S dubokom tugom primili smo vijest da nas je napustio Nadir Dedi\u0107, pre\u017eivjeli zato\u010denik koncentracijskog logora Jasenovac, te jedan od malog broja Roma koji su pre\u017eivjeli logor Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n
Nadir je ro\u0111en 1930. godine u selu \u017deravica kod (Bosanske) Gradi\u0161ke gdje je u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata \u017eivjela brojna romska zajednica. Rano prekinuv\u0161i \u0161kolovanje Nadir je bio prisiljen raditi. Otac Mustafa ga smje\u0161ta kod imu\u0107nih seljaka gdje je radio kao pastir, prvo u obli\u017enjem selu Brestov\u010dina, a potom i na imanju jednog Folksdoj\u010dera u mjestu Nova Topola. Ondje ostaje do rujna 1942. godine kada je uhi\u0107en pod optu\u017ebom za podmetanje po\u017eara i upu\u0107en u logor. Deportiran je u logor Jasenovac gdje je raspore\u0111en na poslove prisilnog rada u bravarskoj radionici. Uspijeva pre\u017eivjeti u logoru jer usta\u0161e nisu znale da je Rom, ve\u0107 su smatrale da je Musliman (Bo\u0161njak). Oslobo\u0111en je na intervenciju jednog seljaka iz sela Orahove, koji je bio prijatelj s njegovim ocem.<\/p>\n\n\n\n
Po povratku u rodni kraj ponovno je po\u010deo raditi kao pastir te se, poput ostalih Roma u tom kraju, povezao s partizanima. Po\u010detkom listopada 1944. godine Nadirovi roditelji Mustafa i \u0160ehra odlu\u010duju preseliti svoju obitelj na slobodni teritorij Kozare, a ve\u0107 22. listopada usta\u0161e ulaze u \u017deravicu i okolna naselja (Mokrice, Rovine, Dubrave…) te masovno odvode oko 500 Roma u pravcu logora u Staroj Gradi\u0161ci. Odande su odmah preba\u010deni na lokaciju Me\u0111ustrugovi gdje su svi likvidirani. Me\u0111u njima je bio 81 \u010dlan \u0161ire obitelji Dedi\u0107. Sam Nadir je kraj rata do\u010dekao kao pripadnik 20. kraji\u0161ke partizanske udarne brigade.<\/p>\n\n\n\n
Po oslobo\u0111enju se nastanio u Zagrebu gdje je \u017eivio do svoje smrti. Bio je aktivni \u010dlan romskih organizacija i sudionik brojnih skupova u zemlji i inozemstvu, a njegovim zalaganjem po\u010detkom 1970-ih u \u017deravici je podignut jedan od prvih spomenika romskim \u017ertvama u Drugom svjetskom ratu. Kao jedan od malobrojnih pre\u017eivjelih Roma, 2012. godine bio je \u00a0pozvan u Berlin gdje je sudjelovao na otvorenju Spomenika za Rome i Sinte koji su bili \u017ertve nacionalsocijalizma. Sa svojom suprugom i sinovima redovito je dolazio u Spomen podru\u010dje Jasenovac, gdje je prisustvovao komemoracijama u znak sje\u0107anja na \u017ertve logora te \u0107e svojim neposrednim pristupom ostati duboko urezan u sje\u0107anje svih djelatnika Spomen podru\u010dja Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n