Hrvatsko je gospodarstvo stolje\u0107ima dijelilo sudbinu hrvatskog naroda, uklopljeno u ve\u0107a gospodarstva kojima hrvatski razvoj nije bio najva\u017eniji. Ometano svojim polo\u017eajem na granicama carstava, ratovima i promjenama dr\u017eavnog ustroja, raslo je sporije i nestalnije od gospodarstva razvijenih europskih dr\u017eava.
Po\u010dev\u0161i od ranih 50-ih, pa do kraja 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a doga\u0111a se iznimka od tog pravila i hrvatski rast naglo ubrzava pribli\u017eavaju\u0107i razinu razvoja Hrvatske razvijenim europskim dr\u017eavama. Na\u017ealost, ono \u0161to je slijedilo pokazuje da je iznimka ipak bila samo iznimka. Nakon 1980. hrvatski rast staje i po\u010dinje razdoblje \u201epulsiraju\u0107e stagnacije\u201d koje traje ve\u0107 \u010detiri desetlje\u0107a.
Ova knjiga poku\u0161ava prona\u0107i odgovore za\u0161to se to doga\u0111a, i to upravo sada kada hrvatski narod prvi put u povijesti samostalno i svojom voljom upravlja svojom sudbinom. Namjerno ka\u017eemo odgovore, jer autor ne nudi jedan sveobuhvatan odgovor.
U opisima demografske implozije, \u0161irenja uloge dr\u017eave i radikalno monokulturnog restrukturiranja gospodarstva knjiga velikim brojem pokazatelja op\u0161irno dokumentira i opisuje tih 40 turbulentnih godina. Iako opis tog razdoblja, gledano u cjelini, ne budi optimizam, uo\u010dena su i zbivanja koja za njega daju osnove. U razdobljima rasta, hrvatsko gospodarstvo raste br\u017ee od prosjeka svijeta. Me\u0111utim, problem je u strukturnim slabostima koje je svaki put tijekom rasta stvaralo, uzrokuju\u0107i volatilnost rasta i osjetljivost gospodarstva na \u0161okove.
O AUTORU:
Damir Odak ro\u0111en je u Splitu 1964., diplomirao je 1987. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a ubrzo nakon toga postao je jedan od najmla\u0111ih upravlja\u010da koji su vodili tranziciju financijskog sektora Hrvatske 90-ih godina 20. stolje\u0107a. Svoju bogatu i vrlo dinami\u010dnu karijeru u bankarstvu po\u010deo je ve\u0107 s 26 godina kada je organizirao osnivanje Trgova\u010dke banke d. d., kojoj je na \u010delu bio do 1997. Tada prelazi u Zagreba\u010dku banku u kojoj rukovodi poslovanjem s poduze\u0107ima do 2003. Posebni izazovi u tom razdoblju bili su mu ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanje posljedica gospodarske krize iz 1999. te aktivno sudjelovanje u pozicioniranju Zagreba\u010dke banke na tr\u017ei\u0161tu Bosne i Hercegovine te u pregovorima kad je strana grupacija UniCredito Italiano preuzela banku.
Godine 2003. preuzima vodstvo Nove banke d. d., u kojoj provodi integraciju i reorganizaciju, vodi spajanje te banke s Dubrova\u010dkom bankom d. d. i nakon toga sudjeluje u procesu pronala\u017eenja novog vlasnika banke \u2013 OTP-a te joj ostaje na \u010delu do 2011.
\u010clanom tima guvernera Borisa Vuj\u010di\u0107a bio je od 2012. do 2018. kada je kao viceguverner Hrvatske narodne banke bio zadu\u017een za nadzor banaka. U tom se razdoblju suo\u010dava s problemima koje je bankarskom sustavu stvorio visoki udjel neprihoduju\u0107ih kredita, a poslije i sa zbivanjima vezanima za restrukturiranje Agrokora.
Godine 2021. odlukom Upravnog vije\u0107a Europske sredi\u0161nje banke imenovan je za \u010dlana Administrative Board of Review, radnog tijela Europske sredi\u0161nje banke.
Na osnovi iskustava koja je stekao kao bankar i nadzornik banaka, 2020. objavljuje knjigu A Political Economy of Banking Supervision (Politi\u010dka ekonomija nadzora banaka) u izdanju \u0161vicarskog nakladnika Springer Nature. Svojom sljede\u0107om knjigom, ovom koju dr\u017eite u ruci, poku\u0161avaju\u0107i prepoznati uzroke dugoro\u010dnog zastoja hrvatskoga gospodarskog rasta, vra\u0107a se po\u010detcima svoje karijere kad je bio asistent profesoru Branku Horvatu na Ekonomskom fakultetu i znanstveni novak na Ekonomskom institutu.
RECENZIJE:
\u201eU ovom stru\u010dnom i produhovljenom publicisti\u010dkom \u0161tivu autor suvereno i realisti\u010dno vodi \u010ditatelje kroz kompleksne me\u0111uodnose brojnih ekonomskih varijabli i precizno secira uzroke izgubljenih desetlje\u0107a i zaostajanja Hrvatske u odnosu na svijet, s posebnim osvrtima na institucionalne, politi\u010dke, vanjske, ali i psiholo\u0161ke \u010dimbenike koji su tome pridonijeli. Iako \u0107e ova knjiga ponajprije probuditi interes makroekonomista, politologa i sociologa, ona se izravno ti\u010de svih gra\u0111ana Lijepe Na\u0161e, kao i onih koji su iz nje oti\u0161li ili o tome razmi\u0161ljaju pa bi trebala biti dio svake ku\u0107ne biblioteke \u2013 kao podsjetnik za\u0161to smo uistinu tu gdje jesmo i kao ideja kakvi bismo trebali postati i kakav pristup od ljudi koji vode zemlju bismo trebali zahtijevati ako uistinu \u017eelimo promjene.\u201d
– prof. dr. sc. Ksenija Dumi\u010di\u0107
\u201eRazmjerno kompleksnu stru\u010dnu tematiku nije uvijek jednostavno prikazati na jednostavan i prosje\u010dnom \u010ditatelju razumljiv na\u010din. Knjiga je tour de force raznih kvantifikacija, veli\u010dina i omjera prikazanih u brojnim tablicama i grafikonima. Autor ih iznosi i obja\u0161njava s mnogo upornosti i strpljenja. Ipak, nikad ne dopu\u0161ta da brojke, tablice i grafovi preuzmu primat nad pri\u010dom. Autor tako (makro)ekonomskoj povijesti Hrvatske prilazi na publicisti\u010dki na\u010din, opisuju\u0107i gospodarske trendove i okolnosti u kojima su se odvijala gospodarska zbivanja na vrlo popularan, nerijetko i duhovit na\u010din. Pri\u010da o hrvatskom gospodarstvu gradi se vrlo jezgrovito, iznimno britkim stilom i povremeno za\u010dinjena obilnim dozama humora koji ponekad grani\u010di s ironijom ili \u010dak satirom, stvaraju\u0107i dobrodo\u0161lu protute\u017eu ozbiljnoj materiji. Uz kronologiju gospodarskih uspona i padova, autora posebno raduje razbijanje raznih popularnih mitova koji su se u pojedinim trenutcima \u010dvrsto ukorijenili u javnoj svijesti. A takvih mitova u Hrvatskoj doista ne nedostaje.\u201d
– mr. sc. Vedran \u0160o\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010d: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n
Broj stranica: 288<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2022<\/p>\n\n\n\n
Prelistaj izdanje:<\/p>\n\n\n\n