{"id":37183,"date":"2023-09-19T22:12:43","date_gmt":"2023-09-19T22:12:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37183"},"modified":"2023-09-19T22:12:57","modified_gmt":"2023-09-19T22:12:57","slug":"izlozba-arhivski-zivot-nesvrstanih-i-premijerne-projekcije-filmova-mile-turajlic-dosje-labudovic-nesvrstani-i-dosje-labudovic-cine-guerrillas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37183","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eArhivski \u017eivot nesvrstanih\u201c i premijerne projekcije filmova Mile Turajli\u0107 \u201eDOSJE LABUDOVI\u0106: NESVRSTANI\u201c  i \u201eDOSJE LABUDOVI\u0106: CIN\u00c9-GUERRILLAS\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U suradnji s\u00a0<strong>Kulturno-informativnim centrom<\/strong> (KIC) odr\u017eat \u0107e se kinopremijere dva nova filma renomirane regionalne sineastice\u00a0<strong>Mile Turajli\u0107:<\/strong>\u00a0<a href=\"https:\/\/dokukino.net\/film\/dosje-labudovic-nesvrstani\/2023-09-21\/\"><strong><em>Dosje Labudovi\u0107: Nesvrstani<\/em><\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0<a href=\"https:\/\/dokukino.net\/film\/dosje-labudovic-cine-guerrillas\/2023-09-20\/\"><em><strong>Dosje Labudovi\u0107:<\/strong><\/em><strong> <\/strong><em><strong>Cin\u00e9<\/strong><\/em><strong>\u2013<\/strong><em><strong>Guerillas<\/strong><\/em><\/a>\u00a0koji zajedno \u010dine dokumentarni diptih proiza\u0161ao iz autori\u010dine dugogodi\u0161nje fascinacije arhivima koja je rezultirala otkri\u0107em nevjerojatne, dosad mahom nepoznate, filmske arhive\u00a0<strong>Stevana Labudovi\u0107a<\/strong>, osobnog Titova snimatelja i jednog od va\u017enih aktera al\u017eirskog rata za oslobo\u0111enje od francuske kolonijalne vlasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi dio dokumentarnog diptiha,<em><strong>Dosje Labudovi\u0107: Nesvrstani&nbsp;<\/strong><\/em>bavi se periodom ro\u0111enja&nbsp;<strong>Pokreta nesvrstanih&nbsp;<\/strong>ispri\u010danim kroz nikad vi\u0111enu filmsku arhivu Stevana Labudovi\u0107a koji je ovaj pokret pratio od njegovih samih po\u010detaka odnosno od povijesne konferencije odr\u017eane 1961. godine u Beogradu. Film uranja u zakulisni svijet u eri li\u010dnosti, politike i globalnih obe\u0107anja emancipacije Tre\u0107eg svijeta, ispituju\u0107i kako je filmski medij pomogao u stvaranju vizije pravednijeg svjetskog poretka temeljenog na politi\u010dkom djelovanju u opreci s tada\u0161njom hladnoratovskom podjelom svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim funkcije osobnog Titova snimatelja,&nbsp;Stevan Labudovi\u0107&nbsp;odigrao je ulogu \u017eivota i kao&nbsp;\u201csnimatelj al\u017eirske revolucije\u201d<strong>,<\/strong>&nbsp;s \u010dime se dubinski bavi drugi dio dokumentarnog diptiha&nbsp;<em><strong>Dosje Labudovi\u0107: Cin\u00e9-Guerrillas<\/strong><\/em>. Film uvodi u medijsku i onu stvarnu, rovovsku bitku koja se odvijala tijekom Al\u017eirskog rata za nezavisnost u kojem je filmski medij odigrao ulogu promocije gerilskog ratovanja, mobilizacije svenarodnog oslobo\u0111enja i pomo\u0107i u propagandnom ratu s francuskim kolonijalnim vlastima. Na vrhuncu rata, Stevan Labudovi\u0107 uz ovla\u0161tenje samog Tita odlazi na tri godine u Al\u017eir koje provodi uz borce&nbsp;<strong>Fronte nacionalnog oslobo\u0111enja<\/strong>&nbsp;stvaraju\u0107i snimke koje su pomogle da se u svijet probije njihova strana pri\u010de. Labudovi\u0107eve snimke&nbsp;bile su godinama jedina informacija o borbi al\u017eirskog gerilskog pokreta, a&nbsp;tijekom putovanja u New York, gdje je trebao snimati Titovo obra\u0107anje Op\u0107oj skup\u0161tini Ujedinjenih naroda, prokrijum\u010dario je snimke koje su bile klju\u010dne za promjenu me\u0111unarodnog stava, \u010dime je otvorio put ka priznanju samostalnosti Al\u017eira.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao uvod u premijerne projekcije, u srijedu,&nbsp;<strong>20. rujna<\/strong> u <strong>19 sati<\/strong> u KIC-ovoj <strong>Galeriji na katu,&nbsp;<\/strong>Preradovi\u0107eva 5, otvorit \u0107e se izlo\u017eba pod nazivom&nbsp;<em><strong>Arhivski \u017eivot nesvrstanih<\/strong><\/em>, a istoga dana s po\u010detkom u&nbsp;<strong>20 sati<\/strong>&nbsp;u&nbsp;<strong>Dokukinu KIC<\/strong>&nbsp;uz gostovanje redateljice&nbsp;<strong>Mile Turajli\u0107<\/strong>&nbsp;odr\u017eat \u0107e se kinopremijera filma&nbsp;<em><strong>Dosje Labudovi\u0107: Cin\u00e9-Guerrillas<\/strong><\/em>. Izlo\u017eba uklju\u010duje fotografije i dnevni\u010dke zapise iz privatnog arhiva obitelji Labudovi\u0107 te video-radove bazirane na jugoslavenskim informativnim filmovima i&nbsp;\u017eurnalima&nbsp;<em>Filmske&nbsp;novosti<\/em>. Izlo\u017eba objedinjuje materijale proiza\u0161le iz dugogodi\u0161njeg umjetni\u010dkog istra\u017eivanja&nbsp;Non-Aligned Newsreels&nbsp;koje je Mila Turajli\u0107 pokrenula 2015. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>U \u010detvrtak,\u00a0<strong>21. rujna<\/strong> u <strong>19 sati<\/strong>\u00a0 u <strong>Dokukinu KIC<\/strong>\u00a0uslijedit \u0107e druga kinopremijera,\u00a0<em><strong>Dosje Labudovi\u0107: Nesvrstani<\/strong>,\u00a0<\/em>popra\u0107ena panel-diskusijom. Uz redateljicu\u00a0Milu Turajli\u0107,\u00a0u panelu \u0107e sudjelovati povjesni\u010dar\u00a0<strong>Tvrtko Jakovina<\/strong>\u00a0i\u00a0<strong>Budimir Lon\u010dar<\/strong>, nekada\u0161nji ministar vanjskih poslova i sam sudionik zbivanja iz filma, te\u00a0<strong>Simo Grbi\u0107<\/strong>, zadnji direktor Me\u0111unarodnog studentskog kluba prijateljstva koje je tijekom Pokreta nesvrstanih bilo glavno mjesto susreta i podr\u0161ke stranim studentima. Panel \u0107e moderirati\u00a0<strong>Petra Mati\u0107<\/strong>, muzeologinja i aktivistica koja u svojem radu istra\u017euje ba\u0161tinu nesvrstanosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-dokukino-kic-kino-sa-stavom\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"zbEH3E1bDu\"><a href=\"https:\/\/dokukino.net\/novosti\/otvaranje-kino-sezone-uz-filmsko-arhivsku-gerilu-mile-turajlic\/\">Otvaranje kino-sezone uz filmsko-arhivsku gerilu Mile Turajli\u0107<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Otvaranje kino-sezone uz filmsko-arhivsku gerilu Mile Turajli\u0107&#8221; &#8212; Dokukino KIC - Kino sa stavom\" src=\"https:\/\/dokukino.net\/novosti\/otvaranje-kino-sezone-uz-filmsko-arhivsku-gerilu-mile-turajlic\/embed\/#?secret=mRhGjFwPeX#?secret=zbEH3E1bDu\" data-secret=\"zbEH3E1bDu\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kic.hr\/program\/galerija-na-katu\/dosje-labudovic-nesvrstani-i-cin%C3%A9-guerrillas\/\">https:\/\/www.kic.hr\/program\/galerija-na-katu\/dosje-labudovic-nesvrstani-i-cin%C3%A9-guerrillas\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-maz\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"0uaPlC0KZJ\"><a href=\"https:\/\/www.maz.hr\/2023\/09\/13\/diptih-mile-turajlic-dosje-labudedovic\/\">Diptih Mile Turajli\u0107 &#8211; Dosje Labudovi\u0107<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Diptih Mile Turajli\u0107 &#8211; Dosje Labudovi\u0107&#8221; &#8212; MAZ\" src=\"https:\/\/www.maz.hr\/2023\/09\/13\/diptih-mile-turajlic-dosje-labudedovic\/embed\/#?secret=0uaPlC0KZJ\" data-secret=\"0uaPlC0KZJ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/art\/putovanja-s-titom-dnevnicki-zapisi-fotografa-u-kojeg-je-josip-broz-imao-veliko-povjerenje-koji-je-proputovao-70-zemalja-15374400\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/art\/putovanja-s-titom-dnevnicki-zapisi-fotografa-u-kojeg-je-josip-broz-imao-veliko-povjerenje-koji-je-proputovao-70-zemalja-15374400<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Knji\u017enice grada Zagreba<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Petra Mati\u0107: Nesvrstani Zagreb<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba 07.09.2023. &#8211; 23.09.2023.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/petra-matic-nesvrstani-zagreb\/64188\">https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/petra-matic-nesvrstani-zagreb\/64188<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Odjeci:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/reduktivno-o-nesvrstanosti\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/reduktivno-o-nesvrstanosti<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37184,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,10,3],"tags":[],"class_list":["post-37183","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/CineGuerrillas.jpg?fit=1024%2C704&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":37183,"position":0},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":37183,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":37183,"position":2},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":37183,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":37183,"position":4},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova &#8220;Romantizam Stanka Vraza&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":37183,"position":5},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37183","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37183"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37183\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37185,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37183\/revisions\/37185"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37183"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37183"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37183"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}