{"id":37162,"date":"2023-09-18T22:23:28","date_gmt":"2023-09-18T22:23:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37162"},"modified":"2023-09-18T22:23:28","modified_gmt":"2023-09-18T22:23:28","slug":"prevodenje-i-transnacionalno-knjizevno-polje-povijest-sociologija-ekonomija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37162","title":{"rendered":"Prevo\u0111enje i transnacionalno knji\u017eevno polje: povijest, sociologija, ekonomija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Utorak 19. rujna 2023. u 17:30 sati, Francuski institut, Preradovi\u0107eva 5, Zagreb<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana 19. rujna ugostit \u0107emo dvije svjetski priznate stru\u010dnjakinje za prevo\u0111enje, Gis\u00e8le Sapiro (EHESS, CNRS, Pariz) i Zrinku Stahuljak (UCLA, Los Angeles). Ovaj \u0107e susret biti iznimna prilika da se ponovo osvrnemo na pitanje prevo\u0111enja kao kompleksnog interkulturalnog posredovanja i da istaknemo njegovu temeljnu povezanost s povije\u0161\u0107u, sociologijom i ekonomijom. U razgovoru o istra\u017eiva\u010dkom radu na\u0161ih dviju uva\u017eenih go\u0161\u0107a poseban \u0107e se naglasak staviti na njihove tekstove koji su upravo iza\u0161li u hrvatskom prijevodu, posebice tri \u010dlanka Gis\u00e8le Sapiro objavljena u knji\u017eevnom \u010dasopisu <em>Tema<\/em> te knjigu <em>Fikseri u srednjem vijeku<\/em>. <em>Umre\u017eenost povijesti i knji\u017eevnosti<\/em> Zrinke Stahuljak (Meandar Media), u prijevodu Lee Kov\u00e1cs, koja \u0107e osigurati i konsekutivno prevo\u0111enje. Razgovor \u0107e moderirati Vanda Mik\u0161i\u0107, prevoditeljica i profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Doga\u0111anje se organizira u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem u Zadru i izdava\u010dkom ku\u0107om Meandar Media.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gis\u00e8le Sapiro<\/strong> francuska je sociologinja, profesorica na pari\u0161koj Visokoj \u0161koli za dru\u0161tvene znanosti (EHESS), direktorica istra\u017eivanja na CNRS-u i \u010dlanica Academia Europeae. Podru\u010dja njezina interesa su sociologija kulture, knji\u017eevnosti, intelektualaca, prevo\u0111enja, izdava\u0161tva, prava te epistemologija i povijest dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Voditeljica je europskoga projekta Interco-SSH. Autorica je niza znanstvenih radova i knjiga u kojima se nadovezuje na teoriju knji\u017eevnoga polja Pierrea Bourdieua, a me\u0111u kojima su: <em>La Guerre des \u00e9crivains<\/em>, 1940-1953 (<em>Rat pisaca<\/em>, 1940. \u2013 1953., Fayard, 1999), <em>La Responsabilit\u00e9 de l\u2019\u00e9crivain. Litt\u00e9rature, droit et morale en France, XIXe \u2013 XXIe si\u00e8cle<\/em> <em>(Odgovornost pisca. Knji\u017eevnost, pravo i moral u Francuskoj od 19. do 21. stolje\u0107a<\/em>, Seuil, 2011), <em>La Sociologie de la litt\u00e9rature<\/em> (<em>Sociologija knji\u017eevnosti<\/em>, La D\u00e9couverte, 2014), <em>Los Intelectuales: profesionalizacion, politizacion, internationalizacion<\/em> (<em>Intelektualci: profesionalizacija, politizacija, internacionalizacija<\/em>, Eduvim, 2017), <em>Les Ecrivains et la politique en France<\/em> (<em>Pisci i politika u Francuskoj<\/em>, Seuil, 2018), <em>Peut-on dissocier l\u2019\u0153uvre de l\u2019auteur?<\/em> (<em>Mo\u017ee li se djelo odvojiti od autora?<\/em>, Seuil, 2020), <em>Des mots qui tuent. La responsabilit\u00e9 de l\u2019intellectuel en temps de crise, 1944-1953 <\/em>(<em>Rije\u010di koje ubijaju. Odgovornost intelektualca u doba krize, 1944. \u2013 1953.<\/em>, Points Seuil, 2020). Tako\u0111er je (su)uredila desetak zbornika i kolektivnih knjiga. Pi\u0161e na francuskom i engleskom jeziku, a radovi i knjige su joj prevo\u0111eni i na brojne druge jezike. Tri su joj teksta objavljena u \u010dasopisu <em>Tema <\/em>(1-3, 12023): \u201cTransnacionalno knji\u017eevno polje izme\u0111u (inter-)nacionalizma i kozmopolitizma\u201d, \u201cKako knji\u017eevna djela (ne) prelaze granice? Sociolo\u0161ki pristup svjetskoj knji\u017eevnosti\u201d i \u201cKnji\u017eevni festivali. Novi autoritet u transnacionalnom knji\u017eevnom polju\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zrinka Stahuljak<\/strong> ro\u0111ena je i odrasla u Zagrebu, gdje je studirala engleski i francuski jezik s knji\u017eevno\u0161\u0107u. Tijekom Domovinskog rata radila je kao tuma\u010d i prevoditeljica, a 1993. je oti\u0161la na daljnje usavr\u0161avanje u SAD. Danas je redovna profesorica komparatistike i francuske knji\u017eevnosti na Kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu u Los Angelesu (UCLA). Pri istom je sveu\u010dili\u0161tu ravnateljica Centra za rane globalne studije (CEGS) te suvoditeljica programa Eksperimentalne kriti\u010dke teorije. Autorica je pet monografija, suautorica dviju knjiga: <em>Les Fixeurs au Moyen \u00c2ge: Histoire et litt\u00e9rature connect\u00e9es<\/em> (2021), <em>M\u00e9di\u00e9val contemporain: Pour une litt\u00e9rature connect\u00e9e<\/em> (2020), <em>The Adventures of Gillion de Trazegnies: Chivalry and Romance in the Medieval East<\/em> (2015, u suautorstvu), <em>Pornographic Archeology: Medicine, Medievalism, and the Invention of the French Nation<\/em> (2013, francuski prijevod 2018), <em>Thinking through Chr\u00e9tien de Troyes<\/em> (2011, u suautorstvu) te <em>Bloodless Genealogies of the French Middle Ages. Translatio, Kinship and Metaphor<\/em> (2005). Tako\u0111er je suurednica dvaju naslova, a potpisuje i vi\u0161e od trideset znanstvenih \u010dlanaka, eseja i prijevoda. U pari\u0161koj izdava\u010dkoj ku\u0107i \u00c9ditions Macula urednica je niza Anamn\u00e8ses: M\u00e9di\u00e9val\/Contemporain. U lipnju 2018. kao gostuju\u0107a je profesorica odr\u017eala ciklus predavanja na Coll\u00e8ge de France. Dobila je nekoliko stipendija za znanstveno usavr\u0161avanje (Guggenheim stipendija 2016, Fulbright 2013, Institute for Advanced Study, Princeton, 2005\u20132006), a redovito je pozivana kao gostuju\u0107i profesor na ugledna sveu\u010dili\u0161ta u Europi i u SAD-u. Od 2020. dopisna je \u010dlanica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-institut-francais-francuski-institut\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"4BmJrDwuxJ\"><a href=\"https:\/\/institutfrancais.hr\/prevodenje-i-transnacionalno-knjizevno-polje-povijest-sociologija-ekonomija\/\">Prevo\u0111enje i transnacionalno knji\u017eevno polje: povijest, sociologija, ekonomija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Prevo\u0111enje i transnacionalno knji\u017eevno polje: povijest, sociologija, ekonomija&#8221; &#8212; Institut fran\u00e7ais - Francuski Institut\" src=\"https:\/\/institutfrancais.hr\/prevodenje-i-transnacionalno-knjizevno-polje-povijest-sociologija-ekonomija\/embed\/#?secret=HqGf1LId6b#?secret=4BmJrDwuxJ\" data-secret=\"4BmJrDwuxJ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-meandar-media\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"meTyurNw10\"><a href=\"https:\/\/meandar.hr\/prevodenje-i-transnacionalno-knjizevno-polje-povijest-sociologija-ekonomija\/\">Prevo\u0111enje i transnacionalno knji\u017eevno polje: povijest, sociologija, ekonomija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Prevo\u0111enje i transnacionalno knji\u017eevno polje: povijest, sociologija, ekonomija&#8221; &#8212; Meandar Media\" src=\"https:\/\/meandar.hr\/prevodenje-i-transnacionalno-knjizevno-polje-povijest-sociologija-ekonomija\/embed\/#?secret=C5G3efOkYG#?secret=meTyurNw10\" data-secret=\"meTyurNw10\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37163,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-37162","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Diapositive.jpg?fit=1171%2C615&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":37162,"position":0},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53443,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53443","url_meta":{"origin":37162,"position":1},"title":"The Routledge Handbook of the History and Sociology of Ideas","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Edited by Stefanos Geroulanos and Gis\u00e8le Sapiro The Routledge Handbook of the History and Sociology of Ideas establishes a new and comprehensive way of working in the history and sociology of ideas, in order to obviate several longstanding gaps that have prevented a fruitful interdisciplinary and international dialogues. Pushing global\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ideas.jpg?fit=350%2C498&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":37162,"position":2},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":37162,"position":3},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55388,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55388","url_meta":{"origin":37162,"position":4},"title":"8. Dani Matije Petra Katan\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Valpovo \u2013 Memorijalni centar Matije Petra Katan\u010di\u0107a, 24.-26. rujna 2026. Matija Petar Katan\u010di\u0107 (1750-1825) najistaknutiji je hrvatski erudit s kraja 18. i po\u010detka 19. stolje\u0107a koji je svojim znanstvenim i stru\u010dnim radom pokrivao \u0161iroko polje tada\u0161njih humanisti\u010dkih znanosti. Grad Valpovo, Turisti\u010dka zajednica Grada Valpova i Hrvatski institut za povijest \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55296,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55296","url_meta":{"origin":37162,"position":5},"title":"Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201cOD KRBAVE DO MOHA\u010cA. U POVODU 500. OBLJETNICE MOHA\u010cKE BITKE\u201d \/KRBAVAMEZ\u0150T\u0150L MOH\u00c1CSIG az 1526. \u00e9vi moh\u00e1csi csata 500. \u00e9vfordul\u00f3ja alkalm\u00e1b\u00f3l","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201cOD KRBAVE DO MOHA\u010cA. U POVODU 500. OBLJETNICE MOHA\u010cKE BITKE\u201d odr\u017eat \u0107e se 17. i 18. rujna 2026. u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Program skupa i dodatne obavijesti: https:\/\/www.hipzg.hr\/17-i-18-rujna-2026-poziv-na-medunarodni-znanstveni-skup-od-krbave-do-mohaca-u-povodu-500-obljetnice-mohacke-bitke-krbavamezotol-mohacsig-az-1526-evi-mohacsi-csata-500-evforduloja-alkal\/ https:\/\/mohacs1526.hipzg.hr\/sadrzaj3\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-2.png?fit=600%2C851&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-2.png?fit=600%2C851&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-2.png?fit=600%2C851&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37162"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37162\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37164,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37162\/revisions\/37164"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37163"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}