{"id":37376,"date":"2023-10-06T11:12:56","date_gmt":"2023-10-06T11:12:56","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37376"},"modified":"2023-10-06T11:12:56","modified_gmt":"2023-10-06T11:12:56","slug":"minisimpozij-hrvatsko-ceskog-drustva-o-vezama-ceha-s-drugim-narodima-i-drzavama-jugoistocne-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37376","title":{"rendered":"Minisimpozij Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva o vezama \u010ceha s drugim narodima i dr\u017eavama jugoisto\u010dne Europe"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo je 3. listopada 2023. u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu minisimpozij posve\u0107en vezama \u010ceha s drugim narodima i dr\u017eavama jugoisto\u010dne Europe koje su sustavno obra\u0111ene u knjizi\u00a0 <em>Czech Relations with\u00a0 Nations and Countries of Southeastern Europe<\/em> objavljenoj 2019. u izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Srednja Europa. Dok su glavni elementi povijesti i sada\u0161njosti hrvatsko-\u010de\u0161kih odnosa uglavnom poznati, barem \u010dlanovima Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i mnogim pripadnicima \u010de\u0161ke manjine, o vezama \u010ceha s Hrvatima zemljopisno i jezi\u010dno bliskim narodima i zemljama zna se puno manje pa se predavanjima o tim temama zainteresiranima \u017eeljelo pru\u017eiti nove informacije, a ujedno omogu\u0107iti da se hrvatsko-\u010de\u0161ke veze bolje shvate ili sagledaju u \u0161irem kontekstu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prikaz \u010de\u0161ko-slovenskih veza dao je Marijan Lipovac koji je kazao da njihovi po\u010deci se\u017eu jo\u0161 u sedmo stolje\u0107e, u vrijeme Samovog plemenskog saveza koji su uz \u010cehe \u010dinili i preci dana\u0161njim Slovenaca. Sredinom 13. stolje\u0107a slovenske zemlje bile su pod vla\u0161\u0107u \u010de\u0161kog kralja P\u0159emysla Otokara II., dok je u 15. stolje\u0107u pripadnica njema\u010dke velika\u0161ke obitelji iz Slovenije Barbara Celjska kao supruga \u017digmunda Luksembur\u0161kog postala ne samo ugarsko-hrvatska, nego i \u010de\u0161ka kraljica. Umrla je u M\u011blniku, a pokopana u pra\u0161koj katedrali. Krajem 16. stolje\u0107a u \u010ce\u0161koj je djelovao slovenski skladatelj Jakob Gallus. U 19. stolje\u0107u uspostavljena je suradnja \u010de\u0161kih i slovenskih preporoditelja, a najve\u0107i \u010de\u0161ki pjesnik Karel Hynek Macha i najve\u0107i slovenski pjesnik France Pre\u0161eren bili su prijatelji te su se 1834. susreli u Ljubljani. U Sloveniji je ve\u0107i dio \u017eivota kao \u0161umar djelovao \u010ceh Josef Ressel, izumitelj brodskog vijka. Vrhunac \u010de\u0161ko-slovenskih odnosa dogodio se izme\u0111u 1867. i 1918. kada su politi\u010dari oba naroda uspostavili blisku suradnju. Zapo\u010delo je i intenzivno prevo\u0111enje knji\u017eevnih djela, \u010de\u0161ki arhitekti projektiraju neke od najva\u017enijih zgrada u Ljubljani, u Sloveniju prodire \u010de\u0161ki kapital, a u slovenske Alpe dolaze i prvi \u010de\u0161ki turisti. Prag je bio mjesto studija mnogih Slovenaca, a ondje je kao profesor neko vrijeme djelovao i najslavniji slovenski arhitekt Josip Ple\u010dnik koji je nakon 1918. uredio Pra\u0161ki dvorac kao rezidenciju \u010dehoslova\u010dkih predsjednika i time stekao trajnu zahvalu \u010ceha. Nakon 1918. \u010de\u0161ko-slovenske veze se nastavljaju uglavnom na kulturnom i gospodarskom planu, a nova etapa odnosa nastupa osamostaljenjem Slovenije 1991. Predsjednici V\u00e1clav Havel i Milan Ku\u010dan uspostavili su prijateljski odnos, \u0161to je pozitivno utjecalo na veze dviju dr\u017eava koje danas sura\u0111uju na mnogim podru\u010djima pa je Kopar nakon Hamburga druga \u010de\u0161ka luka, a \u010ce\u0161ka nakon Hrvatske zemlja gdje se najvi\u0161e prevode slovenske knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Miroslav K\u0159epela govorio je o \u010de\u0161ko-srpskim odnosima koji za\u010detke imaju u 12. stolje\u0107u kada su \u010de\u0161ki hodo\u010dasnici preko Srbije putovali u Svetu zemlju, a istim putem kretale su se i kri\u017earske vojske u kojima su bili i \u010de\u0161ki vojnici. \u010ce\u0161ki kralj i rimsko-njema\u010dki car Karlo IV. je 1355. poslao pismo srpskom caru Du\u0161anu u kojem ga je obrabrivao u njegovim planovima da sklopi obrambeni savez protiv Osmanlija s papom. U pismu isti\u010de njihovu jezi\u010dnu bliskost pa se pismo u 19. i 20. stolje\u0107u tuma\u010dilo kao izraz slavenskih simpatija izme\u0111u dva vladara.<\/p>\n\n\n\n<p>Srbi iz ju\u017ene Ugarske su u 15. stolje\u0107u sudjelovali u pohodima protiv \u010de\u0161kih husita, a \u010de\u0161ko plemstvo sudjelovalo je u obrani Srbije od Osmanlija. \u010ce\u0161ka javnost sa simpatijama je gledala oslobodila\u010dke ustanke Srba protiv osmanske vlasti u 19. stolje\u0107u, a velik ugled me\u0111u \u010cesima, posebno zbog sakupljanja narodnih pjesama, imao je Vuk Karad\u017ei\u0107. Va\u017ena osoba \u010de\u0161ko-srpskih odnosa bio je politi\u010dar Franti\u0161ek Zach koji je u Srbiji proveo skoro 40 godina, bio jedan od osniva\u010da srpske vojske i njen general, a imao je i va\u017enu ulogu u nastanku tajnog srpskog politi\u010dkog programa Na\u010dertanije Ilije Gara\u0161anina. U Srbiju dolaze \u010de\u0161ki in\u017eenjeri i drugi stru\u010dnjaci, \u010de\u0161ki knji\u017eevnici pi\u0161u djela inspirirana srpskom povije\u0161\u0107u i borbama s Osmanlijama, a va\u017ean pobornik \u010de\u0161ke kulture bio je pjesnik Jovan Jovanovi\u0107 Zmaj koji je prevodio s \u010de\u0161kog. Do zahla\u0111enja srpsko-\u010de\u0161kih odnosa dolazi nakon osamostaljenja Srbije 1878. jer je sve do po\u010detka 20. stolje\u0107a, u vrijeme dinastije Obrenovi\u0107a, bila proaustrijski orijentirana. Novi uspon me\u0111usobnih odnosa doveo je do prodora \u010de\u0161kog kapitala u Srbiju, a veliku popularost stekao je politi\u010dar i filozof Tom\u00e1\u0161 Masaryk koji je 1918. postao prvi predsjednik \u010cehoslova\u010dke. Na srpsko-\u010de\u0161ke odnose tada je povoljno djelovalo \u010dlanstvo te dr\u017eave i Jugoslavije u Maloj Antanti, a bliske veze nastavljene su i nakon 1945. Nekoliko zna\u010dajnih srpskih filmskih re\u017eisera studiralo je u Pragu. U vrijeme krvavog raspada Jugoslavije ve\u0107i dio \u010de\u0161ke javnosti smatrao je Srbiju krivcem pa do pune normalizacije odnosa dolazi tek nakon pada Slobodana Milo\u0161evi\u0107a 2000., pri \u010demu je novo zahla\u0111enje odnosa nastupilo nakon \u0161to je \u010ce\u0161ka 2008. priznala samostalnost Kosova. Danas Srbija i \u010ce\u0161ka razvijaju gospodarsku i kulturnu suradnju, a dvije dr\u017eave povezuje i \u010de\u0161ka manjina u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n<p>O vezama \u010ceha s Bosnom i Hercegovinom govorio je Marijan Orct. Povijesno su potvr\u0111eni trgova\u010dki odnosi izme\u0111u \u010ce\u0161ke i srednjovjekovne Bosne, a starija historiografija nastojala je na\u0107i poveznice izme\u0111u \u010de\u0161kih husita i bosanskih bogumila, no one nisu dokazane. \u010ce\u0161ka javnost je po\u010dela stjecati vi\u0161e znanja o Bosni tek u prvoj polovici 19. stolje\u0107a, me\u0111u ostalim zahvalju\u0107i prijevodima s hrvatskog putopisa Matije Ma\u017eurani\u0107a <em>Pogled u Bosnu<\/em> i epa Ivana Ma\u017eurani\u0107a <em>Smrt Smail-age \u010cengi\u0107a<\/em>. Mnogi \u010de\u0161ki knji\u017eevnici i novinari posje\u0107ivat \u0107e Bosnu i opisivati ju u svojim tekstovima. U vrijeme ustanka u BiH 1875. u nizu \u010de\u0161kih gradova sakupljana je pomo\u0107 izbjeglicama, a kad je 1878. Austro-ugarska uz suglasnost velikih sila zaposjela BiH, me\u0111u vojnicima su bili i \u010cesi koji \u0107e u velikom broju dolaziti i kao slu\u017ebenici, in\u017eenjeri, u\u010ditelji, glazbenici i obrtnici i tako pomo\u0107i razvoj te zemlje. Do danas se pamti arhitekt Karel Pa\u0159ik koji je ve\u0107i dio \u017eivota proveo u Sarajevu gdje je uz ostalo projektirao gradsku vije\u0107nicu i Zemaljski muzej. Masaryk je bio popularan u BiH zbog svojih kritika polukolonijalnog na\u010dina upravljanja. U Pragu je bilo mnogo studenata iz BiH, a jedan od njih, Jovan Kr\u0161i\u0107, postat \u0107e zna\u010dajan prevoditelj i popularizator \u010de\u0161ke kulture. U vrijeme srpske agresije na BiH \u010ce\u0161ka je pru\u017eila veliku humanitarnu pomo\u0107 i primila 11.000 izbjeglica, a V\u00e1clav Havel, koji je o\u0161tro osu\u0111ivao agresiju, bio je prvi predsjednik koji je posjetio Sarajevo nakon sklapanja Daytonskog sporazuma. \u010ce\u0161ki vojnici sudjelovali su u mirovnim misijama u BiH, a iz \u010ce\u0161ke su stizala visoka financijska sredstva za obnovu ratom razorenih podru\u010dja BiH. \u00a0U toj zemlji danas djeluju i udruge \u010de\u0161ke manjine.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi dio minisimpozija Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva o vezama \u010ceha s drugim narodima i dr\u017eavama jugoisto\u010dne Europe odr\u017eat \u0107e se u studenom kada \u0107e se govoriti o \u010de\u0161ko-crnogorskim, \u010de\u0161ko-bugarskim, \u010de\u0161ko-makedonskim, \u010de\u0161ko-albanskim i \u010de\u0161ko-kosovskim vezama. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37377,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-37376","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/10\/mini2.jpg?fit=2048%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37376","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37376"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37376\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37378,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37376\/revisions\/37378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37377"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37376"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37376"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37376"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}