Nakon pada komunizma, na valu demokratizacije, dotad u\u0161utkane zajednice mogle su progovoriti o svojim povijesnim traumama. Istovremeno je me\u0111utim do\u0161lo do rivalstva razli\u010ditih memorijskih narativa i do povijesnog revizionizma. U doba kad, obuzeti strahom od zaborava, skupljamo sje\u0107anja posljednjih svjedoka dvadesetog stolje\u0107a, do nas sve glasnije dopiru znakovi straha od pam\u0107enja. On se, u nedostatku oslonca na zajedni\u010dki dru\u0161tveni okvir ili temeljni konsenzus o antifa\u0161isti\u010dkoj povijesti, prije svega odnosi na strah od pam\u0107enja komunizma, zatim i samog antifa\u0161izma. Preokrete u politikama pam\u0107enja ova knjiga promatra na primjeru sjevernog Jadrana i u transnacionalnoj perspektivi, obuhva\u0107aju\u0107i prije svega hrvatska i talijanska, dijelom i slovenska gledi\u0161ta. Konfliktne odnose na sjevernom Jadranu u prvoj polovici dvadesetog stolje\u0107a organizira u \u010detiri tematska \u010dvora: d\u2019Annunzijevu okupaciju Rijeke 1919. godine, talijansku okupaciju jugoslavenskih zemalja od 1941. do 1943. godine, nacisti\u010dki logor Ri\u017earna San Sabba koji je djelovao u Trstu od 1943. do 1945. te istarski egzodus na kraju Drugog svjetskog rata. Premda naizgled postavljena kao paralelni slalom izme\u0111u razli\u010ditih nacionalnih gledi\u0161ta, knjiga \u010ditavo vrijeme ima na umu da je glavno obilje\u017eje pam\u0107enja u pograni\u010dnom podru\u010dju njegova isprepletenost i vi\u0161esmjernost, vezana tako\u0111er i za slojevitost i vi\u0161estrukost identiteta ljudi koji u tim podru\u010djima \u017eive. Gra\u0111u \u010dine razli\u010diti narativni oblici, od usmenih, dnevni\u010dkih i memoarskih do knji\u017eevnih, medijskih i znanstvenih, \u010dime se knjiga svrstava u podru\u010dje kulturnih odnosno knji\u017eevnih studija pam\u0107enja. Raznolikost gra\u0111e omogu\u0107uje uvid podjednako u slu\u017ebene verzije pri\u010de o pro\u0161losti kao i u nekanonizirane i intimne tragove emocija koje su zaostale na stranicama zaboravljenih dnevnika ili su neo\u010dekivano izniknule u glasovima svjedoka. Raznolikost gra\u0111e me\u0111utim ne podrazumijeva isti tretman razli\u010ditih diskursa kao jednako literarnih ili retori\u010dkih. Naprotiv, slijedom glavne struje studija pam\u0107enja, ova knjiga \u017eeli vratiti povjerenje u historiografske metode utvr\u0111ivanja istine i podsjetiti na nu\u017enost poznavanja povijesti za razumijevanje knji\u017eevnosti pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n
Broj stranica: 296<\/p>\n\n\n\n
Prelistaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n
https:\/\/disput.hr\/shop\/strah-od-pamcenja\/<\/a><\/p>\n\n\n\n Osvrti i prikazi:<\/p>\n\n\n\n https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/povijesni-kurikul-nadzire-politbiro-kreiraju-ga-ratni-veterani-susjedi-su-im-barbari-ne-opisani-narod-nisu-hrvati-15358192<\/a><\/p>\n\n\n\n https:\/\/kritika-hdp.hr\/strah-od-mitoloskog-stroja\/<\/a><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n