{"id":36562,"date":"2023-07-18T13:44:42","date_gmt":"2023-07-18T13:44:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36562"},"modified":"2023-07-18T13:45:24","modified_gmt":"2023-07-18T13:45:24","slug":"zeljko-karaula-zidovi-u-bjelovaru-od-doseljavanja-do-holokausta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36562","title":{"rendered":"\u017deljko Karaula, \u201e\u017didovi u Bjelovaru \u2013 od doseljavanja do Holokausta\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Dru\u017ebe &#8220;Bra\u0107a Hrvatskog Zmaja&#8221; (sunakladnici Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske, Dutch Jewish Humanitarian Fund i&nbsp;Udru\u017eenje \u017didova iz biv\u0161e Jugoslavije \u2013 Izrael) iza\u0161la je iz tiska prva znanstvena&nbsp;monografija&nbsp;o povijesti bjelovarskih \u017didova &#8220;\u017didovi u Bjelovaru \u2013 od doseljavanja do Holokausta&#8221; autora dr. sc. \u017deljka&nbsp;Karaule, \u010dlana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (Crna Gora) i suradnika Zavoda HAZU Bjelovar.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdvajamo iz recenzije dr. sc. Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107: &#8220;Knjiga \u017deljka Karaule izuzetno je svjedo\u010danstvo o sudbini \u017didova iz Bjelovara. Satkana na izvornom arhivskom gradivu, te novinstvu i relevantnoj literaturi, ona po prvi put govori o \u017didovima od njihovog doseljavanja u Bjelovar krajem 18. stolje\u0107a do njihove tragi\u010dne sudbine u vrijeme Drugog svjetskog rata. Istovremeno ona po prvi put daje zaokru\u017eenu cjelinu o njihovom doprinosu gospodarskom i kulturnom \u017eivotu ovoga grada kroz stolje\u0107a s posebnim naglaskom na njihova stradanju u Holokaustu. O ovoj temi do sada nije bilo sustavnih znanstvenih istra\u017eivanja. U tome jest i najve\u0107a vrijednost ove knjige koja je ujedno originalna i odva\u017ena.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er izvadak\u00a0iz recenzije dr. sc. Vjenceslava Herouta: &#8220;Bjelovarski \u017didovi su od svoga dolaska u grad 1870-ih godina u dobrom dijelu preuzeli trgova\u010dke, a ne\u0161to kasnije postali i utemenitelji industrijske baze grada. Njihova je aktivnost bila svestrana. Samo nekoliko desetlje\u0107a poslije oni su \u010dinili gradsku elitu (bankari, trgovci, industrijalci, lije\u010dnici) te s time u vezi i suosniva\u010di i donatori mnogih bjelovarskih dru\u0161tava. Osim toga oni su kao posebna zajednica njegovali svoje posebne obi\u010daje, vjeru i kulturu te je kasnije me\u0111u njima do\u0161lo do sukoba izme\u0111u onih koji su se \u017eeljeli asimilirati u hrvatsku sredinu i cionista koji su zahtijevali i radili na o\u010duvanju \u017eidovskog identiteta i osnivanja dr\u017eave Izrael. Nema sumnje da su \u017didovi Bjelovara bili njegovi modernizatori na mnogim poljima te doprinjeli op\u0107enito njegovom svekolikom razvoju. Sudbina povijesti je htjela da je njihov zavr\u0161etak kao zajednice bio tragi\u010dan. U nacifa\u0161iziranoj Europi njima nije bilo mjesta, a taj program preuzele su vlasti i novostvorene usta\u0161ke Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Rasnim su zakonima, po uzoru na nacisti\u010dku Njema\u010dku \u017didovima u NDH oduzeta sva ljudska prava, pa i pravo na \u017eivot. Karaula je bjelodano prikazao sav \u201esjaj i tragiku&#8221; bjelovarskih \u017didova koji su ostavili svoj trajni trag u povijesti Bjelovara.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-file\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Z\u030cidovi-u-Bjelovaru.pdf\">Z\u030cidovi-u-Bjelovaru<\/a><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Z\u030cidovi-u-Bjelovaru.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36563,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Z%CC%8Cidovi-u-Bjelovaru-scaled.jpg?fit=2560%2C1035&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":36562,"position":0},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":36562,"position":1},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a &#8220;Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":36562,"position":2},"title":"Primo Levi, &#8220;Periodni sustav&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":36562,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":36562,"position":4},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":36562,"position":5},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36566,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36562\/revisions\/36566"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36563"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}