{"id":36267,"date":"2023-06-26T17:33:21","date_gmt":"2023-06-26T17:33:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36267"},"modified":"2023-06-26T17:33:21","modified_gmt":"2023-06-26T17:33:21","slug":"predstavljanje-knjige-francesce-rolandi-dvadeset-cetiri-hiljade-poljubaca-uticaj-italijanske-popularne-kulture-u-jugoslaviji-1955-1965-u-puli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36267","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Francesce Rolandi \u201eDvadeset \u010detiri hiljade poljubaca. Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955-1965)\u201c u Puli"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U suorganizaciji Gradske knji\u017enice i \u010ditaonice Pula i CKPIS-a u srijedu, 28. lipnja 2023., u 18.00 sati u Gradskoj knji\u017enici i \u010ditaonici odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige <em>Dvadeset \u010detiri hiljade poljubaca. Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955-1965) <\/em>(Geopoetika, Beograd, 2022.), srpskoga prijevoda talijanskog izvornika <em>Con ventiquattromila baci. L&#8217;influenza della cultura di massa italiana in Jugoslavia (1955-1965) <\/em>(Bononia University Press, Bologna, 2015.). Autorica Francesca Rolandi za ovo je djelo 2014. od Sveu\u010dili\u0161ta u Bologni dobila Nagradu Vinka Kitarovi\u0107. S autoricom \u0107e o utjecaju talijanske popularne kulture u Jugoslaviji razgovarati Igor Duda sa Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Privremeno rje\u0161enje grani\u010dnog pitanja, omogu\u0107eno Londonskim memorandumom iz 1954., bilo je preduvjet za procvat kulturnih veza izme\u0111u Italije i Jugoslavije, dviju zemalja s razli\u010ditim politi\u010dkim sustavima, do tada podijeljenih zbog o\u0161trog teritorijalnog sukoba. Posebno va\u017enu ulogu odigrao je utjecaj talijanske popularne kulture koja je slu\u017eila kao filter za prijenos kulturnih pojava koje su dolazile sa Zapada te se udoma\u0107ivale u kontekstu u kojem su se \u010dinile manje kontroverznima i prihvatljivijima u o\u010dima jugoslavenskih vlasti. Sve brojniji kontakti, omogu\u0107eni otvaranjem sporne granice u poslijeratnom razdoblju, bili su presudni za oblikovanje jugoslavenske popularne kulture izme\u0111u 1955. i 1965., u desetlje\u0107u velikog otvaranja socijalisti\u010dke Jugoslavije. Tako su Sanremo, pjesme Adriana Celentana i Rite Pavone, koprodukcije, emisije talijanske televizije RAI koje su emitirali kanali u sustavu JRT-a i popularni obi\u010daj kupovine u Trstu pridonijeli upoznavanju Italije u jugoslavenskoj javnosti u mjeri koja je izgra\u0111ivala osje\u0107aj kulturne bliskosti. Me\u0111utim, on nije bio li\u0161en problemati\u010dnosti. Bila je to Italija iz ma\u0161te koja je imala malo toga zajedni\u010dkog s onom stvarnom, ali koja je odra\u017eavala o\u010dekivanja Jugoslavena u pogledu vlastite budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francesca Rolandi obranila je na Sveu\u010dili\u0161tu u Torinu doktorsku disertaciju koja je 2015. objavljena kao monografija <em>Con ventiquattromila baci. L&#8217;influenza della cultura di massa italiana in Jugoslavia (1955-1965)<\/em>. Potom se usavr\u0161avala na Talijanskom institutu za povijesne studije u Napulju, na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci i tamo\u0161njem Centru za napredne studije jugoisto\u010dne Europe, Sveu\u010dili\u0161tu u Ljubljani i Sveu\u010dili\u0161tu British Columbia Okanagan. Glavna podru\u010dja njezina istra\u017eivanja kre\u0107u se od kulturne i dru\u0161tvene povijesti sjevernog Jadrana i\u00a0 Jugoslavije do povijesti migracija i izbjeglica u Europi 20. stolje\u0107a. Trenutno se bavi istra\u017eivanjem u okviru projekta <em>Unlikely refuge? Refugees and citizens in East-Central Europe in the 20th century<\/em> pri Masarykovu institutu i Arhivu \u010ce\u0161ke akademije znanosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/dogadanja\">https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/dogadanja<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":36268,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-36267","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Francesca_R.png?fit=1500%2C844&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55276,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55276","url_meta":{"origin":36267,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eEmigrantska pisma\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska matica iseljenika i Ogranak Matice hrvatske iz Skradina imaju \u010dast pozvati Vas na sve\u010dano predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a pod naslovom \u201eEmigrantska pisma\u201c. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 16. rujna 2026., s po\u010detkom u 12 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":36267,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55921,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55921","url_meta":{"origin":36267,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Zdenka Radeli\u0107a &#8220;Croatia within Communist Yugoslavia 1945 \u2013 1990&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srijeda, 4. studenoga 2026. u 12:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb Izdava\u010dka ku\u0107a Tragovi pro\u0161losti i Hrvatski institut za povijest pozivaju vas na promociju knjige\u00a0 Zdenko Radeli\u0107 Croatia within Communist Yugoslavia1945 \u2013 1990 Ponajbolja sinteza povijesti Hrvatske u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji kona\u010dno na engleskom.\u00a0\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55263,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55263","url_meta":{"origin":36267,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201d u Biogradu na Moru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Sa\u017eetakZbornik radova Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki S. Marije u Zadru... iz recenzije S obzirom da je knjiga zbornik radova koji su plod organiziranog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija u povodu 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki svete Marije u Zadru knjiga koju preporu\u010damo za objaviti ima nemjerljivu povijesnu vrijednost. Tu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55715,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55715","url_meta":{"origin":36267,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 13. listopada 2026. s po\u010detkom\u00a0u 18.00 sati u Sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru odr\u017eati \u0107e se predstavljanje knjige \"ALTA VOCE ET CALAMO ACRI: Zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a\" (svezak 1 i 2)\u201d U uvodnom dijelu knjigu \u0107e predstaviti izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundovi\u0107. Razgovor s prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zbornik_M_Ancic.jpg?fit=399%2C501&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":36267,"position":5},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36267","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36267"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36267\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36269,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36267\/revisions\/36269"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36267"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36267"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36267"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}