{"id":36303,"date":"2023-06-28T19:50:50","date_gmt":"2023-06-28T19:50:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36303"},"modified":"2023-06-28T19:52:07","modified_gmt":"2023-06-28T19:52:07","slug":"odrzano-predavanje-damira-karbica-kako-je-poslo-po-zlu-od-srednjovjekovne-europe-kompozitnih-drzava-do-koncepta-nacionalnih-drzava-19-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36303","title":{"rendered":"Odr\u017eano predavanje Damira Karbi\u0107a \u201eKako je po\u0161lo po zlu? Od srednjovjekovne Europe kompozitnih dr\u017eava do koncepta nacionalnih dr\u017eava 19. stolje\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokrenula je ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu<\/em> kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a osmo predavanje, pod naslovom Kako je po\u0161lo po zlu? Od srednjovjekovne Europe kompozitnih dr\u017eava do koncepta nacionalnih dr\u017eava 19. stolje\u0107a<\/em>, u srijedu 28. lipnja 2023. u Knji\u017enici HAZU odr\u017eao je dr. sc. Damir Karbi\u0107<\/strong>, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, upravitelj Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Snimka predavanja<\/a><\/p>\n\n\n\n

Karbi\u0107 je kazao da su srednjovjekovne i ranonovovjekovne dr\u017eave unutar sebe osiguravale mirnu koegzistenciju razli\u010ditih hijerarhijskih stupnjeva vladavine i lokalnih autonomija baziranih na jurisdikcijama, pravnim sustavima i kulturnim posebnostima izme\u0111u kojih dolazi do sukoba tek u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\u201eSrednjovjekovne dr\u017eave gotovo su uvijek bile po svom karakteru slo\u017eene, osim mo\u017eda najmanjih, koje su samim time bile i homogene Politi\u010dka teorija i povijesna istra\u017eivanja oduvijek su se bavila problemom slo\u017eenih dr\u017eava, a najva\u017eniji oblik je ideja personalne unije popularna gdje dvije ili vi\u0161e dr\u017eava dr\u017eava povezuje samo osoba vladara, premda u praksi i nije bilo ba\u0161 tako jer vladar je imao na raspolaganju i druge poluge. \u0160to se ti\u010de unija, postoje dva tipa \u2013 jedan u kojem su sve \u010dlanice vi\u0161e-manje ravnopravne i drugi u slu\u010dajevima kad je manja jedinica pripojena ve\u0107oj cjelini \u201c, pojasnio je Karbi\u0107. Kao primjere slo\u017eenih dr\u017eava spomenuo je \u0161panjolska kraljevstva srednjeg i ranog novog vijeka koja su tek 1715. ujedinjena u Kraljevinu \u0160panjolsku, dok su od 15. stolje\u0107a i dalje odvojeno postojala kraljevstva Kastilje i Aragona koja su unutar sebe sadr\u017eavale niz manjih kraljevstava. Karbi\u0107 je istaknuo da u Ujedinjenom Kraljevstvu nastalom 1707. ujedinjenjem Engleske i \u0160kotske, odnosno njihovih parlamenata, postoji \u010ditav niz neravnopravnih unija s Kanalskim otocima i otokom Manom.<\/p>\n\n\n\n

\u201eProces potrebe za unifikacijom razvija se polako kroz stolje\u0107a i u velikoj mjeri je zapravo povezan sa dva elementa: prvi je ja\u010danje sposobnosti dr\u017eave da kontrolira svoj teritorij i na njemu vr\u0161i efektivnu vlast bez nu\u017enosti oslanjanja na lokalne snage, a drugi je ja\u010danje impersonalizacije vlasti kada ideja dr\u017eave postaje apstraktnija pa se \u0161iri krug ljudi neposredno zainteresiranih za funkcioniranje dr\u017eave. Ve\u0107e promjene u 18. stolje\u0107u dovode i do gra\u0111anskih revolucija (Amerika, Francuska) i do nacionalnih preporoda i pokreta op\u0107enito, koji \u0107e vrhunac do\u017eivjeti u 19. stolje\u0107u, kada se formira i paradigma moderne dr\u017eave koja je zapravo jo\u0161 uvijek na snazi. Hrvatska je vrlo dobar primjer za ilustraciju takvog procesa, jer je tijekom svoje povijesti najve\u0107i dio vremena provela u sastavu slo\u017eenih dr\u017eava ne gube\u0107i pri tome ideju o svojoj dr\u017eavnosti, nego ju dalje razvijaju\u0107i, a i sada ju dalje razvija unutar \u0161ireg okvira slo\u017eene dr\u017eavne zajednice Europske unije\u201c, kazao je Karbi\u0107. Pojasnio je da su Ugarska i Hrvatska poseban primjer slo\u017eene dr\u017eave jer su u nju stupili rano i jer je ona opstala preko 800 godina, od 1102. do 1918.<\/p>\n\n\n\n

\u201eIako je odre\u0111enih manjih tenzija znalo biti i ranije, pravi problem za me\u0111usobne odnose nastaje tek u razdoblju nacionalnih preporoda u 19. stolje\u0107u jer se oni razvijaju na uglavnom istim temeljnim principima i samim time i izravno sukobljavaju, a sve se to doga\u0111a unutar druge slo\u017eene dr\u017eave, Habsbur\u0161ke monarhije. Jedan od problema za hrvatsku stranu bio je i relativno slab prethodni razvoj politi\u010dkih ustanova jer se parlamentarne tradicije razvijaju tek u vrijeme kad su Hrvati Ma\u0111ari ve\u0107 zajedno. Problem je i prakti\u010dki konstantna odsutnost vladara koji su rijetko boravili u Hrvatskoj, kao i uni\u0161tenje najvi\u0161e hrvatske aristokracije u 17. stolje\u0107u\u201c, rekao je Karbi\u0107. Dodao je da jedan od instrumenata kojim se odvija me\u0111usobno politi\u010dko sukobljavanje postaje i povijest, uz isticanje historijskih prava. \u201eDobar primjer za ilustraciju navedenih karakteristika predstavlja debata hrvatskih i ma\u0111arskih povjesni\u010dara o po\u010decima ugarsko-hrvatske dr\u017eavne zajednice vezana uz spis nazivan Qualiter ili Pacta conventa koja tada iz o\u010ditih politi\u010dkih razloga u hrvatskoj historiografiji zapravo nije mogla biti razrije\u0161ena, ali je kasnije razrije\u0161ena bez ve\u0107ih problema unutar nje same nakon prestanka postojanja ugarsko-hrvatske dr\u017eavne zajednice\u201c, rekao je Karbi\u0107, pojasniv\u0161i da hrvatska strana nije imala snage priznati da taj dokument nije autenti\u010dan iz 1102., nego da je nastao u 14. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dr. sc. Damir Karbi\u0107 ro\u0111en je 1962. godine u Slavonskom Brodu. diplomirao je dvopredmetni studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1988., a magistrirao 1994. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta u Budimpe\u0161ti te na istom fakultetu odslu\u0161ao doktorski studij iz srednjovjekovnih studija i u sije\u010dnju 2000. obranio doktorsku disertaciju \u0160ubi\u0107i Bribirski. Povijest jednog hrvatskog plemi\u0107kog roda<\/em> (mentor prof. dr. J\u00e1nos M. Bak). Od 1988. zaposlen je na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 2011. upravitelj je istog Odsjeka, a od 2020. upravitelj cijelog Zavoda. U svom znanstvenom radu prvenstveno se bavi dru\u0161tvenim i politi\u010dkim odnosima u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Dalmaciji te objavljivanjem izvora za hrvatsku srednjovjekovnu povijest. Tijekom svog znanstvenog rada doticao se i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti 19. st. (razdoblje revolucije 1848., povijesna demografija), povije\u0161\u0107u hrvatsko-ma\u0111arskih odnosa od srednjeg vijeka do 19. st., povije\u0161\u0107u obitelji Zrinskih te hrvatsko-bugarskim odnosima kroz povijest. Od \u0161kolske godine 2001\/02. do 2008\/09. predavao je predmet Op\u0107a povijest srednjeg vijeka na Studiju povijesti pri Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. U koautorstvu s drugim znanstvenicima priredio je vi\u0161e izdanja izvora, a autor je i ve\u0107eg broja znanstvenih radova.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor i fotografije:<\/p>\n\n\n\n

\n
Znanost u \u017eari\u0161tu: predavanje Kako je po\u0161lo po zlu? Od srednjovjekovne Europe kompozitnih dr\u017eava do koncepta nacionalnih dr\u017eava 19. stolje\u0107a<\/a><\/blockquote>