{"id":36968,"date":"2023-09-04T14:17:55","date_gmt":"2023-09-04T14:17:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36968"},"modified":"2023-09-06T19:20:35","modified_gmt":"2023-09-06T19:20:35","slug":"eric-hobsbawm-banditi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36968","title":{"rendered":"Eric Hobsbawm, \u201eBanditi\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>\u201ePrvi put objavljeni 1969., Banditi, sada ve\u0107 klasi\u010dna knjiga, nadahnuli su potpuno novo podru\u010dje povijesnog prou\u010davanja. Banditi su razbojnici i odmetnici koji su se uzdigli do statusa osvetnika i revolucionara. Neki, poput Robina Hooda, Roba Roya i Jesseja Jamesa, postali su planetarno popularni; drugi, poput balkanskih hajduka, indijskih dakoita i brazilskih canga\u00e7eirosa, u\u017eivaju tek lokalnu slavu.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2014 The New Republic<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Popularni heroji banditi obi\u010dno se ne smatraju obi\u010dnim kriminalcima, a Hobsbawm me\u0111u njima prepoznaje tri tipa koja su se pokazala iznena\u0111uju\u0107e univerzalnima, a to su: plemeniti razbojnik, osvetnik i hajduk. Hobsbawm se u svojoj knjizi pita po kakvim su kodeksima pona\u0161anja \u017eivjeli? Koje je bilo njihovo mjesto u gospodarstvu i politici pograni\u010dnih krajeva? \u0160to razlikuje bandita od revolucionara? I za\u0161to se \u010de\u0161\u0107e pojavljuje u selja\u010dkim dru\u0161tvima nego u industrijskim?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz kritike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U svojoj slavnoj studiji Eric Hobsbawm, istinski velik povjesni\u010dar 20. stolje\u0107a, protegnuo se kroz \u010detiri stotine godina i \u010detiri kontinenta da bi usporedio povijesne li\u010dnosti s baladama, legendama i filmovima koje su nadahnule. Rezultat je blistava povijesna satira koja vrvi idejama i \u010dudnim pri\u010dama.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2014 The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Visprena i uzbudljiva knjiga Banditi vrijedan je prilog povijesti mentaliteta i narodnih pobuna&#8230; ljudska povijest u svom najboljem izdanju.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2014 Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Eric Hobsbawm ro\u0111en je u Aleksandriji 1917. godine, a \u0161kolovao se u Be\u010du, Berlinu, Londonu i Cambridgeu. Bio je \u010dlan Britanske akademije i Ameri\u010dke akademije umjetnosti i znanosti, s po\u010dasnim doktoratima u nekoliko zemalja. Do umirovljenja je predavao na Birkbeck Collegeu Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu, a otada na Novoj \u0161koli za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u New Yorku. Umro je 2012. godine. Na hrvatski jezik preveden je niz njegovih djela, poput Doba revolucije: Europa 1789. \u2013 1848., Doba kapitala: 1848. \u2013 1875., Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost, Doba ekstrema: kratko dvadeseto stolje\u0107e 1914. \u2013 1991., Zanimljiva vremena: \u017eivot kroz dvadeseto stolje\u0107e, Kako promijeniti svijet: pri\u010de o Marxu i marksizmu, Jazz scena.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O prevoditelju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Luka Peji\u0107 diplomirao je povijest i engleski jezik i knji\u017eevnost na osje\u010dkom Filozofskom fakultetu. Doktorirao je 2019. godine na poslijediplomskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stru\u010dno se usavr\u0161avao na Sveu\u010dili\u0161tu Karl-Franzens u Grazu te na International Institute of Social History u Amsterdamu. Autor je vi\u0161e znanstvenih radova, uredio je nekoliko zbornika te je objavio monografiju Historija klasi\u010dnog anarhizma u Hrvatskoj \u2013 fragmenti subverzije. Istra\u017euje marginalne dru\u0161tvene skupine u 19. stolje\u0107u te povijest radni\u010dkog pokreta. Trenutno je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O uredniku:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nenad Rizvanovi\u0107 (Osijek, 1968). Zavr\u0161io studij hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti i ju\u017enoslavenskih filologija na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Doktorski studij Dru\u0161tvo znanja i prijenos informacija zavr\u0161io na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru. Doktorirao je na temi Pristup oblikovanju nakladni\u010dkog niza i njegova na\u010dela. Knji\u017eevnu kritiku i prozu objavljuje od 1985. u novinama i \u010dasopisima Ure\u0111ivao je vi\u0161e novina i \u010dasopisa. Vodio je tribinu Knji\u017eevni petak (1997-2001). Jedan je od osniva\u010da Festivala alternativne knji\u017eevnosti (FAK). Od 2001. radi u izdava\u0161tvu, kao urednik i glavni urednik.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mit o banditu pre\u017eivio je u modernom urbanom svijetu kao neka vrsta narodnog sje\u0107anja u koje mediji i gor\u010dina ugro\u017eenih povremeno ubrizgaju novi \u017eivot. Svi smo \u2013 a pogotovo siroma\u0161ni, slabi i bespomo\u0107ni \u2013 iskusili dru\u0161tvene i institucionalne nepravde. Sve dok mit o banditu ne predstavlja samo slobodu, herojstvo i san o op\u0107oj pravdi ve\u0107 i osobnu pobunu protiv nepravde, ideja o individualnom pravedniku \u0107e opstati, pa makar i na rubu modernog urbanog dru\u0161tva koje osje\u0107a privla\u010dnost tog mita. Sumnjam ipak da tradicionalni lik bandita danas mo\u017ee ostvariti taj tip nade u pobunu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 264<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Luka Peji\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/eric-hobsbawm\/31251-banditi.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/eric-hobsbawm\/31251-banditi.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36969,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36968","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/banditi.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":36968,"position":0},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53873,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53873","url_meta":{"origin":36968,"position":1},"title":"Europski dani arheologije 2026. u Hrvatskoj (12\u201314. lipnja)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 12. do 14. lipnja 2026. diljem Hrvatske odr\u017eat \u0107e se Europski dani arheologije, europska manifestacija posve\u0107ena popularizaciji arheolo\u0161ke ba\u0161tine i znanosti. Ove godine u programu sudjeluje 26 institucija \u2013 23 muzeja, jedan me\u0111unarodni centar, jedan institut i jedan fakultet \u2013 a svi sadr\u017eaji besplatni su za posjetitelje. Sudionici su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Europski-dani-arheologije-2026.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54001,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54001","url_meta":{"origin":36968,"position":2},"title":"5. me\u0111unarodna doktorska ljetna \u0161kola &#8220;Nations and Nationalism in the Contemporary World&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Odjelu za sociologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru odr\u017eava se 5. me\u0111unarodna doktorska ljetna \u0161kola Nations and Nationalism in the Contemporary World od 8. do 13. lipnja 2026. koju suorganiziraju Odjel za sociologiju i The Association for the Study of Ethnicity and Nationalism, London School of Economics and Political Science. Predava\u010di\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ASEN-2026.jpg?fit=427%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":36968,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":36968,"position":4},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":36968,"position":5},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36968"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36968\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37017,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36968\/revisions\/37017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}