{"id":37004,"date":"2023-09-06T08:07:59","date_gmt":"2023-09-06T08:07:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=37004"},"modified":"2023-09-06T08:08:56","modified_gmt":"2023-09-06T08:08:56","slug":"predstavljanje-knjiga-milana-radosevica-geneza-antifasizma-u-istri-i-renata-matica-drustvo-i-otpor-fasizmu-istarski-poucak-i-globalni-izazovi-u-trstu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=37004","title":{"rendered":"Predstavljanje knjiga Milana Rado\u0161evi\u0107a \u201cGeneza antifa\u0161izma u Istri\u201d i Renata Mati\u0107a \u201cDru\u0161tvo i otpor fa\u0161izmu. Istarski pou\u010dak i globalni izazovi\u201d u Trstu"},"content":{"rendered":"\n

U \u010detvrtak, 7. rujna 2023., s po\u010detkom u 18 sati u\u00a0 Narodnom domu u Trstu (Via Filzi 14, Trst) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjiga dr. sc. Milana Rado\u0161evi\u0107a \u201cGeneza antifa\u0161izma u Istri. Fa\u0161isti\u010dko nasilje spram radni\u010dkog i hrvatskog nacionalnog pokreta na Pulj\u0161tini 1920.\u201d i dr. sc. Renata Mati\u0107a \u201cDru\u0161tvo i otpor fa\u0161izmu. Istarski pou\u010dak i globalni izazovi\u201d. Uz autore o knjizi \u0107e govoriti dr. sc. Stefan \u010cok i dr. sc. Vanni D\u2019Alessio. Uvodne pozdrave publici \u0107e uputiti Damir Murkovi\u0107, predsjednik\u00a0 Hrvatske zajednice u Trstu i Milan Pahor, predsjednik Odbora za proslavu bazovi\u0161kih junakov. Organizatori su Narodna in \u0161tudijska knji\u017enica Trst, Odbor za proslavu bazovi\u0161kih junakov i Hrvatska zajednica u Trstu \u2013 Comunit\u00e0 croata di Trieste. Knjige su nastale u sklopu znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog projekta \u201eStolje\u0107e europskog antifa\u0161izma. Istra izme\u0111u lokalnog i globalnog\u201c, Istarskog povijesnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

O knjizi \u201cGeneza antifa\u0161izma u Istri\u201d:<\/p>\n\n\n\n

U knjizi je znanstveno obra\u0111ena tema po\u010detaka fa\u0161isti\u010dkog nasilja usmjerenog protiv radni\u010dkog te hrvatskog nacionalnog pokreta u Istri 1920. godine koji je generirao i prvi antifa\u0161isti\u010dki otpor. Kroz \u010detiri poglavlja su, konzultacijom arhivskog, novinskog, memoarskog gradiva, rekonstruirane epizode Vodnjanske bitke (16. sije\u010dnja), prvomajskog krvoproli\u0107a na pulskoj Portarati, fa\u0161isti\u010dkog pale\u017ea Narodnoga doma u Puli (14. srpnja), napada na odvjetnike dr. Mirka Vratovi\u0107a i dr. Ivu Zuccona (Cukona) (16. srpnja) te kona\u010dno Mussolinijev posjet Puli (21. rujna) i sukob fa\u0161ista sa socijalistima.<\/p>\n\n\n\n

O autoru:<\/p>\n\n\n\n

Milan Rado\u0161evi\u0107 (Pula, 1983.), povjesni\u010dar, vi\u0161i znanstveni suradnik na Zavodu za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU-Podru\u010dnoj jedinici u Puli. Prou\u010dava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u 20. stolje\u0107u, posebno politi\u010dku povijest s naglaskom na fa\u0161izam i antifa\u0161izam te socijalnu povijest s naglaskom na javno zdravstvene procese. Do sada je objavio dvije autorske i tri uredni\u010dke knjige te stotinjak stru\u010dnih i znanstvenih radova, osvrta, priop\u0107enja, prikaza i kataloga izlo\u017ebi. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveu\u010dili\u0161tu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu i Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku u mentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Kao \u010dlan i voditelj sudjelovao je u nekoliko bilateralnih znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih projekata, (su)voditelj je znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog programa Stolje\u0107e europskog antifa\u0161izma. Istra izme\u0111u lokalnog i globalnog. Jedan je od osniva\u010da i predsjednik Istarskog povijesnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

O knjizi \u201cDru\u0161tvo i otpor fa\u0161izmu. Istarski pou\u010dak i globalni izazovi\u201d:<\/p>\n\n\n\n

\u201cSvijetla to\u010dna na globalnoj mapi gdje otpor poprima \u0161iri narodni karakter i prije pojave fa\u0161isti\u010dke dr\u017eave i objave globalne prijetnje opstanku \u010dovje\u010danstva jest Istra. Rije\u010d je o otporu na nasilje, \u010diji se jedinstveni zlokobni karakter razotkriva u samom za\u010detku\u201d.<\/p>\n\n\n\n

O autoru:<\/p>\n\n\n\n

Renato Mati\u0107 (Vinkovci, 1963.), sociolog, redovni profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. NA Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1988.), magistrirao (1994.) i doktorirao sociologiju (2001.), potonje na temu \u201cNeke vrijednosne odrednice devijantnog pona\u0161anja u hrvatskom dru\u0161tvu. Podru\u010dja njegova znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog i nastavni\u010dkog djelovanja, uz op\u0107u sociologiju, jesu sociologija kriminala i dru\u0161tvene devijantnosti, problemi nasilja i korupcije te dru\u0161tveni uzroci predrasuda i diskriminacije s naglaskom na devijantne pojave i probleme hrvatskog dru\u0161tva u razdoblju tranzicije. Jedan je od osniva\u010da i predava\u010d na \u0160oa akademiji koju je pokrenula \u017didovska op\u0107ina Zagreb, (su)voditelj je znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog programa Stolje\u0107e europskog antifa\u0161izma. Istra izme\u0111u lokalnog i globalnog . Od 1989. do 1994. bio je zaposlen u MUP-u Republike Hrvatske, a od 1994. do 2007. radio je kao nastavnik na Fakultetu kriminalisti\u010dkih znanosti (kasnije Visokoj policijskoj \u0161koli) u Zagrebu. Na sada\u0161njoj instituciji zaposlen je od 2007. godine.<\/p>\n\n\n\n

Pozivnica \u2013 Vabilo<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/ipd-ssi.hr\/2023\/09\/04\/predstavljanje-knjiga-milana-radosevica-geneza-antifasizma-u-istri-i-renata-matica-drustvo-i-otpor-fasizmu-istarski-poucak-i-globalni-izazovi-u-trstu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/srednja-europa.hr\/dogadaji\/narodni-dom-u-trstu-7-rujna-2023-predstavljanje-knjiga-geneza-antifasizma-u-istri-i-drustvo-i-otpor-fasizmu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":37005,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-37004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Predstavljanje-knjiga.jpg?fit=800%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":37004,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":37004,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":37004,"position":2},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":37004,"position":3},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":37004,"position":4},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":37004,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37004"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37007,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37004\/revisions\/37007"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}