{"id":36469,"date":"2023-07-11T21:51:36","date_gmt":"2023-07-11T21:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36469"},"modified":"2023-07-11T21:51:36","modified_gmt":"2023-07-11T21:51:36","slug":"hannes-grandits-kraj-osmanske-vladavine-u-bosni-suprotstavljena-djelovanja-i-imperijalna-prisvajanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36469","title":{"rendered":"Hannes Grandits, \u201eKraj osmanske vladavine u Bosni. Suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Udru\u017eenje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom <em>Kraj osmanske vladavine u Bosni. Suprotstavljena djelovanja i imperijalna prisvajanja<\/em> autora Hannesa Granditsa.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga je usredsre\u0111ena na kraj \u010detiri stolje\u0107a duge osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini 1870-ih godina. Nakon predstavljanja regiona i politi\u010dkog duha kasnih 1860-ih i ranih 1870-ih, knjiga detaljno istra\u017euje dramati\u010dne godine koje su po\u010dele u ljeto 1875. godine, kada je izbijanje nasilnih nemira u isto\u010dnohercegova\u010dkom regionu na granici s Crnom Gorom dovelo do ogromne izbjegli\u010dke katastrofe. Studija prati iznena\u0111uju\u0107u dalju politi\u010dku i dru\u0161tvenu dinamiku do ljeta i jeseni 1878. godine, kada je Habsbur\u0161ka vojska kona\u010dno izvr\u0161ila invaziju na Bosanski vilajet i preuzela kontrolu nad pokrajinom \u2013 ali tek nakon mjeseci borbe protiv masovnog otpora lokalnog stanovni\u0161tva diljem pokrajine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova se knjiga ne mo\u017ee posmatrati izdvojeno iz \u0161ire politi\u010dke dinamike, koja je tako\u0111er konstantno prisutna u ovoj studiji, onako kako se odvijala. Me\u0111utim, kao \u0161to ova knjiga poku\u0161ava pokazati, te\u0161ko da se mogu razumjeti \u010desto kontradiktorni efekti te \u0161ire politi\u010dke dinamike bez udubljivanja u slo\u017eene lokalne racionalnosti i ograni\u010denja na djelovanje aktera koji su u njih uklju\u010deni.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Kraj osmanske vladavine u Bosni<\/em> namijenjena je posebno studentima, nastavnicima i istra\u017eiva\u010dima kasne osmanske i bosanske historije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAutor je ovom knjigom dao doprinos i slojevitom pogledu na de\u0161avanja u Bosni. U njegovom tekstu Bosna kao cjelina nije zemlja potpuno svladana haosom, nasiljem i nepovjerenjem, bez sumnje karakteristi\u010dnim pojavama za podru\u010dja obuhva\u0107ena ustankom i kontraustani\u010dkim akcijama vladinih i provladinih snaga, ve\u0107 u njegovom tuma\u010denju, na ve\u0107ini bh prostora, i pored postojanja saznanja o ustanku i tenzijama u vezi s njim, ljudi razli\u010ditih konfesija relativno normalno \u017eive, komuniciraju i privre\u0111uju. Kako bi objasnio dinamiku doga\u0111aja u ustanku od njegove rane faze do kraja, te razbio predrasude o nepromjenjivosti ciljeva aktera, grupa i organizacija koje su imale utjecaja na de\u0161avanja u Bosni, Hannes Grandits prihvata i dokazuje tezu sociologa Norberta Eliasa po kojoj je sve manje mogu\u0107e kontrolirati tok nekog doga\u0111aja ukoliko broj nezavisnih sudionika u njegovom politi\u010dkom oblikovanju raste. U tom smislu je mo\u017eda najbolji primjer ranija pogre\u0161na percepcija nepromijenjenosti austrougarske te\u017enje za dobijanjem Bosne koju Hannes Grandits dekonstruira primjerima saradnje osmanskih i austrougarskih vlasti na repatrijaciji izbjeglica i pacifikaciji zemlje\u201c. (Edin Radu\u0161i\u0107, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHannes Grandits se u ovoj knjizi bavi periodom od hercegova\u010dkog ustanka 1875. do austrougarske okupacije Bosne 1878. godine. On nudi novu interpretaciju posljednjih godina osmanskog doba u Bosni, koriste\u0107i impresivan broj arhivskih izvora i oslanjaju\u0107i se na izvanredno poznavanje sekundarne literature. Uspje\u0161no ovladavanje tako velikim korpusom omogu\u0107ava mu da razvije vi\u0161eslojnu analizu i da rekonstrui\u0161e slo\u017eene interakcije izme\u0111u lokalnih, dr\u017eavnih i me\u0111unarodnih aktera. Grandits predla\u017ee novo tuma\u010denje tih burnih godina, a posebno se suprotstavlja ideji o direktnom i neizbje\u017enom prelazu od hercegova\u010dkog ustanka ka austrougarskoj vojnoj okupaciji. Op\u0161irnije, Granditsov rad predstavlja majstorsku rekonstrukciju razvoja \u201eIsto\u010dnog pitanja\u201c od 1875. do 1878. godine. On dovodi u pitanje op\u0161te prihva\u0107ene ideje i nudi nove perspektive za razumijevanje dru\u0161tvene i politi\u010dke stvarnosti jugoisto\u010dne Evrope prije i poslje 1878. godine kao historijske prekretnice\u201c. (Xavier Bougarel, istra\u017eiva\u010d u Centru za turske, osmanske, balkanske i srednjoazijske studije u Parizu)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hannes Grandits<\/strong> je profesor Historije jugoisto\u010dne Evrope na Univerzitetu Humboldt u Berlinu (Njema\u010dka). Doktorirao je na Univerzitetu Karl Franzens u Grazu (Austrija) 1996. sa temom <em>Familie im kroatischen Dorf \u2013 Zum Wandel des Alltagslebens im Turopolje und an der Save (18. &#8211; 20. Jhdt.)<\/em> i habilitirao 2006. na istom Univerzitetu sa temom <em>Macht und Lojalit\u00e4t in der sp\u00e4tosmanischen Gesellschaft. Das Beispiel der multikonfessionellen Herzegowina<\/em> (ova je knjiga prevedena na bosanski jezik i pod naslovom <em>Multikonfesionalna Hercegovina. Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom dru\u0161tvu<\/em> objavljena 2014. u izdanju Instituta za istoriju u Sarajevu).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Historiografija.ba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1798\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1798<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Intervju o knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1802\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=1802<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Predavanje o knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-youtube wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<span class=\"embed-youtube\" style=\"text-align:center; display: block;\"><iframe loading=\"lazy\" class=\"youtube-player\" width=\"860\" height=\"484\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/2jePXRyDFkk?version=3&#038;rel=1&#038;showsearch=0&#038;showinfo=1&#038;iv_load_policy=1&#038;fs=1&#038;hl=hr&#038;autohide=2&#038;start=611&#038;wmode=transparent\" allowfullscreen=\"true\" style=\"border:0;\" sandbox=\"allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox\"><\/iframe><\/span>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"mGk6xjvSFh\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29247\">Hannes Grandits, \u201cThe End of Ottoman Rule in Bosnia: Conflicting Agencies and Imperial Appropriations\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Hannes Grandits, \u201cThe End of Ottoman Rule in Bosnia: Conflicting Agencies and Imperial Appropriations\u201c&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29247&#038;embed=true#?secret=mGk6xjvSFh\" data-secret=\"mGk6xjvSFh\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36470,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-36469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Grandits_Kraj-osmanske-vladavine-u-Bosni.jpg?fit=450%2C604&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":36469,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":36469,"position":1},"title":"Hrvoje Kekez, &#8220;The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":36469,"position":2},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":36469,"position":3},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":36469,"position":4},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":36469,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36469"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36471,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36469\/revisions\/36471"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}