Dimitriju \u2013 svetog Dimitrija i svetog Dimitrija na Savi. Stoga autor raspravlja o postojanju dva samostana sv. Dimitrija u Srijemu, bazilijanskog i benediktinskog. Sljede\u0107a tri poglavlja donose vijesti o samostanu sadr\u017eane u bulama pape Honorija III. upu\u0107enima Nikoli, opatu samostana sv. Teodozija Cenobijarhe de Laberia \/ Laberria<\/em>. Poglavlje Bule pape Honorija III za Svetog Teodozija Jeruzalemskog<\/em> (50-54) bavi se problemom pridjevka de Laberia<\/em> ili de Laberria<\/em> u nazivu samostana koji je va\u017ean za odre\u0111ivanje njegove lokacije. U poglavljima Posredno sa\u010duvana darovnica Bele III?<\/em> (54-59) i Popis dobara samostana u Mitrovici?<\/em> (59-70) analizira se sadr\u017eaj bula, odnosno takozvani ugarski dio bule u kojem se navodi darovanje gr\u010dkog samostana sv. Dimitrija samostanu Svetog Teodozija. Uz mitrova\u010dki samostan spominje se 29 lokaliteta ra\u0161trkanih po podru\u010djima deset \u017eupanija koji su prema tezi Gy\u00f6rgya Gy\u00f6rffya popis dobara tog samostana, iako autor nagla\u0161ava da navedeno nije mogu\u0107e zaklju\u010diti iz konteksta. Poglavlje Spor s opatijom u Pannonhalmi<\/em> (70-73) donosi sadr\u017eaj dviju isprava, iz 1228. i 1237., kojima se rje\u0161ava spor izme\u0111u mitrova\u010dkog samostana i opatije sv. Martina u Pannonhalmi oko vlasni\u0161tva nad nekim posjedima uz Tisu. U zaklju\u010dnom dijelu poglavlja govori se o spomenu mitrova\u010dkog samostana u ispravi ba\u010dkog kaptola iz 1247. u potvrdi prodaje zemlje u Vukovskoj \u017eupaniji. U poglavlju Izme\u0111u pe\u010du\u0161kog biskupa i kalo\u010dkog nadbiskupa <\/em>(73-76) opisuje se grani\u010dni prijepor izme\u0111u pe\u010du\u0161kog biskupa i kalo\u010dkog nadbiskupa. Analizira se tijek spora i navodni poku\u0161aj pe\u010du\u0161kog biskupa da falsificiranim ispravama pomakne dijecezansku granicu \u010dime bi mitrova\u010dki samostan potpao pod njegovu biskupiju. Na kraju poglavlja propitkuje se uloga solunske kraljice Margarete u pograni\u010dnom sporu. Poglavlje Prijedlog srijemskog biskupa <\/em>(76-80) bavi se molbom srijemskog biskupa, upu\u0107ene papi Inocentu IV., oko preno\u0161enja biskupskog sjedi\u0161ta u benediktinske samostane sv. Grgura i sv. Dimitrija. Autor ponovno analizira mogu\u0107nost postojanja dva samostana sv. Dimitrija, benediktinskog i bazilijanskog, te razmatra pitanje mogu\u0107eg poku\u0161aja latinizacije samostana. U poglavlju Pod patronatom ma\u010dvanskih hercega <\/em>(80-88) prikazuje se sadr\u017eaj bule pape Urbana IV. iz 1264. kojom je potvrdio Ani, \u201evojvotkinji Galicije i gospodarici Bosne i Ma\u010dve\u201c, \u201ezemlje i posjede koji se zovu Belin i Sveti Dimitrije\u201c. Ve\u0107ina poglavlja posve\u0107ena je analiziranju teritorijalnog opsega Ma\u010dve i povezivanju podataka iz bule s mitrova\u010dkim samostanom ili naseljem u njegovoj blizini.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje Gradska op\u0107ina i crkve u njoj <\/em>(88-91) oslikava razvoj naselja uz samostan, dana\u0161nje Srijemske Mitrovice, od druge polovice 13. stolje\u0107a do kraja 14. stolje\u0107a. Posebna se pa\u017enja obra\u0107a crkvama koje su postojale u srednjovjekovnoj Mitrovici, za koje se poglavito saznaje iz arheolo\u0161kih istra\u017eivanja i ponekih sa\u010duvanih podataka. Poglavlje Predaja benediktincima i ga\u0161enje samostana <\/em>(91-96), koje opisuje daljnji \u017eivot mitrova\u010dkog samostana od njegove reformacije u benediktinski za vladavine Karla Roberta do kona\u010dnoga ugasnu\u0107a, mo\u017eemo podijeliti na kronologiju samostana do ugasnu\u0107a i poznate podatke o crkvama u Mitrovici. Vezano za kasniju kronologiju samostana, dijakronijski su predstavljeni sa\u010duvani zapisi koji spominju samostan kao i spekulacije o sudbini samostana u vrijeme turskih provala; u smislu poznatih podataka o crkvama u Mitrovici, autor iznosi podatke dviju isprava u kojima se spominje crkva sv. Dimitrija te se ponovno razmatra postojanje dviju istoimenih crkava, samostanske i \u017eupne.<\/p>\n\n\n\n

U pretposljednjem poglavlju, Zaborav i o\u017eivljavanje naslovne opatije<\/em> (96-103), analiziraju se svjedo\u010danstva vizitatora, narodne predaje, srijemskoga biskupa, kartografskih prikaza i  arheolo\u0161kih istra\u017eivanja, iz kasnijih stolje\u0107a, kako bi se prona\u0161la potencijalna lokacija samostana. Osim navedenog, poglavlje se osvr\u0107e na naslovno obnavljanje opatije i spor oko pripajanja mitrova\u010dke opatije pe\u010du\u0161koj biskupiji. Posljednje poglavlje, Problem pe\u010du\u0161kog popisa posjeda iz 1551. <\/em>(103-107), iznosi sadr\u017eaj pe\u010du\u0161koga popisa posjeda koji spadaju pod opatiju sv. Dimitrija. Nagla\u0161ava se nu\u017enost promatranja navedenog izvora u kontekstu propasti nastojanja pe\u010du\u0161kih biskupa oko stjecanja Mitrovice jer ona kona\u010dno pripada jurisdikciji Srijemske biskupije 1737. godine.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju se mo\u017ee zaklju\u010diti da je autor ispunio cilj dviju sentencija u predgovoru ovome djelu, a to je objektivno prikazivanje \u010dinjenica, bez preuveli\u010davanja ili umanjivanja zna\u010daja iznesenih podataka, izvu\u010denih iz rijetkih sa\u010duvanih izvora u kojima se spominje mitrova\u010dki samostan. Rad oboga\u0107uju i rezultati dosada\u0161njih istra\u017eivanja doma\u0107ih i me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih znanosti, od arheologa do povjesni\u010dara umjetnosti. Sve rezultate istra\u017eivanja, unato\u010d nedore\u010denosti, nejasno\u0107i i proturje\u010dnosti samih izvora koji su podlo\u017eni raznim i\u0161\u010ditavanjima, interpretacijama i povezivanju, autorov minuciozni literarni stil sjedinjava u smislenu cjelinu. Posebice je dojmljiva iskrenost autora kada u predgovoru isti\u010de potrebu dopunjavanja i prera\u0111ivanja svojeg prija\u0161njeg teksta o povijesti mitrova\u010dkog samostana u skladu s recentnim saznanjima, isti\u010du\u0107i uvijek prisutnu otvorenost teme monografije novim interpretacijama. Dakle, ova monografija predstavlja dosad najopse\u017eniju sintezu izvora i dosada\u0161nje literature o mitrova\u010dkom samostanu. U kona\u010dnici, ovo djelo kao prva sinteza povijesti samostana sv. Dimitrija nezaobilazan je temelj za daljnja istra\u017eivanja o povijesti navedenoga samostana i \u010ditave njegove okolice te \u0107e poslu\u017eiti kao uzor za budu\u0107a istra\u017eivanja srednjovjekovne crkvene organizacije u dana\u0161njem Srijemu i redovni\u010dkih zajednica na prostoru srednjovjekovne Ugarske i Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Martin Zeli\u0107<\/em> \u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-37391","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":37391,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":37391,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":37391,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":37391,"position":3},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":37391,"position":4},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":37391,"position":5},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37391"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37393,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37391\/revisions\/37393"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}