{"id":36235,"date":"2023-06-23T13:16:00","date_gmt":"2023-06-23T13:16:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=36235"},"modified":"2023-06-23T13:16:00","modified_gmt":"2023-06-23T13:16:00","slug":"poziv-za-prijavu-na-medunarodnu-naucnu-konferenciju-historija-roma-u-bosni-i-hercegovini-sarajevo-22-2-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36235","title":{"rendered":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu nau\u010dnu konferenciju \u201cHistorija Roma u Bosni i Hercegovini\u201d (Sarajevo, 22. 2. 2024)"},"content":{"rendered":"\n

Romsko stanovni\u0161tvo danas \u010dini jednu od najve\u0107ih manjinskih skupina stanovni\u0161tva u Evropi te jednu od brojnih manjinskih skupina u Bosni i Hercegovini. Njihova historija u Evropi zapo\u010dela je u srednjem vijeku za vrijeme migracijskih valova njihovog iseljavanja sa sjeverozapadnih podru\u010dja Indije kao njihove pradomovine. Iako su u po\u010detku bili dobro prihva\u0107eni od vlasti i neromskog (domicilnog) stanovni\u0161tva, to se ubrzo promijenilo te su postali ne\u017eeljeni i proganjani stranci, optu\u017eivani da su \u0161pijuni, lopovi, varalice, besposli\u010dari, otima\u010di djece i sl. Njihov polo\u017eaj u evropskim dru\u0161tvima nerijetko je bio obilje\u017een razdobljima u kojima su ih vlasti evropskih dr\u017eava progonile. Posljedica takve politike bilo je njihovo stradanje, a posebno za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su nacisti\u010dke vlasti i njene savezni\u010dke dr\u017eave provele genocid nad Romima na rasnoj osnovi. Demografski oslabljeno romsko stanovni\u0161tvo nakon rata je uspjelo o\u010duvati svoju kulturnu i drugu posebnost, ali je i dalje, kao i kroz prethodna historijska razdoblja, ostalo marginalizirano i izlo\u017eeno razli\u010ditim oblicima diskriminacije, \u0161to je kulminiralo op\u0107im zaboravom njihovog stradanja tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Proces njihove integracije u dru\u0161tvo bio je, i danas je, obilje\u017een socioekonomskim problemima te procesom koji se danas obuhva\u0107a terminom anticiganizam (antiromizam) \/ antiromska diskriminacija i rasizam. Upravo je Evropski parlament u oktobru 2017. donio Rezoluciju o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma u kojoj je istaknuto kako su Romi dio evropske kulture i evropskih vrijednosti te kako su oni doprinijeli kulturnom bogatstvu, raznolikosti, privredi i  ekonomiji  te zajedni\u010dkoj povijesti dana\u0161nje Evropske unije. Osim toga, u istoj se Rezoluciji poziva na potrebu prou\u010davanja i obrazovanja o historiji Roma kao dio mjera kojim bi se sprije\u010dio anticiganizam (antiromizam) \/ antiromska diskriminacija i rasizam.<\/p>\n\n\n\n

Potreba prou\u010davanja historije Roma bila je poticaj za organiziranje me\u0111unarodne konferencije o historiji Roma u Bosni i Hercegovini. Potrebno je istaknuti kako romsko stanovni\u0161tvo u migracijskim valovima, posebno od 12. do 14. stolje\u0107a, naseljava \u0161ire podru\u010dje jugoisto\u010dne Evrope. U takvom migracijskom kontekstu Romi naseljavanju i podru\u010dje Bosne i Hercegovine. Ipak, prvi poznati historijski izvori prisustvo Roma na ovom podru\u010dju bilje\u017ee tek u drugoj polovini 16. stolje\u0107a, kao dio osmanlijskog razdoblja vladavine. Romsko stanovni\u0161tvo je na ovom prostoru kroz naredna stolje\u0107a \u010dinilo integralni dio dru\u0161tva, istaknuv\u0161i se svojom kulturom, jezikom i obi\u010dajima.<\/p>\n\n\n\n

Konferencija o Romima ima cilj okupiti i potaknuti na razgovor istra\u017eiva\u010de iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji svojim nau\u010dnim istra\u017eivanjima mogu doprinijeti razumijevanju kompleksne historije Roma u Bosni i Hercegovini. Jedan od ciljeva konferencije jest nastojanje da se potaknu nau\u010dna istra\u017eivanja tema iz pro\u0161losti bosanskohercegova\u010dkih Roma i da se iste pomaknu sa margina nauke. Upravo istra\u017eivanjem historije Roma kao sastavnog dijela njihovog etni\u010dkog identiteta nastoji se istaknuti kako su oni sastavni dio historije stanovni\u0161tva Bosne i Hercegovine.                                      <\/p>\n\n\n\n

Pozivaju se znanstvenici da na konferenciji prezentiraju referate koji \u0107e se uklapati u sljede\u0107e tematske okvire:<\/p>\n\n\n\n

  1. Historija Roma u osmanskom razdoblju Bosne i Hercegovine.<\/li>
  2. Historija Roma u austrougarskom razdoblju Bosne i Hercegovine.<\/li>
  3. Historija Roma u razdoblju me\u0111uratne Bosne i Hercegovine.<\/li>
  4. Historija Roma u razdoblju Drugog svjetskog rata.<\/li>
  5. Historija Roma u razdoblju socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/li>
  6. Historija Roma u razdoblju samostalne Bosne i Hercegovine.<\/li>
  7. Biografski  i drugi prilozi o istaknutim Romima u Bosni i Hercegovini.<\/li>
  8. Biografski  i drugi prilozi o istaknutim znanstvenicima i drugim pojedincima koji su istra\u017eivali povijest i kulturu Roma u Bosni i Hercegovini.<\/li>
  9. Historiografija o povijesti Roma u Bosni i Hercegovini.<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Pismena prijava, sa naslovom i sa\u017eetkom do 300 rije\u010di, treba se dostaviti na e-adresu: nauka@bih.net.ba<\/a> do 15. 9. 2023.<\/p>\n\n\n\n

    Svi nau\u010dni prilozi koji pro\u0111u dvostruku recenziju bit \u0107e objavljeni u 53. broju \u010dasopisa Prilozi.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    Datumi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Prijava na konferenciju (dostavljanje naslova i sa\u017eetka): 15. 9. 2023.<\/p>\n\n\n\n

    Prihva\u0107anje prijava:  1. 10. 2023.<\/p>\n\n\n\n

    Rok za dostavljanje radova za objavljivanje: 15. 1. 2024.<\/p>\n\n\n\n

    Datum odr\u017eavanja konferencije: \u00a022. 2. 2024.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    Mjesto odr\u017eavanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Sve\u010dana sala Univerziteta u Sarajevu<\/em>, Obala Kulina bana 7\/II, Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    Organizatori:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Univerzitet u Sarajevu \u2013 Institut za historiju, Sarajevo<\/p>\n\n\n\n

    Institut dru\u0161tvenih znanosti \u201cIvo Pilar\u201d, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    Organizacioni odbor:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Dr. sc. Sedad Be\u0161lija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo<\/p>\n\n\n\n

    Dr. sc. \u017deljko Holjevac, ravnatelj Instituta dru\u0161tvenih znanosti \u201cIvo Pilar\u201d, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

    Dr. sc. Sanja Gladanac-Petrovi\u0107, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo<\/p>\n\n\n\n

    Dr. sc. Danijel Vojak, Institut dru\u0161tvenih znanosti \u201cIvo Pilar\u201d, Zagreb<\/p>\n\n\n\n

    \n\n\n\n

    Izvor:<\/p>\n\n\n\n

    \n
    Me\u0111unarodna nau\u010dna konferencija \u201cHistorija Roma u Bosni i Hercegovini\u201d<\/a><\/blockquote>