{"id":35900,"date":"2023-05-29T15:44:12","date_gmt":"2023-05-29T15:44:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=35900"},"modified":"2023-05-29T15:44:12","modified_gmt":"2023-05-29T15:44:12","slug":"izlozba-yugo-logo-graficka-identifikacija-u-jugoslaviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=35900","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eYUGO.LOGO \u2013 Grafi\u010dka identifikacija u Jugoslaviji\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak 11. svibnja u 19 sati u HDD galeriji otvara se izlo\u017eba YUGO.LOGO \u2013 GRAFI\u010cKA IDENTIFIKACIJA U JUGOSLAVIJI koja se oslanja na istoimeni online arhiv koji je prije nekoliko godina pokrenuo beogradski dizajner OGNJEN RANKOVI\u0106. Izlo\u017eba sadr\u017ei preko 400 znakova i logotipa s prostora nekada\u0161nje Jugoslavije nastalih od polovice 20. stolje\u0107a do 1990-ih godina i svojevrsni \u201chall of fame\u201d nekih od najzna\u010dajnijih i najproduktivnijih dizajnera u ovom podru\u010dju dizajna vizualnih komunikacija. Povodom otvorenja odr\u017eat \u0107emo i kra\u0107i [d]razgovor s autorom.<\/p>\n\n\n\n<p>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz teksta Irme Pu\u0161karevi\u0107:<br><\/strong>\u201cAko uzmemo u obzir da je povijest pro\u0161irivanje slike o dru\u0161tvu, a ne potvrda pristranih stavova, onda mo\u017eemo sagledati zna\u010daj projekta <a href=\"https:\/\/yugologo.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><em>Yugo.logo<\/em><\/a> kao istra\u017eiva\u010dkog i edukativnog resursa. Na prvom mjestu korist digitalne arhive ovog tipa ogleda se u \u010dinjenici da je ovakva zbirka grafi\u010dke identifikacije \u0161iroko dostupna, interaktivna i dopunjiva. Kroz opcije dijeljenja, \u010duvanja i pravljenja inspirativnih mapa, <em>Yugo.logo<\/em> postaje istra\u017eiva\u010dki i didakti\u010dki alat za studiozne analize formalnih (likovnih) i zna\u010denjskih (semioti\u010dkih) karakteristika identifikacijskog znaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao drugo, zna\u010daj ovog modela arhivske gra\u0111e je taj \u0161to ubla\u017eava razvedenost postoje\u0107ih lokaliziranih arhiva. Treba napomenuti da je materijalnost svakako druga\u010dije kvalitete kad se rukovodi primarnim (objekt u fizi\u010dkom prostoru) i sekundarnim (objekt u virtualnom prostoru) izvorima. Postoje odre\u0111ena karakterna svojstva koja nisu prenosiva kroz digitalni zapis. Me\u0111utim, svrha virtualnog arhiva <em>Yugo.logo<\/em> nije u tome da osigura cjelokupno iskustvo predmeta ve\u0107 u tome da bude polazi\u0161te za daljnje aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Virtualno iskustvo <em>Yugo.logo<\/em> se sada dopunjuje kroz izlo\u017ebu i tiskanu publikaciju. Radovi 142 jugoslavenska dizajnera nastali u periodu od 1945. do 1992. godine predstavljeni su kroz 12 kategorija. Prikaz radova autora poput Milana Vulpea, Judite Skalar, D\u017eevada Hoze, Mirjane Martinovi\u0107, Milo\u0161a \u0106iri\u0107a, Sanje Ivekovi\u0107, Kostadina Tan\u010deva, Bla\u017eenke Ku\u010dinac, Borisa Ljubi\u010di\u0107a, Majde Dobravec, Matja\u017ea Vipotnika, Mojce Vogelnik, Josipa Estera, Zorice Janji\u0107, Vasila Micevskog, Milene Lazarevi\u0107, Jania Bav\u010dera, i mnogih drugih nudi pregled razvoja likovnih elemenata kao idejnih nosilaca u svrhu identifikacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored toga, ovi radovi pru\u017eaju mogu\u0107nost da se sagleda razvojni put idejnih re\u0161enja pod okriljem dru\u0161tveno-politi\u010dkih etapa koje su obilje\u017eile nastajanje, uspon i kraj Jugoslavije. Zanimljivo je istaknuti da su autori povezani s razli\u010ditim sferama kreativne prakse. Neki od njih zavr\u0161avaju arhitektonske studije, neki studije primijenjene umjetnosti, a neki imaju karijeru koje zna\u010dajno definira interdisciplinarnost kao \u0161to je slu\u010daj Mojce Vogelnik koja pored studija arhitekture zavr\u0161ava i studije re\u017eije i filozofije.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz teksta Sanje Rotter:<\/strong><br>Kako je izgledao rad u dizajnu i tko je bio dizajner u biv\u0161oj Jugoslaviji? Industrijski dizajner u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji bio je anonimni arhitekt, radnik u industriji kao i svaki drugi, dok je grafi\u010dki dizajner \u010desto bio \u0161kolovani umjetnik koji je stalno ili povremeno \u201ezalazio u komercijalu\u201c. Autorstvo se uz iznimku nekih pojedinaca i kolektiva, rijetko ili nikada nije isticalo. Ipak, unato\u010d manjku visokoobrazovnih institucija u dizajnu (van okvira umjetnosti ili arhitekture), dizajn je itekako postojao, \u0161iroko prisutan u svakodnevnom \u017eivotu gra\u0111ana. Slu\u0161aju\u0107i i bilje\u017ee\u0107i pri\u010de ljudi koji su sudjelovali u stvaranju povijesti jugoslavenskog dizajna, nailazimo na sli\u010dne motive i motivacije. Svi oni tvrde kako su \u017eeljeli, barem malo, pomaknuti granice boljeg \u017eivota i ukusa. Voljeli su raditi i stvarati, nikad se tu nije radilo samo o novcu.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas, me\u0111u generacijama ljudi koje se perioda Jugoslavije sje\u0107aju malo ili nikako, pojavila se \u017eelja i potreba za istra\u017eivanjem i bilje\u017eenjem dizajnerskog sje\u0107anja tog vremena. Posljedica toga pojava je neformalnih, entuzijasti\u010dnih ljubitelja i istra\u017eiva\u010da jugoslavenskog dizajna i arhitekture poput autora Ognjena Rankovi\u0107a, pokrenutih vlastitom znati\u017eeljom, nostalgijom i voljom za \u201eiskopavanjima\u201c zaboravljenih teritorija povijesti, koja i sada oblikuje na\u0161e \u017eivote i kolektivnu svijest.&nbsp;Za\u0161to o ovoj materiji nismo u\u010dili u okvirima formalnog dizajnerskog obrazovanja? Za\u0161to jugoslavenski dizajn \u010de\u0161\u0107e pronalazimo na web stranicama koje okupljaju ljubitelje <em>vintage<\/em> estetike nego u povijesti umjetnosti? Za\u0161to je toliko \u010desto, \u201eprojektant anoniman\u201c? Odgovori na sva ta pitanja slo\u017eeni su i vi\u0161ezna\u010dni, ali upravo su pitanja (a ne jednostavni odgovori) ono \u0161to je istinska inspiracija istra\u017eiva\u010da\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru izlo\u017ebe:<br><\/strong>Ognjen Rankovi\u0107 (Beograd, 1991.) je grafi\u010dki dizajner \u010dije sfere interesa obuhva\u0107aju dizajn ambala\u017ee, brendiranje, tradicionalne tehnike tiska, uli\u010dnu umjetnost i fotografiju. Veliki&nbsp;dio inspiracije pronalazi u naslje\u0111u \u201cmid-century\u201d dizajna i modernisti\u010dke arhitekture. Samostalno i kao dio tima sudjeluje u realizaciji preko 100 komercijalnih projekata. Sudjeluje na vi\u0161e grupnih izlo\u017ebi u zemlji i inozemstvu. Osniva\u010d istra\u017eiva\u010dkog projekta yugo.logo. Povremeni suradnik na projektima <a href=\"https:\/\/www.logo-archive.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.logo-archive.org\/<\/a> i&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.spomenikdatabase.org\">www.spomenikdatabase.org<\/a>. Dio festivala umjetnosti na ulici \u201cRekonstrukcija\u201d od 2018-2020. \u010covjek iza street art projekta @orbot.life.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vi\u0161e o projektu:<\/strong><br><a href=\"https:\/\/yugologo.org\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/yugologo.org\/<\/a><br><a href=\"https:\/\/www.instagram.com\/yugo.logo\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.instagram.com\/yugo.logo\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>YUGO.LOGO \u2013 Grafi\u010dka identifikacija u Jugoslaviji<br>HDD galerija 11. \u2013 26.5.2023.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Autor izlo\u017ebe:<\/strong> Ognjen Rankovi\u0107<br><strong>Suradnici:<\/strong> Sanja Rotter, Antonio Kara\u010da<br><strong>Tekstovi:<\/strong> Sanja Rotter, Irma Pu\u0161karevi\u0107<br><strong>Dizajn izlo\u017ebe, postava i grafi\u010dkih materijala:<\/strong> Ognjen Rankovi\u0107<br><strong>Materijal ustupili:&nbsp;<\/strong>Rastko \u0106iri\u0107 (privatni arhiv),&nbsp;Umetnostna Galerija Maribor \u2013 UGM (posebno hvala Andreji Borin),&nbsp;Muzej za umjetnost i obrt Zagreb (posebno hvala Koraljki Vlajo), Bogdanka Srdi\u0107 Vulpe<br><strong>Produkcija i organizacija:<\/strong> Marko Golub \/ HDD<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sponzori tiska:<\/strong>&nbsp;Cerovski Print Boutique, Arskopija<br>Izlo\u017eba je financirana sredstvima&nbsp;<strong>Ministarstva kulture i medija RH<\/strong>&nbsp;i&nbsp;<strong>Gradskog ureda za kulturu, me\u0111ugradsku i&nbsp;me\u0111unarodnu suradnju i civilno dru\u0161tvo Grada Zagreba<\/strong>. Izlo\u017ebeni i diskurzivni program HDD galerije sufinanciran je&nbsp;sredstvima&nbsp;<strong>Zaklade Kultura nova<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>HDD galerija \/ Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo<\/strong><br><strong>Voditelj galerije:<\/strong>&nbsp;Marko Golub<br>Bo\u0161kovi\u0107eva 18, Zagreb<br>Radno vrijeme: pon \u2013 pet \/ 12 \u2013 19h \/<br>www.dizajn.hr<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\/\/<\/strong> Zbog velikog interesa i posje\u0107enosti odlu\u010dili smo trajanje izlo\u017ebe YUGO.LOGO \u2013 Grafi\u010dka identifikacija u Jugoslaviji produljiti do petka 2. lipnja 2023!<strong> \/\/<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatsko-dizajnersko-drustvo-croatian-designers-association\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"tZ3DjBrh1s\"><a href=\"http:\/\/dizajn.hr\/blog\/izlozba-yugo-logo-graficka-identifikacija-u-jugoslaviji-produljena-2-lipnja\/\">Izlo\u017eba YUGO.LOGO &#8211; Grafi\u010dka identifikacija u Jugoslaviji produljena do 2. lipnja!<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Izlo\u017eba YUGO.LOGO &#8211; Grafi\u010dka identifikacija u Jugoslaviji produljena do 2. lipnja!&#8221; &#8212; Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo \/ Croatian Designers Association\" src=\"http:\/\/dizajn.hr\/blog\/izlozba-yugo-logo-graficka-identifikacija-u-jugoslaviji-produljena-2-lipnja\/embed\/#?secret=tZ3DjBrh1s\" data-secret=\"tZ3DjBrh1s\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/dizajn.hr\/\">https:\/\/www.facebook.com\/dizajn.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":35901,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-35900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/yugo-logo.jpg?fit=900%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":35900,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":35900,"position":1},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":35900,"position":2},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":35900,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":35900,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":35900,"position":5},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35900"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35902,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35900\/revisions\/35902"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}