{"id":36469,"date":"2023-07-11T21:51:36","date_gmt":"2023-07-11T21:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36469"},"modified":"2023-07-11T21:51:36","modified_gmt":"2023-07-11T21:51:36","slug":"hannes-grandits-kraj-osmanske-vladavine-u-bosni-suprotstavljena-djelovanja-i-imperijalna-prisvajanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36469","title":{"rendered":"Hannes Grandits, \u201eKraj osmanske vladavine u Bosni. Suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Udru\u017eenje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom <em>Kraj osmanske vladavine u Bosni. Suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja<\/em> autora Hannesa Granditsa.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga je usredsre\u0111ena na kraj \u010detiri stolje\u0107a duge osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini 1870-ih godina. Nakon predstavljanja regiona i politi\u010dkog duha kasnih 1860-ih i ranih 1870-ih, knjiga detaljno istra\u017euje dramati\u010dne godine koje su po\u010dele u ljeto 1875. godine, kada je izbijanje nasilnih nemira u isto\u010dnohercegova\u010dkom regionu na granici s Crnom Gorom dovelo do ogromne izbjegli\u010dke katastrofe. Studija prati iznena\u0111uju\u0107u dalju politi\u010dku i dru\u0161tvenu dinamiku do ljeta i jeseni 1878. godine, kada je Habsbur\u0161ka vojska kona\u010dno izvr\u0161ila invaziju na Bosanski vilajet i preuzela kontrolu nad pokrajinom \u2013 ali tek nakon mjeseci borbe protiv masovnog otpora lokalnog stanovni\u0161tva diljem pokrajine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova se knjiga ne mo\u017ee posmatrati izdvojeno iz \u0161ire politi\u010dke dinamike, koja je tako\u0111er konstantno prisutna u ovoj studiji, onako kako se odvijala. Me\u0111utim, kao \u0161to ova knjiga poku\u0161ava pokazati, te\u0161ko da se mogu razumjeti \u010desto kontradiktorni efekti te \u0161ire politi\u010dke dinamike bez udubljivanja u slo\u017eene lokalne racionalnosti i ograni\u010denja na djelovanje aktera koji su u njih uklju\u010deni.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Kraj osmanske vladavine u Bosni<\/em> namijenjena je posebno studentima, nastavnicima i istra\u017eiva\u010dima kasne osmanske i bosanske historije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAutor je ovom knjigom dao doprinos i slojevitom pogledu na de\u0161avanja u Bosni. U njegovom tekstu Bosna kao cjelina nije zemlja potpuno svladana haosom, nasiljem i nepovjerenjem, bez sumnje karakteristi\u010dnim pojavama za podru\u010dja obuhva\u0107ena ustankom i kontraustani\u010dkim akcijama vladinih i provladinih snaga, ve\u0107 u njegovom tuma\u010denju, na ve\u0107ini bh prostora, i pored postojanja saznanja o ustanku i tenzijama u vezi s njim, ljudi razli\u010ditih konfesija relativno normalno \u017eive, komuniciraju i privre\u0111uju. Kako bi objasnio dinamiku doga\u0111aja u ustanku od njegove rane faze do kraja, te razbio predrasude o nepromjenjivosti ciljeva aktera, grupa i organizacija koje su imale utjecaja na de\u0161avanja u Bosni, Hannes Grandits prihvata i dokazuje tezu sociologa Norberta Eliasa po kojoj je sve manje mogu\u0107e kontrolirati tok nekog doga\u0111aja ukoliko broj nezavisnih sudionika u njegovom politi\u010dkom oblikovanju raste. U tom smislu je mo\u017eda najbolji primjer ranija pogre\u0161na percepcija nepromijenjenosti austrougarske te\u017enje za dobijanjem Bosne koju Hannes Grandits dekonstruira primjerima saradnje osmanskih i austrougarskih vlasti na repatrijaciji izbjeglica i pacifikaciji zemlje\u201c. (Edin Radu\u0161i\u0107, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHannes Grandits se u ovoj knjizi bavi periodom od hercegova\u010dkog ustanka 1875. do austrougarske okupacije Bosne 1878. godine. On nudi novu interpretaciju posljednjih godina osmanskog doba u Bosni, koriste\u0107i impresivan broj arhivskih izvora i oslanjaju\u0107i se na izvanredno poznavanje sekundarne literature. Uspje\u0161no ovladavanje tako velikim korpusom omogu\u0107ava mu da razvije vi\u0161eslojnu analizu i da rekonstrui\u0161e slo\u017eene interakcije izme\u0111u lokalnih, dr\u017eavnih i me\u0111unarodnih aktera. Grandits predla\u017ee novo tuma\u010denje tih burnih godina, a posebno se suprotstavlja ideji o direktnom i neizbje\u017enom prelazu od hercegova\u010dkog ustanka ka austrougarskoj vojnoj okupaciji. Op\u0161irnije, Granditsov rad predstavlja majstorsku rekonstrukciju razvoja \u201eIsto\u010dnog pitanja\u201c od 1875. do 1878. godine. On dovodi u pitanje op\u0161te prihva\u0107ene ideje i nudi nove perspektive za razumijevanje dru\u0161tvene i politi\u010dke stvarnosti jugoisto\u010dne Evrope prije i poslje 1878. godine kao historijske prekretnice\u201c. (Xavier Bougarel, istra\u017eiva\u010d u Centru za turske, osmanske, balkanske i srednjoazijske studije u Parizu)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hannes Grandits<\/strong> je profesor Historije jugoisto\u010dne Evrope na Univerzitetu Humboldt u Berlinu (Njema\u010dka). Doktorirao je na Univerzitetu Karl Franzens u Grazu (Austrija) 1996. sa temom <em>Familie im kroatischen Dorf \u2013 Zum Wandel des Alltagslebens im Turopolje und an der Save (18. &#8211; 20. Jhdt.)<\/em> i habilitirao 2006. na istom Univerzitetu sa temom <em>Macht und Lojalit\u00e4t in der sp\u00e4tosmanischen Gesellschaft. Das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina<\/em> (ova je knjiga prevedena na bosanski jezik i pod naslovom <em>Multikonfesionalna Hercegovina. Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom dru\u0161tvu<\/em> objavljena 2014. u izdanju Instituta za istoriju u Sarajevu).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Historiografija.ba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1798\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1798<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Intervju o knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1802\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1802<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Predavanje o knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/2jePXRyDFkk?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;start=611&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"mGk6xjvSFh\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29247\">Hannes Grandits, \u201cThe End of Ottoman Rule in Bosnia: Conflicting Agencies and Imperial Appropriations\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Hannes Grandits, \u201cThe End of Ottoman Rule in Bosnia: Conflicting Agencies and Imperial Appropriations\u201c&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29247&#038;embed=true#?secret=mGk6xjvSFh\" data-secret=\"mGk6xjvSFh\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36470,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Grandits_Kraj-osmanske-vladavine-u-Bosni.jpg?fit=450%2C604&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":36469,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":36469,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":36469,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":36469,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":36469,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":36469,"position":5},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36469"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36471,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469\/revisions\/36471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}