Kuvajt je malen dio onoga dijela svijeta koji se \u010desto naziva \u201ekolijevkom civilizacije\u201c. Nije to\u010dno poznato otkada je dana\u0161nji Kuvajt nastanjen, ali zna se da ljudi tisu\u0107ama godina nastanjuju ove prostore. Uglavnom je prihva\u0107eno mi\u0161ljenje da je grad Kuvajt etabliran i sagra\u0111en oko 1716. godine. Poznato je da je daleko u povijesti otok Failaka nasuprot Kuvajtu slu\u017eio kao uto\u010di\u0161te ili stani\u0161te brojnim putnicima, trgovcima i vojskama. \u010cak su i postrojbe Aleksandra Makedonskog pra\u0107ene trgovcima tada\u0161njega helenisti\u010dkog civilizacijskog kruga na otoku uspostavile malu trgova\u010dku postaju, o \u010demu svjedo\u010de i arheolo\u0161ki nalazi. <\/p>\n\n\n\n
Pisati o ranoj povijesti Kuvajta te\u0161ko je zbog nedostatka kvalitetnih izvora. Neki autori uspore\u0111uju to s pisanjem rane srednjovjekovne povijesti u Europi. Kao nomadi Arapi su uglavnom imali usmenu kulturu koja se unutar zajednice prenosila s generacije na generaciju. Ono malo relevantnoga pisanog materijala razbacano je unutar velike koli\u010dine neva\u017enih podataka u trgova\u010dkim papirima Portugala, Nizozemske, Francuske i Velike Britanije, a po\u010dinje se pojavljivati od 17. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n