{"id":36975,"date":"2023-09-04T14:26:44","date_gmt":"2023-09-04T14:26:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36975"},"modified":"2023-09-04T14:29:25","modified_gmt":"2023-09-04T14:29:25","slug":"antonio-scurati-m-covjek-providnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36975","title":{"rendered":"Antonio Scurati, \u201cM. \u010covjek providnosti\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Drugi nastavak sage o Mussoliniju<br><br>&#8220;Ja sam Italija, ja sam fa\u0161izam, ja sam smisao borbe, ja sam veli\u010danstvena povijesna drama.&#8221;<br><br>Benito Mussolini, \u010dovjek nadmene poze, u crnoj ko\u0161ulji i visokim \u010dizmama, koji se sprema preuzeti potpunu kontrolu nad talijanskim dru\u0161tvenim i duhovnim \u017eivotom, gubi svijest u svojoj rezidenciji, nalazi se pred vratima smrti. No najmla\u0111i talijanski premijer odbija umrijeti od obi\u010dnog \u010dira na \u017eelucu. Te 1925. Mussolini planira sljede\u0107i korak u svom projektu osvajanja apsolutne mo\u0107i: Mussolini, fa\u0161izam i Italija moraju biti jedno. Na tom putu ni\u0161ta ga ne mo\u017ee zaustaviti, ni sukobi strana\u010dkih prijatelja koji se me\u0111usobno razdiru kao \u010dopor pasa u borbi za polo\u017eaj i mo\u0107, ni intrige i zakulisne radnje koje mora poduzeti kako bi se usvojili &#8220;vrlo fa\u0161isti\u010dki&#8221; zakoni, ni niz atentata iz kojih se gotovo na nadnaravan na\u010din izvla\u010di neokrznut, kao ni buran osobni \u017eivot \u2013 jer on je, kako je papa Pio XI. rekao, \u010dovjek kojeg nam je poslala Providnost.<br><br><em>M. \u010covjek providnosti<\/em> drugi je dio nevjerojatne sage o Mussoliniju, nastavak romana <em>M. Dijete svojega vremena<\/em>, nagra\u0111enog najva\u017enijim talijanskim i me\u0111unarodnim nagradama, prevedenog na \u010detrdeset jezika i prodanog u pola milijuna primjeraka samo u Italiji. Impresivnom knji\u017eevnom i povijesnom rekonstrukcijom razdoblja od 1925. do 1932. Antonio Scurati opisuje zamiranje demokracije, u\u017ease prvih koncentracijskih logora u Libiji i prve godine Mussolinija kao Ducea, koji se ne boji izazvati sudbinu proklamiraju\u0107i: &#8220;Jo\u0161 se nije rodio moj nasljednik.&#8221; Istodobno uvjerljivo prikazuje mu\u0161karce i \u017eene koji su sve svoje nade polagali u tu Italiju, te svojim ambicijama i djelima ispisali povijest koja je ishodi\u0161te nas dana\u0161njih.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDrugi dio impresivnog knji\u017eevnog&nbsp;pothvata.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;La Stampa<br><br>\u201cMajstorski literarni i povijesni prikaz&nbsp;uspona Mussolinija. Izvanredno,nijansirano i poticajno.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Le Figaro<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cScurati s ogromnom vje\u0161tinom&nbsp;i briljantno\u0161\u0107u&nbsp;preple\u0107e&nbsp;narativne resurse&nbsp;fikcije sa strogo\u0161\u0107u&nbsp;i dubinom povijesnog&nbsp;eseja. Rezultat je vrlo \u017eivo uranjanje&nbsp;u pro\u0161lost, u utrobu fa\u0161izma, kao i lucidno&nbsp;promi\u0161ljanje na\u0161e sada\u0161njosti, politi\u010dkih&nbsp;vijesti kontaminiranih populisti\u010dkim&nbsp;diskursima, koje je i sam Duce mogao&nbsp;potpisati prije gotovo jednog stolje\u0107a.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;La Vanguardia<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDrugim tomom Mussolinijeve romansirane&nbsp;biografije Scurati nastavlja svoj izvanredan&nbsp;pothvat pretvaranja pogubnosti fa\u0161izma<br>u predmet knji\u017eevnosti.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;La Repubblica<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIlustracija mo\u0107i i knji\u017eevnosti.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Le Monde<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPosljednji dani Italije prije diktature&nbsp;nikada nisu prikazani u tako sna\u017enom&nbsp;i potresnom rasponu.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Basler Zeitung<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAntonio Scurati uspijeva o\u017eiviti&nbsp;instinktivnog politi\u010dara Mussolinija.&nbsp;Pritom ostaje vjeran povijesnim \u010dinjenicama&nbsp;i povla\u010di \u2013 neupadljivo, ali nepogre\u0161ivo \u2013&nbsp;poveznice s na\u0161om sada\u0161njosti.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Titel Thesen Temperamente<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMussolini i fa\u0161izam prikazani su u svoj&nbsp;svojoj sirovosti. Scurati ima sposobnost&nbsp;odvesti \u010diitatelja u epicentar najmra\u010dnijih<br>godina pro\u0161log stolje\u0107a, u\u010diniti ga&nbsp;svjedokom velike kolektivne tragedije.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;El Espa\u00f1ol<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNajbolje narativno cjepivo koje imamo&nbsp;protiv populizma.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Corriere della Sera<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cScuratijevo djelo jasno pokazuje koliko je&nbsp;demokracija ranjiva&#8230; Poti\u010de \u010ditatelja da&nbsp;obrati posebnu pozornost na politi\u010dke<br>struje dana\u0161njice.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Radio Bremen<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga objavljena je uz potporu <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/iiczagabria.esteri.it\/iic_zagabria\/hr\/istituto\/chi_siamo\/#:~:text=Talijanski%20institut%20za%20kulturu%20u%20Zagrebu%2C%20slu%C5%BEbeno%20je,je%20cilj%20olak%C5%A1avanje%20razmjena%20ideja%2C%20umjetnosti%20i%20znanosti.\" target=\"_blank\">talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i me\u0111unarodne suradnje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: talijanski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Ana Badurina<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 592<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: travanj 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: M. L\u2019uomo della Provvidenza<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/m-covjek-providnosti.html\">https:\/\/fraktura.hr\/m-covjek-providnosti.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prethodne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"uCkK7SaRrX\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27895\">Antonio Scurati, &#8220;M. Dijete svojega vremena&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Antonio Scurati, &#8220;M. Dijete svojega vremena&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27895&#038;embed=true#?secret=uCkK7SaRrX\" data-secret=\"uCkK7SaRrX\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-36975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Scurati.jpg?fit=406%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":36975,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":36975,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":36975,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":36975,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":36975,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":36975,"position":5},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36975"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36975\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36980,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36975\/revisions\/36980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}