{"id":36968,"date":"2023-09-04T14:17:55","date_gmt":"2023-09-04T14:17:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36968"},"modified":"2023-09-06T19:20:35","modified_gmt":"2023-09-06T19:20:35","slug":"eric-hobsbawm-banditi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36968","title":{"rendered":"Eric Hobsbawm, \u201eBanditi\u201c"},"content":{"rendered":"\n

\u201ePrvi put objavljeni 1969., Banditi, sada ve\u0107 klasi\u010dna knjiga, nadahnuli su potpuno novo podru\u010dje povijesnog prou\u010davanja. Banditi su razbojnici i odmetnici koji su se uzdigli do statusa osvetnika i revolucionara. Neki, poput Robina Hooda, Roba Roya i Jesseja Jamesa, postali su planetarno popularni; drugi, poput balkanskih hajduka, indijskih dakoita i brazilskih canga\u00e7eirosa, u\u017eivaju tek lokalnu slavu.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2014 The New Republic<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Popularni heroji banditi obi\u010dno se ne smatraju obi\u010dnim kriminalcima, a Hobsbawm me\u0111u njima prepoznaje tri tipa koja su se pokazala iznena\u0111uju\u0107e univerzalnima, a to su: plemeniti razbojnik, osvetnik i hajduk. Hobsbawm se u svojoj knjizi pita po kakvim su kodeksima pona\u0161anja \u017eivjeli? Koje je bilo njihovo mjesto u gospodarstvu i politici pograni\u010dnih krajeva? \u0160to razlikuje bandita od revolucionara? I za\u0161to se \u010de\u0161\u0107e pojavljuje u selja\u010dkim dru\u0161tvima nego u industrijskim?<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz kritike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U svojoj slavnoj studiji Eric Hobsbawm, istinski velik povjesni\u010dar 20. stolje\u0107a, protegnuo se kroz \u010detiri stotine godina i \u010detiri kontinenta da bi usporedio povijesne li\u010dnosti s baladama, legendama i filmovima koje su nadahnule. Rezultat je blistava povijesna satira koja vrvi idejama i \u010dudnim pri\u010dama.<\/p>\n\n\n\n

\u2014 The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n

Visprena i uzbudljiva knjiga Banditi vrijedan je prilog povijesti mentaliteta i narodnih pobuna… ljudska povijest u svom najboljem izdanju.<\/p>\n\n\n\n

\u2014 Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Eric Hobsbawm ro\u0111en je u Aleksandriji 1917. godine, a \u0161kolovao se u Be\u010du, Berlinu, Londonu i Cambridgeu. Bio je \u010dlan Britanske akademije i Ameri\u010dke akademije umjetnosti i znanosti, s po\u010dasnim doktoratima u nekoliko zemalja. Do umirovljenja je predavao na Birkbeck Collegeu Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu, a otada na Novoj \u0161koli za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u New Yorku. Umro je 2012. godine. Na hrvatski jezik preveden je niz njegovih djela, poput Doba revolucije: Europa 1789. \u2013 1848., Doba kapitala: 1848. \u2013 1875., Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Doba ekstrema: kratko dvadeseto stolje\u0107e 1914. \u2013 1991., Zanimljiva vremena: \u017eivot kroz dvadeseto stolje\u0107e, Kako promijeniti svijet: pri\u010de o Marxu i marksizmu, Jazz scena.<\/p>\n\n\n\n

O prevoditelju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Luka Peji\u0107 diplomirao je povijest i engleski jezik i knji\u017eevnost na osje\u010dkom Filozofskom fakultetu. Doktorirao je 2019. godine na poslijediplomskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stru\u010dno se usavr\u0161avao na Sveu\u010dili\u0161tu Karl-Franzens u Grazu te na International Institute of Social History u Amsterdamu. Autor je vi\u0161e znanstvenih radova, uredio je nekoliko zbornika te je objavio monografiju Historija klasi\u010dnog anarhizma u Hrvatskoj \u2013 fragmenti subverzije. Istra\u017euje marginalne dru\u0161tvene skupine u 19. stolje\u0107u te povijest radni\u010dkog pokreta. Trenutno je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n

O uredniku:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nenad Rizvanovi\u0107 (Osijek, 1968). Zavr\u0161io studij hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti i ju\u017enoslavenskih filologija na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Doktorski studij Dru\u0161tvo znanja i prijenos informacija zavr\u0161io na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Doktorirao je na temi Pristup oblikovanju nakladni\u010dkog niza i njegova na\u010dela. Knji\u017eevnu kritiku i prozu objavljuje od 1985. u novinama i \u010dasopisima Ure\u0111ivao je vi\u0161e novina i \u010dasopisa. Vodio je tribinu Knji\u017eevni petak (1997-2001). Jedan je od osniva\u010da Festivala alternativne knji\u017eevnosti (FAK). Od 2001. radi u izdava\u0161tvu, kao urednik i glavni urednik.<\/p>\n\n\n\n

Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mit o banditu pre\u017eivio je u modernom urbanom svijetu kao neka vrsta narodnog sje\u0107anja u koje mediji i gor\u010dina ugro\u017eenih povremeno ubrizgaju novi \u017eivot. Svi smo \u2013 a pogotovo siroma\u0161ni, slabi i bespomo\u0107ni \u2013 iskusili dru\u0161tvene i institucionalne nepravde. Sve dok mit o banditu ne predstavlja samo slobodu, herojstvo i san o op\u0107oj pravdi ve\u0107 i osobnu pobunu protiv nepravde, ideja o individualnom pravedniku \u0107e opstati, pa makar i na rubu modernog urbanog dru\u0161tva koje osje\u0107a privla\u010dnost tog mita. Sumnjam ipak da tradicionalni lik bandita danas mo\u017ee ostvariti taj tip nade u pobunu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 264<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n

Prevoditelj: Luka Peji\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ljevak.hr\/eric-hobsbawm\/31251-banditi.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36969,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36968","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/banditi.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36968"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36968\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37017,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36968\/revisions\/37017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}