Romsko stanovni\u0161tvo danas \u010dini jednu od najve\u0107ih manjinskih skupina stanovni\u0161tva u Evropi te jednu od brojnih manjinskih skupina u Bosni i Hercegovini. Njihova historija u Evropi zapo\u010dela je u srednjem vijeku za vrijeme migracijskih valova njihovog iseljavanja sa sjeverozapadnih podru\u010dja Indije kao njihove pradomovine. Iako su u po\u010detku bili dobro prihva\u0107eni od vlasti i neromskog (domicilnog) stanovni\u0161tva, to se ubrzo promijenilo te su postali ne\u017eeljeni i proganjani stranci, optu\u017eivani da su \u0161pijuni, lopovi, varalice, besposli\u010dari, otima\u010di djece i sl. Njihov polo\u017eaj u evropskim dru\u0161tvima nerijetko je bio obilje\u017een razdobljima u kojima su ih vlasti evropskih dr\u017eava progonile. Posljedica takve politike bilo je njihovo stradanje, a posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su nacisti\u010dke vlasti i njene savezni\u010dke dr\u017eave provele genocid nad Romima na rasnoj osnovi. Demografski oslabljeno romsko stanovni\u0161tvo nakon rata je uspjelo o\u010duvati svoju kulturnu i drugu posebnost, ali je i dalje, kao i kroz prethodna historijska razdoblja, ostalo marginalizirano i izlo\u017eeno razli\u010ditim oblicima diskriminacije, \u0161to je kulminiralo op\u0107im zaboravom njihovog stradanja tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n
Proces njihove integracije u dru\u0161tvo bio je, i danas je, obilje\u017een socioekonomskim problemima te procesom koji se danas obuhva\u0107a terminom anticiganizam (antiromizam) \/ antiromska diskriminacija i rasizam. Upravo je Evropski parlament u oktobru 2017. donio Rezoluciju o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma u kojoj je istaknuto kako su Romi dio evropske kulture i evropskih vrijednosti te kako su oni doprinijeli kulturnom bogatstvu, raznolikosti, privredi i ekonomiji te zajedni\u010dkoj povijesti dana\u0161nje Evropske unije. Osim toga, u istoj se Rezoluciji poziva na potrebu prou\u010davanja i obrazovanja o historiji Roma kao dio mjera kojim bi se sprije\u010dio anticiganizam (antiromizam) \/ antiromska diskriminacija i rasizam.<\/p>\n\n\n\n
Potreba prou\u010davanja historije Roma bila je poticaj za organiziranje me\u0111unarodne konferencije o historiji Roma u Bosni i Hercegovini. Potrebno je istaknuti kako romsko stanovni\u0161tvo u migracijskim valovima, posebno od 12. do 14. stolje\u0107a, naseljava \u0161ire podru\u010dje jugoisto\u010dne Evrope. U takvom migracijskom kontekstu Romi naseljavanju i podru\u010dje Bosne i Hercegovine. Ipak, prvi poznati historijski izvori prisustvo Roma na ovom podru\u010dju bilje\u017ee tek u drugoj polovini 16. stolje\u0107a, kao dio osmanlijskog razdoblja vladavine. Romsko stanovni\u0161tvo je na ovom prostoru kroz naredna stolje\u0107a \u010dinilo integralni dio dru\u0161tva, istaknuv\u0161i se svojom kulturom, jezikom i obi\u010dajima.<\/p>\n\n\n\n
Konferencija o Romima ima cilj okupiti i potaknuti na razgovor istra\u017eiva\u010de iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji svojim nau\u010dnim istra\u017eivanjima mogu doprinijeti razumijevanju kompleksne historije Roma u Bosni i Hercegovini. Jedan od ciljeva konferencije jest nastojanje da se potaknu nau\u010dna istra\u017eivanja tema iz pro\u0161losti bosanskohercegova\u010dkih Roma i da se iste pomaknu sa margina nauke. Upravo istra\u017eivanjem historije Roma kao sastavnog dijela njihovog etni\u010dkog identiteta nastoji se istaknuti kako su oni sastavni dio historije stanovni\u0161tva Bosne i Hercegovine. <\/p>\n\n\n\n
Pozivaju se znanstvenici da na konferenciji prezentiraju referate koji \u0107e se uklapati u sljede\u0107e tematske okvire:<\/p>\n\n\n\n