Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje<\/p>\n\n\n\n
Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem:<\/strong><\/p>\n\n\n\n ROD I MEDIJI: OD REPREZENTACIJE DO KONSTRUKCIJE ZBILJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 24. i 25. studenog 2023. u Zagrebu, u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8.<\/p>\n\n\n\n Od 18. stolje\u0107a mo\u0107 medija nesumnjivo raste. Napoleon tvrdi da novine vrijede vi\u0161e od velike vojske, a Alexis de Tocqueville prepoznaje specifi\u010dnu mo\u0107 medija u mogu\u0107nosti da smjeste u istom trenutku istu misao u tisu\u0107e glava. Bili masovni, osobni ili telekomunikacijski, mediji informiraju, educiraju i zabavljaju, uvjeravaju nas i prenose kulturu, mogu \u0161iriti horizonte ili usmjeravati pa\u017enju javnosti, vr\u0161iti propagandu i manipulirati u razli\u010ditim sferama, od ekonomije i politike do obrazovanja, religije i slobodnog vremena.<\/p>\n\n\n\n Nekada se o medijima govorilo kao sekundarnom \u010dimbeniku socijalizacije, no danas je sveprisutnost njihova utjecaja od najranijeg djetinjstva tolika da ih mnogi svrstavaju me\u0111u primarne odgojne agense. Ve\u0107 dugo mediji nisu samo posrednici odre\u0111enog sadr\u017eaja, ve\u0107 su oformili vlastitu socijalnu sredinu i faktor su konstrukcije socijalne zbilje. Sudjeluju u destabilizaciji granica izme\u0111u virtualnog i zbiljskog (\u017eivota i teksta), zbog \u010dega je potrebna kriti\u010dka distanca kada se govori o epistemolo\u0161kim i ontolo\u0161kim dimenzijama u\u010dinaka suvremenih medija na pojedince, grupe i dru\u0161tvo u cjelini. Medijska \u0107e se pismenost pri tome \u010desto isticati kao va\u017ena sastavnica kriti\u010dke sposobnosti, a zahtijeva da postavljamo pitanja o tome tko i gdje stvara odre\u0111enu poruku, koje se tehnike koriste za privla\u010denje pa\u017enje, kako razli\u010diti ljudi mogu razumijevati odre\u0111ene poruke, koje se vrijednosti i to\u010dke gledi\u0161ta prezentiraju, za\u0161to se neka poruka oda\u0161ilje itd.<\/p>\n\n\n\n Pitanje odnosa medija i dru\u0161tva teorijski je slo\u017eeno. Navedimo neke primjere, poput Lazarsfeldove me\u0111uratne teorije ograni\u010denih efekata na primjeru istra\u017eivanja radija s fokusom na pitanje mogu\u0107nosti utjecaja na odluke ljudi, uvida Frankfurtske \u0161kole da su masovni mediji glavni agenti zamjene zna\u010denja osnovnih vrijednosti (poput slobode) u interesu tr\u017ei\u0161ta i kapitala, \u010dime dijelom obja\u0161njavaju i totalitarizam, zatim kriti\u010dkih analiza koje se bave pitanjima kontrole u podru\u010dju posredovane komunikacije, ideolo\u0161kog oblikovanja, tzv. medijske hegemonije te kulturalnih studija gdje se osim interpretacije i razumijevanja poruke pa\u017enja pridaje kulturnom okru\u017eenju i dru\u0161tvenoj konstrukciji zna\u010denja, a koja je uvijek povezana s odnosima mo\u0107i u dru\u0161tvu. \u0160iroko su poznate i kori\u0161tene teze Marshalla McLuhana, kao i sociolo\u0161ki pristupi Jeana Baudrillarda o simulaciji, simulakrumu i hiperzbilji ili Anthonyja Giddensa u \u010dijoj su teoriji strukturacije mediji me\u0111u najva\u017enijim sadr\u017eajima dana\u0161njice. Pitanje odnosa medija i dru\u0161tva ostaje iznimno aktualno, a teorijska i empirijska istra\u017eivanja o djelovanju i u\u010dinku posebnih medija u specifi\u010dnim kontekstima brojna su i raznorodnih paradigmatskih obilje\u017eja.<\/p>\n\n\n\n U godini u kojoj obilje\u017eavamo 150. obljetnicu ro\u0111enja Marije Juri\u0107 Zagorke posebno nas zanimaju prilozi posve\u0107eni njezinu radu. Zagorka kao na\u0161a prva profesionalna novinarka od kraja 19. do sredine 20. stolje\u0107a sura\u0111uje u brojnim novinama, \u010desto nepotpisana ili pod pseudonimom. Bila je \u010dlanica redakcije Obzora, pisala je politi\u010dke reporta\u017ee o ma\u0111arskoj politici, putopisne crtice, autobiografske bilje\u0161ke, feljtone, jedno\u010dinke, organizirala je demonstracije protiv bana Khuen-H\u00e9derv\u00e1rya te bila nakratko zatvorena. Svoje reporta\u017ee i novinarske priloge redovito je popra\u0107ivala bogatim komentarima i bilje\u0161kama te stvarala dramski napete opise politi\u010dara i njihovih rasprava, ali i ukupne dru\u0161tvene klime. Borbena je i iznimno radi\u0161na. Podi\u017ee naklade listova za koje pi\u0161e. U cijelom Zagorkinu novinarskom i knji\u017eevnom radu prisutna je stalna borba za \u017eenska prava. Razumjela je strategije komunikacije s publikom, kao i kako uspje\u0161no regrutirati suradnice i \u010ditateljice (natje\u010daji, teme, pisma). Pokrenula je i ure\u0111ivala \u017denski list, potom Hrvaticu, svjesna mnogih povratnih procesa utjecaja medija na dru\u0161tvo, s nadom da tu le\u017ei njihov demokratizacijski i emancipacijski potencijal.<\/p>\n\n\n\n Kada govorimo o rodu i medijima danas, mo\u017eemo primijetiti paralelne procese koji svjedo\u010de o slo\u017eenosti toga odnosa: feminizaciju profesije uz paralelno postojanje \u017eena u posebnim sobama, ustrajnost odre\u0111enih reprezentacija \u017eenskosti iako bismo ve\u0107 o\u010dekivali promjene, specifi\u010dne procese u tzv. \u017eenskim medijima, dekvalifikaciju i naglasak na seksualizaciji ili estetizaciji \u017eena. Svakako ovome valja pridodati konzumerizam, posebnosti digitalnih tehnologija i njihov utjecaj na procese predstavljanja i proizvodnje zbilje s vrlo realnim u\u010dincima definicije socijalne stvarnosti koja nam se nudi kroz medije itd.<\/p>\n\n\n\n Mogu\u0107e teme izlaganja uklju\u010duju, ali nisu ograni\u010dene na: Pozivamo stoga sve zainteresirane istra\u017eiva\u010dice i istra\u017eiva\u010de koji \u017eele doprinijeti raspravi o ovoj temi da prijave svoja izlaganja.<\/p>\n\n\n\n Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom<\/strong> molimo poslati do 20. rujna 2023.<\/strong> na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Kotizacija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Autori\/ce radova: 25 eura<\/strong> Studenti\/ce postdiplomskih studija, nezaposleni\/e i sudionici\/bez izlaganja ne pla\u0107aju kotizaciju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Programski odbor skupa:<\/strong> dr.sc. Lidija Duji\u0107, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 sudjelovanje i utjecaj \u017eena u medijima
\u2022 medijske reprezentacije roda, klase i rase
\u2022 tr\u017ei\u0161te i promid\u017eba, konzumerizam
\u2022 uredni\u010dka politika
\u2022 medijske inicijative za promjenu diskriminacijskih stavova i pona\u0161anja (#MeToo i ostale)
\u2022 povijesni pristup i usporedba
\u2022 feministi\u010dki medijski studiji
\u2022 rodne i medijske teorije
\u2022 rodne dimenzije medijskih okru\u017eenja i tehnologija
\u2022 rodne pristranosti i u\u010dinci
\u2022 medijske publike
\u2022 feminizacija profesije
\u2022 jezik i diskurs, obrasci i formule
\u2022 rod i \u201eglobalno selo\u201c
\u2022 kako se u razli\u010ditim medijskim i komunikacijskim situacijama izvodi rod
\u2022 koje simboli\u010dke i materijalne okolnosti okru\u017euju izra\u017eavanje roda u razli\u010ditim medijskim situacijama
\u2022 koja je uloga znanosti i proizvodnje znanja uop\u0107e u uspostavljanju klasifikacija (mogu li empirijske studije rekonstruirati te klasifikacije?)
\u2022 kako informacijska tehnologija u svojim mnogim oblicima doprinosi oblikovanju i promjeni roda.<\/p>\n\n\n\n
Kotizacija uklju\u010duje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvje\u017eenje, ru\u010dak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n