{"id":36469,"date":"2023-07-11T21:51:36","date_gmt":"2023-07-11T21:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36469"},"modified":"2023-07-11T21:51:36","modified_gmt":"2023-07-11T21:51:36","slug":"hannes-grandits-kraj-osmanske-vladavine-u-bosni-suprotstavljena-djelovanja-i-imperijalna-prisvajanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36469","title":{"rendered":"Hannes Grandits, \u201eKraj osmanske vladavine u Bosni. Suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Udru\u017eenje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom <em>Kraj osmanske vladavine u Bosni. Suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja<\/em> autora Hannesa Granditsa.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga je usredsre\u0111ena na kraj \u010detiri stolje\u0107a duge osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini 1870-ih godina. Nakon predstavljanja regiona i politi\u010dkog duha kasnih 1860-ih i ranih 1870-ih, knjiga detaljno istra\u017euje dramati\u010dne godine koje su po\u010dele u ljeto 1875. godine, kada je izbijanje nasilnih nemira u isto\u010dnohercegova\u010dkom regionu na granici s Crnom Gorom dovelo do ogromne izbjegli\u010dke katastrofe. Studija prati iznena\u0111uju\u0107u dalju politi\u010dku i dru\u0161tvenu dinamiku do ljeta i jeseni 1878. godine, kada je Habsbur\u0161ka vojska kona\u010dno izvr\u0161ila invaziju na Bosanski vilajet i preuzela kontrolu nad pokrajinom \u2013 ali tek nakon mjeseci borbe protiv masovnog otpora lokalnog stanovni\u0161tva diljem pokrajine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova se knjiga ne mo\u017ee posmatrati izdvojeno iz \u0161ire politi\u010dke dinamike, koja je tako\u0111er konstantno prisutna u ovoj studiji, onako kako se odvijala. Me\u0111utim, kao \u0161to ova knjiga poku\u0161ava pokazati, te\u0161ko da se mogu razumjeti \u010desto kontradiktorni efekti te \u0161ire politi\u010dke dinamike bez udubljivanja u slo\u017eene lokalne racionalnosti i ograni\u010denja na djelovanje aktera koji su u njih uklju\u010deni.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Kraj osmanske vladavine u Bosni<\/em> namijenjena je posebno studentima, nastavnicima i istra\u017eiva\u010dima kasne osmanske i bosanske historije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAutor je ovom knjigom dao doprinos i slojevitom pogledu na de\u0161avanja u Bosni. U njegovom tekstu Bosna kao cjelina nije zemlja potpuno svladana haosom, nasiljem i nepovjerenjem, bez sumnje karakteristi\u010dnim pojavama za podru\u010dja obuhva\u0107ena ustankom i kontraustani\u010dkim akcijama vladinih i provladinih snaga, ve\u0107 u njegovom tuma\u010denju, na ve\u0107ini bh prostora, i pored postojanja saznanja o ustanku i tenzijama u vezi s njim, ljudi razli\u010ditih konfesija relativno normalno \u017eive, komuniciraju i privre\u0111uju. Kako bi objasnio dinamiku doga\u0111aja u ustanku od njegove rane faze do kraja, te razbio predrasude o nepromjenjivosti ciljeva aktera, grupa i organizacija koje su imale utjecaja na de\u0161avanja u Bosni, Hannes Grandits prihvata i dokazuje tezu sociologa Norberta Eliasa po kojoj je sve manje mogu\u0107e kontrolirati tok nekog doga\u0111aja ukoliko broj nezavisnih sudionika u njegovom politi\u010dkom oblikovanju raste. U tom smislu je mo\u017eda najbolji primjer ranija pogre\u0161na percepcija nepromijenjenosti austrougarske te\u017enje za dobijanjem Bosne koju Hannes Grandits dekonstruira primjerima saradnje osmanskih i austrougarskih vlasti na repatrijaciji izbjeglica i pacifikaciji zemlje\u201c. (Edin Radu\u0161i\u0107, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHannes Grandits se u ovoj knjizi bavi periodom od hercegova\u010dkog ustanka 1875. do austrougarske okupacije Bosne 1878. godine. On nudi novu interpretaciju posljednjih godina osmanskog doba u Bosni, koriste\u0107i impresivan broj arhivskih izvora i oslanjaju\u0107i se na izvanredno poznavanje sekundarne literature. Uspje\u0161no ovladavanje tako velikim korpusom omogu\u0107ava mu da razvije vi\u0161eslojnu analizu i da rekonstrui\u0161e slo\u017eene interakcije izme\u0111u lokalnih, dr\u017eavnih i me\u0111unarodnih aktera. Grandits predla\u017ee novo tuma\u010denje tih burnih godina, a posebno se suprotstavlja ideji o direktnom i neizbje\u017enom prelazu od hercegova\u010dkog ustanka ka austrougarskoj vojnoj okupaciji. Op\u0161irnije, Granditsov rad predstavlja majstorsku rekonstrukciju razvoja \u201eIsto\u010dnog pitanja\u201c od 1875. do 1878. godine. On dovodi u pitanje op\u0161te prihva\u0107ene ideje i nudi nove perspektive za razumijevanje dru\u0161tvene i politi\u010dke stvarnosti jugoisto\u010dne Evrope prije i poslje 1878. godine kao historijske prekretnice\u201c. (Xavier Bougarel, istra\u017eiva\u010d u Centru za turske, osmanske, balkanske i srednjoazijske studije u Parizu)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hannes Grandits<\/strong> je profesor Historije jugoisto\u010dne Evrope na Univerzitetu Humboldt u Berlinu (Njema\u010dka). Doktorirao je na Univerzitetu Karl Franzens u Grazu (Austrija) 1996. sa temom <em>Familie im kroatischen Dorf \u2013 Zum Wandel des Alltagslebens im Turopolje und an der Save (18. &#8211; 20. Jhdt.)<\/em> i habilitirao 2006. na istom Univerzitetu sa temom <em>Macht und Lojalit\u00e4t in der sp\u00e4tosmanischen Gesellschaft. Das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina<\/em> (ova je knjiga prevedena na bosanski jezik i pod naslovom <em>Multikonfesionalna Hercegovina. Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom dru\u0161tvu<\/em> objavljena 2014. u izdanju Instituta za istoriju u Sarajevu).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Historiografija.ba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1798\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1798<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Intervju o knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1802\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1802<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Predavanje o knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/2jePXRyDFkk?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;start=611&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"mGk6xjvSFh\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29247\">Hannes Grandits, \u201cThe End of Ottoman Rule in Bosnia: Conflicting Agencies and Imperial Appropriations\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Hannes Grandits, \u201cThe End of Ottoman Rule in Bosnia: Conflicting Agencies and Imperial Appropriations\u201c&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29247&#038;embed=true#?secret=mGk6xjvSFh\" data-secret=\"mGk6xjvSFh\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36470,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Grandits_Kraj-osmanske-vladavine-u-Bosni.jpg?fit=450%2C604&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":36469,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":36469,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":36469,"position":2},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":36469,"position":3},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":36469,"position":4},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":36469,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36469"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36471,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469\/revisions\/36471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}