{"id":36975,"date":"2023-09-04T14:26:44","date_gmt":"2023-09-04T14:26:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36975"},"modified":"2023-09-04T14:29:25","modified_gmt":"2023-09-04T14:29:25","slug":"antonio-scurati-m-covjek-providnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36975","title":{"rendered":"Antonio Scurati, \u201cM. \u010covjek providnosti\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Drugi nastavak sage o Mussoliniju<br><br>&#8220;Ja sam Italija, ja sam fa\u0161izam, ja sam smisao borbe, ja sam veli\u010danstvena povijesna drama.&#8221;<br><br>Benito Mussolini, \u010dovjek nadmene poze, u crnoj ko\u0161ulji i visokim \u010dizmama, koji se sprema preuzeti potpunu kontrolu nad talijanskim dru\u0161tvenim i duhovnim \u017eivotom, gubi svijest u svojoj rezidenciji, nalazi se pred vratima smrti. No najmla\u0111i talijanski premijer odbija umrijeti od obi\u010dnog \u010dira na \u017eelucu. Te 1925. Mussolini planira sljede\u0107i korak u svom projektu osvajanja apsolutne mo\u0107i: Mussolini, fa\u0161izam i Italija moraju biti jedno. Na tom putu ni\u0161ta ga ne mo\u017ee zaustaviti, ni sukobi strana\u010dkih prijatelja koji se me\u0111usobno razdiru kao \u010dopor pasa u borbi za polo\u017eaj i mo\u0107, ni intrige i zakulisne radnje koje mora poduzeti kako bi se usvojili &#8220;vrlo fa\u0161isti\u010dki&#8221; zakoni, ni niz atentata iz kojih se gotovo na nadnaravan na\u010din izvla\u010di neokrznut, kao ni buran osobni \u017eivot \u2013 jer on je, kako je papa Pio XI. rekao, \u010dovjek kojeg nam je poslala Providnost.<br><br><em>M. \u010covjek providnosti<\/em> drugi je dio nevjerojatne sage o Mussoliniju, nastavak romana <em>M. Dijete svojega vremena<\/em>, nagra\u0111enog najva\u017enijim talijanskim i me\u0111unarodnim nagradama, prevedenog na \u010detrdeset jezika i prodanog u pola milijuna primjeraka samo u Italiji. Impresivnom knji\u017eevnom i povijesnom rekonstrukcijom razdoblja od 1925. do 1932. Antonio Scurati opisuje zamiranje demokracije, u\u017ease prvih koncentracijskih logora u Libiji i prve godine Mussolinija kao Ducea, koji se ne boji izazvati sudbinu proklamiraju\u0107i: &#8220;Jo\u0161 se nije rodio moj nasljednik.&#8221; Istodobno uvjerljivo prikazuje mu\u0161karce i \u017eene koji su sve svoje nade polagali u tu Italiju, te svojim ambicijama i djelima ispisali povijest koja je ishodi\u0161te nas dana\u0161njih.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDrugi dio impresivnog knji\u017eevnog&nbsp;pothvata.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;La Stampa<br><br>\u201cMajstorski literarni i povijesni prikaz&nbsp;uspona Mussolinija. Izvanredno,nijansirano i poticajno.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Le Figaro<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cScurati s ogromnom vje\u0161tinom&nbsp;i briljantno\u0161\u0107u&nbsp;preple\u0107e&nbsp;narativne resurse&nbsp;fikcije sa strogo\u0161\u0107u&nbsp;i dubinom povijesnog&nbsp;eseja. Rezultat je vrlo \u017eivo uranjanje&nbsp;u pro\u0161lost, u utrobu fa\u0161izma, kao i lucidno&nbsp;promi\u0161ljanje na\u0161e sada\u0161njosti, politi\u010dkih&nbsp;vijesti kontaminiranih populisti\u010dkim&nbsp;diskursima, koje je i sam Duce mogao&nbsp;potpisati prije gotovo jednog stolje\u0107a.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;La Vanguardia<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cDrugim tomom Mussolinijeve romansirane&nbsp;biografije Scurati nastavlja svoj izvanredan&nbsp;pothvat pretvaranja pogubnosti fa\u0161izma<br>u predmet knji\u017eevnosti.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;La Repubblica<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIlustracija mo\u0107i i knji\u017eevnosti.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Le Monde<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPosljednji dani Italije prije diktature&nbsp;nikada nisu prikazani u tako sna\u017enom&nbsp;i potresnom rasponu.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Basler Zeitung<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAntonio Scurati uspijeva o\u017eiviti&nbsp;instinktivnog politi\u010dara Mussolinija.&nbsp;Pritom ostaje vjeran povijesnim \u010dinjenicama&nbsp;i povla\u010di \u2013 neupadljivo, ali nepogre\u0161ivo \u2013&nbsp;poveznice s na\u0161om sada\u0161njosti.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Titel Thesen Temperamente<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMussolini i fa\u0161izam prikazani su u svoj&nbsp;svojoj sirovosti. Scurati ima sposobnost&nbsp;odvesti \u010diitatelja u epicentar najmra\u010dnijih<br>godina pro\u0161log stolje\u0107a, u\u010diniti ga&nbsp;svjedokom velike kolektivne tragedije.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;El Espa\u00f1ol<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNajbolje narativno cjepivo koje imamo&nbsp;protiv populizma.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Corriere della Sera<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cScuratijevo djelo jasno pokazuje koliko je&nbsp;demokracija ranjiva&#8230; Poti\u010de \u010ditatelja da&nbsp;obrati posebnu pozornost na politi\u010dke<br>struje dana\u0161njice.\u201d&nbsp;\u2014&nbsp;Radio Bremen<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga objavljena je uz potporu <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/iiczagabria.esteri.it\/iic_zagabria\/hr\/istituto\/chi_siamo\/#:~:text=Talijanski%20institut%20za%20kulturu%20u%20Zagrebu%2C%20slu%C5%BEbeno%20je,je%20cilj%20olak%C5%A1avanje%20razmjena%20ideja%2C%20umjetnosti%20i%20znanosti.\" target=\"_blank\">talijanskog Ministarstva vanjskih poslova i me\u0111unarodne suradnje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: talijanski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Ana Badurina<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 592<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: travanj 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: M. L\u2019uomo della Provvidenza<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/m-covjek-providnosti.html\">https:\/\/fraktura.hr\/m-covjek-providnosti.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prethodne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"uCkK7SaRrX\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27895\">Antonio Scurati, &#8220;M. Dijete svojega vremena&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Antonio Scurati, &#8220;M. Dijete svojega vremena&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27895&#038;embed=true#?secret=uCkK7SaRrX\" data-secret=\"uCkK7SaRrX\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-36975","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/Scurati.jpg?fit=406%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":36975,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54028","url_meta":{"origin":36975,"position":1},"title":"Hrvatski institut za povijest na godi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies u Sassariju, Italija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Delegacija Hrvatskog instituta za povijest sudjelovala je u ovogodi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies koja se odr\u017eavala na Sveu\u010dili\u0161tu u Sassariju, Italija, od 3. do 5. lipnja. Radi se o rijetkoj po\u010dasti, s obzirom na to da ova udruga u pravilu ne dopu\u0161ta drugim institucijama da budu predstavljene na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/HIP.jpg?fit=500%2C281&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":36975,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":36975,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":36975,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":36975,"position":5},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36975"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36975\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36980,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36975\/revisions\/36980"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}