{"id":36562,"date":"2023-07-18T13:44:42","date_gmt":"2023-07-18T13:44:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36562"},"modified":"2023-07-18T13:45:24","modified_gmt":"2023-07-18T13:45:24","slug":"zeljko-karaula-zidovi-u-bjelovaru-od-doseljavanja-do-holokausta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36562","title":{"rendered":"\u017deljko Karaula, \u201e\u017didovi u Bjelovaru \u2013 od doseljavanja do Holokausta\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Dru\u017ebe &#8220;Bra\u0107a Hrvatskog Zmaja&#8221; (sunakladnici Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske, Dutch Jewish Humanitarian Fund i&nbsp;Udru\u017eenje \u017didova iz biv\u0161e Jugoslavije \u2013 Izrael) iza\u0161la je iz tiska prva znanstvena&nbsp;monografija&nbsp;o povijesti bjelovarskih \u017didova &#8220;\u017didovi u Bjelovaru \u2013 od doseljavanja do Holokausta&#8221; autora dr. sc. \u017deljka&nbsp;Karaule, \u010dlana Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (Crna Gora) i suradnika Zavoda HAZU Bjelovar.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdvajamo iz recenzije dr. sc. Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107: &#8220;Knjiga \u017deljka Karaule izuzetno je svjedo\u010danstvo o sudbini \u017didova iz Bjelovara. Satkana na izvornom arhivskom gradivu, te novinstvu i relevantnoj literaturi, ona po prvi put govori o \u017didovima od njihovog doseljavanja u Bjelovar krajem 18. stolje\u0107a do njihove tragi\u010dne sudbine u vrijeme Drugog svjetskog rata. Istovremeno ona po prvi put daje zaokru\u017eenu cjelinu o njihovom doprinosu gospodarskom i kulturnom \u017eivotu ovoga grada kroz stolje\u0107a s posebnim naglaskom na njihova stradanju u Holokaustu. O ovoj temi do sada nije bilo sustavnih znanstvenih istra\u017eivanja. U tome jest i najve\u0107a vrijednost ove knjige koja je ujedno originalna i odva\u017ena.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er izvadak\u00a0iz recenzije dr. sc. Vjenceslava Herouta: &#8220;Bjelovarski \u017didovi su od svoga dolaska u grad 1870-ih godina u dobrom dijelu preuzeli trgova\u010dke, a ne\u0161to kasnije postali i utemenitelji industrijske baze grada. Njihova je aktivnost bila svestrana. Samo nekoliko desetlje\u0107a poslije oni su \u010dinili gradsku elitu (bankari, trgovci, industrijalci, lije\u010dnici) te s time u vezi i suosniva\u010di i donatori mnogih bjelovarskih dru\u0161tava. Osim toga oni su kao posebna zajednica njegovali svoje posebne obi\u010daje, vjeru i kulturu te je kasnije me\u0111u njima do\u0161lo do sukoba izme\u0111u onih koji su se \u017eeljeli asimilirati u hrvatsku sredinu i cionista koji su zahtijevali i radili na o\u010duvanju \u017eidovskog identiteta i osnivanja dr\u017eave Izrael. Nema sumnje da su \u017didovi Bjelovara bili njegovi modernizatori na mnogim poljima te doprinjeli op\u0107enito njegovom svekolikom razvoju. Sudbina povijesti je htjela da je njihov zavr\u0161etak kao zajednice bio tragi\u010dan. U nacifa\u0161iziranoj Europi njima nije bilo mjesta, a taj program preuzele su vlasti i novostvorene usta\u0161ke Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Rasnim su zakonima, po uzoru na nacisti\u010dku Njema\u010dku \u017didovima u NDH oduzeta sva ljudska prava, pa i pravo na \u017eivot. Karaula je bjelodano prikazao sav \u201esjaj i tragiku&#8221; bjelovarskih \u017didova koji su ostavili svoj trajni trag u povijesti Bjelovara.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-file\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Z\u030cidovi-u-Bjelovaru.pdf\">Z\u030cidovi-u-Bjelovaru<\/a><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Z\u030cidovi-u-Bjelovaru.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36563,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Z%CC%8Cidovi-u-Bjelovaru-scaled.jpg?fit=2560%2C1035&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":36562,"position":0},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":36562,"position":1},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53488,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53488","url_meta":{"origin":36562,"position":2},"title":"Poziv na predavanje \u201eStradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\u201c te predstavljanje europskog projekta GIVO \u2013 Give Voice to Our Memories u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predavanje na temu \"Stradavanje Roma u Drugom svjetskom ratu\" te predstavljanje europskog projekta GIVO - Give Voice to Our Memories koje \u0107e se odr\u017eati:20. svibnja 2026. u 15 hPredavaonica P13, Filozofski fakultet u SplituPredavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Aleksandar Jakir, koji \u0107e govoriti o stradanju Roma tijekom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Split_predavanje-2.png?fit=566%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":36562,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":36562,"position":4},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":36562,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36566,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36562\/revisions\/36566"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36563"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}