{"id":36618,"date":"2023-07-21T22:16:59","date_gmt":"2023-07-21T22:16:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36618"},"modified":"2023-07-21T22:16:59","modified_gmt":"2023-07-21T22:16:59","slug":"j-m-g-le-clezio-bretonska-pjesma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36618","title":{"rendered":"J. M. G. Le Cl\u00e9zio, \u201eBretonska pjesma\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U dva autobiografska teksta objedinjena u ovoj knjizi \u2013 Dijete i rat i Bretonska pjesma \u2013 francuski nobelovac J. M. G. Le Cl\u00e9zio (1940.) polazi od vrlo konkretnih, osjetilnih iskustava iz vlastitog djetinjstva, da bi se vinuo do razine promi\u0161ljanja svijeta na kojoj se lokalno i pojedina\u010dno preobra\u017eava u op\u0107e i univerzalno. Tako u dojmljivom tekstu Dijete i rat opisuje \u0161to je pro\u017eivio u prvih pet godina svojeg \u017eivota, sa svom faktografskom nesigurno\u0161\u0107u i intenzitetom ranih sje\u0107anja; no istodobno, svako malo izlaze\u0107i iz okvira osobne biografije, postupno stvara amblemski lik djeteta u ratu: djeteta izlo\u017eenog gladi i strahu, koje ne poznaje nikakvo drugo stanje te nema sje\u0107anja koja bi mu mogla poslu\u017eiti kao utjeha ili nada, djeteta koje ne razumije, ali sluti da oko njega postoji neka te\u0161ka prijetnja, nevoljnog svjedoka koji mora slu\u0161ati zagonetne i stra\u0161ne re\u010denice o nasilju. Smatraju\u0107i da je iskustvo rata bilo presudno u njegovoj odluci da se posveti pisanju, J. M. G. Le Cl\u00e9zio ostat \u0107e vjeran tom liku ratnog djeteta kakvo je i sam bio, kao i drugim nevoljnim svjedocima nasilja na svijetu, dovode\u0107i ih na scenu u mnogim svojim romanima.<\/p>\n\n\n\n<p>U Bretonskoj pjesmi pak govori o ljetnim mjesecima koje je izme\u0111u svoje devete i \u010detrnaeste godine provodio u Bretanji, kraju odakle potje\u010de njegova obitelj. U slikama koje do\u010darava s virtuoznom lako\u0107om vlada vanvremenska svje\u017eina ranih osjetilnih do\u017eivljaja: izbliza vidimo kako ga nagli dolazak plime tjera da prvi put zapliva, kako uspostavlja kontakt s ne-ljudskim svijetom u liku jedne hobotnice, kako se igra s kukcima, kako ga preplavljuje okus starinskih pala\u010dinki i miris toplog jabu\u010dnog vina. Osciliraju\u0107i izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti, autor se trudi izbje\u0107i idealizaciju negda\u0161nje Bretanje i nostalgiju, koju smatra nezdravim osje\u0107ajem \u2013 ali ne uspijeva sasvim. U tom sada izgubljenom svijetu oskudice i gladi postojale su neke ljepote i neke vrline, povezanost sa zemljom i otvorenost prema moru, sve \u0161to se \u010duje u zvuku \u201ebretonske pjesme\u201d koji se razlije\u017ee nad ledinom u suton. Prihva\u0107aju\u0107i modernost i razmi\u0161ljaju\u0107i o budu\u0107nosti, Le Cl\u00e9zio je ipak najdojmljiviji kad do\u010darava prizore iz nestalih prostora pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Sanja Lovren\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 136<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.mala-zvona.hr\/product\/bretonska-pjesma\/\">https:\/\/www.mala-zvona.hr\/product\/bretonska-pjesma\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36619,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-36618","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Bretonska-pjesma.png?fit=720%2C980&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36618","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36618"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36618\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36620,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36618\/revisions\/36620"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36619"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36618"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36618"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36618"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}